Hrvatski iseljenički kongres: ‘Nestalo je povjerenja između iseljene i domovinske Hrvatske’

Foto: fah

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan u Šibeniku od 30. lipnja do 3. srpnja 2016. Suorganizator je ravnateljstvo Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu na čelu s velečasnim Tomislavom Markićem. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao gotovo 250 sudionika iz desetak zemalja od Amerike, preko europskih središta do Australije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

‘Domovina je stvorena u teškoj patnji’

Hrvatski iseljenički kongres osnažuje zajedništvo nacije i otvara znanstvenicima iz domovine i inozemstva prostor kritičkog promišljanja o novim mogućnostima za napredak našega cjelokupnog društva od političkog do gospodarskoga života. U proteklom razdoblju, stječe se dojam, nestalo je povjerenja između iseljene i domovinske Hrvatske i treba ga nedvojbeno vratiti. Domovina je stvorena u teškoj patnji i ne smijemo dopustiti da uništimo sve dobro što je napravljeno u zadnjih 25 godina. Tim se riječima 1. srpnja u dvorani šibenskog HNK-a na svečanom otvaranju Kongresa obratio brojnim sudionicima, domaćinima i uzvanicima predstojnik Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas kao izaslanik hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović pod čijim se visokim pokroviteljstvom održao ovaj značajni međunarodni znanstveni skup.

Kongres je okupio gotovo 250 sudionika iz 11 zemalja svijeta od Amerike, preko europskih središta do Australije, a sadržavao je 164 različita tematska izlaganja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

‘Iseljenici su jedan od najznačajnijih promotora Hrvatske u svijetu’

U ime predsjednika Hrvatskog sabora Željka Reinera sudionicima Kongresa obratila se njegova izaslanica i HDZ-ova saborska zastupnica Margareta Mađerić istaknuvši izazove suvremene mobilnosti uz aktualni egzodus mladih kao jedan od najvećih nacionalnih problema, ukazavši i na poteškoće povratnika u ostvarivanju njihovih prava radi birokratskih prepreka uključujući dvostruko oporezivanje. Naši su iseljenici, kojih izvan granica domovine na svim kontinentima ima više od tri milijuna, jedan od najznačajnijih promotora Hrvatske u svijetu budući da vlastitim znanstvenim, kulturnim, gospodarskim i sportskim postignućima predstavljaju Hrvatsku na najbolji mogući način, naglasila je Mađerić.

Zastupnik RH u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier pozdravio je sudionike za koje je kazao da odražavaju sav potencijal hrvatskog iseljeništva, odbijajući ga staviti u stereotipe. „Ti stereotipi i dalje postoje. Ti stereotipi su svojevrsna izvedenica, neki derivat prošlih i propalih politika koje su gledale na hrvatsko iseljeništvo kao na neprijatelja. Iz tih stereotipa danas se i ulogu hrvatskih iseljenika želi ograničiti. Neće ga više nazivati neprijateljskim, ali često se hrvatske iseljenike prikazuje u javnom prostoru RH kao radikale, ekstremiste ili se u blažoj varijanti njihova uloga želi svesti samo na očuvanje kulture, folklora ili eventualno nekog financijskog doprinosa. Umjesto da se prihvati činjenicu da su hrvatski iseljenici integralni dio hrvatskog naroda“ istakao je Stier, založivši se da sudionici Kongresa budu aktivni partneri u kreiranju naše nove razvojne paradigme. Nakon državotvorne i euroatlantske paradigme, poručuje Stier, danas je najveći izazov sposobnim hrvatskim građanima iz domovine i iseljeništva širom otvoriti političke i ekonomske institucije, a ne mirno promatrati odljev na inozemna tržišta najvitalnijeg dijela radnog kontigenta, naglasio je Stier, inače glavni pregovarač Europske pučke stranke u Odboru za razvoj EP na području razvojne politike Europske unije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako je protekao kongres?

Nije bilo izlagača na Kongresu koji nije tražio minutu više za svoj nastup. Sva su izlaganja bila kvalitetna i uz atraktivne računalne prezentacije pa je nezahvalno izdvajati bilo koga. No, radi ograničenog prostora odlučili smo čitateljima obratiti pozornost na mlađe znanstvenike koji su odreda donijeli metodičku i stilsku svježinu narativu o iseljeništvu, mada je odluka nekorektna u odnosu na renomirane znanstvenike koji se više godina bave problematikom naše dijaspore. Ukratko, u trodnevnom intenzivnom programu čuli smo sadržaje od inventivne dokumentarističke uvertire do recentnih istraživačkih rezultata tima s Ekonomskog fakulteta prof. dr. sc. Anđelka Akrapa, dr. sc. Marina Strmote i mag. oec. Krešimira Ivande, čije je izlaganje znakovito naslovljeno „Iseljavanje iz Hrvatske od početka 21. stoljeća: uzroci i posljedice“. Tim demografa Akrapa odavno upozorava da u Hrvatskoj traje depopulacija od devedesetih naovamo budući da više ljudi umire nego što se rađa. Osim toga, populacija stari te se izjednačava broj umirovljenih s brojem radno sposobnih ljudi. Uz trajni problem nezaposlenosti u Hrvatskoj od osamostaljenja do danas, evidentan je proces pojačanog iseljavanja. Za Hrvatsku i malen broj iseljenih visokoobrazovanih iz područja elektrotehnike, računarstva, strojarstva, medicine, matematike, fizike, kemije itd., znači veliki gubitak koji će teško nadoknaditi. Oduvijek je postojao problem manje razvijenih u odnosu na razvijenije: manje razvijeni obrazuju kadrove za razvijene. Hrvatska već dulje vremena ima relativno velik broj nezaposlenih i zasad s malim izgledima da će se taj broj smanjiti. Nastavljanjem dosadašnjih ekonomskih trendova srednjoročno je neodrživ mirovinski i zdravstveni sustav bez većih poremećaja. Teorijski pristup kazuje kako su u normalnim razvojnim uvjetima, što znači bez jačih ekonomskih i političkih kriza, iseljavanju skloniji mladi i visokoobrazovani.

Kao inventivna uvertira HIK-u pokazala se Dokumentarna večer u šibenskoj Gradskoj knjižnici Jurja Šižgorića 30. lipnja. Govorili su stručnjaci dviju renomiranih znanstvenih institucija – Hrvatskog instituta za povijest i Hrvatskog državnog arhiva iz Zagreba.
Znanstvenici zagrebačkoga Hrvatskog instituta za povijest izlagali su o „Hrvatskim emigrantskim zbirkama kao dijelu europske kulturne baštine“, koje istražuju u sklopu EU projekta znakovita naziva „Courage – Kulturna opozicija: razumijevanje kulturne baštine neslaganja u bivšim socijalističkim državama“. Riječ je o fascinantnom projektu fokusiranom na prostor srednje i jugoistočne Europe koji propituje metode i stilove djelovanja kulturne opozicije koja je nedvojbeno pridonijela padu komunističkih režima na europskome tlu. Svrha projekta jest sustavna identifikacija javnih i privatnih zbirki povezanih s pokretima i aktivnostima kulturne opozicije u bivšim socijalističkim zemljama, uključujući Jugoslaviju i njezinu ondašnju federalnu jedinicu Hrvatsku, te njihovu znanstvenu obradu u okviru programa Obzor 2020. Baza podataka iz projekta „Courage..“ služi kao alat za dijeljenje informacija široj zainteresiranoj javnosti. Projektni tim se fokusira i na pitanja kako je kulturna opozicija pridonijela stvaranju europskih modernih demokratskih društava, uključujući i hrvatsko. Temu je izložio tim u sastavu dr. sc. Teodora Shek Brnardić, dr. sc. Josip Mihaljević, dr. sc. Lidija Bencetić, te dr. sc. Albert Bing i dr. sc. Stipe Kljaić, koji su se usredotočili na otkrića i tumačenja zbirki hrvatske kulturne emigracije od 1945.- 1990.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U drugom dijelu Dokumentarne večeri slušali smo o složenim projektima Hrvatskog državnog arhiva iz Zagreba pod skupnim naslovom: „HDA: Arhivski izvori o iseljeništvu, kulturno-prosvjetna djelatnost i trogodišnji projekt Iseljeništvo kao primjer dobre prakse“. Tim arhivista naše glavne baštinske ustanove činili su Domagoj Menđušić, prof., mr. sc. Mirjana Jurić, dr. sc. Vlatka Lemić… Kapitalno djelo naše iseljeničke arhivistike pod naslovom „Iseljeništvo: Vodič kroz fondove i zbirke HDA“ (2015) predstavila je dr. sc. Rajka Bućin. „Iseljeništvo, Vodič kroz fondove i zbirke Hrvatskoga državnog arhiva“ višestruka je dosad najveća tražilica o dijaspori s područja Hrvatske koja obuhvaća razdoblje od 17. st. do današnjih dana, kojeg urednički potpisuju znanstvenice Vlatka Lemić i Rajka Bućin. U izradi je sudjelovao tim samozatajnih stručnjaka iz HDA. Kruna Dokumentarne večeri na koju su se referirali izlagači bila je izložba pod nazivom „Hrvatsko iseljeništvo kroz fondove i zbirke Hrvatskog državnog arhiva od 19. stoljeća do Drugoga svjetskog rata – odabrane teme“, autorica dr. sc. Rajke Bućin, prof. Marijane Jukić i dr. sc. Tatjane Šarić iz HDA. Viša arhivistica Marijana Jukić u ime autorskog trojca govorila je o izvorima između dva svjetska rata s naglaskom na ulozi Saveza organizacija iseljenika (SORIS), kao onodobne najutjecajnije nevladine udruge sa sjedištem u Zagrebu koja je koordinirala rad iseljeničkih društava u prvoj jugoslavenskoj državi od 1928. Izlagačice i autorice izložbe atraktivno su rekonstruirale onovremene interese pedesetak društava iseljenika i povratnika, na čiju inicijativu SORIS razvija svoju mrežu u iseljeničkim lokalitetima od Dalmacije i otoka, Istre, Like do Slavonije i Baranje. Čuli smo o pojedinostima o ondašnjem Kongresu iseljenika, manifestaciji Iseljeničkom tjednu, Iseljeničkom muzeju te glasilu Novi iseljenik, kao svojevrsnom zrcalu mobilnosti u međuraću prve polovice 20. stoljeća, čijim se faktorima nestabilnosti na tržištima rada priključila i prva svjetska gospodarska kriza tridesetih kao snažan uzročnik migrantskih valova. Između dva rata SORIS je okupljao 54 organizacije u domovini i iseljeništvu.

Autorski tim HDA (dr. sc. Rajka Bućin, Marijana Jukić i dr. sc. Tatjana Šarić) posebno se istakao dokumentarnom izložbom pod naslovom „Hrvatsko iseljeništvo kroz fondove i zbirke Hrvatskog državnog arhiva od 19. stoljeća do Drugoga svjetskog rata – odabrane teme“. Ta izložba briše prašinu zaborava s migrantskih sudbina. Dokumentarna je izložba metodički razdijeljena u sedam cjelina znakovito naslovljenih: Iseljenička služba; Iseljeničke organizacije i ustanove u domovini: Istaknuti pojedinci u iseljeničkoj službi i organizacijama; Prema novim krajevima; Organizacije iseljenika u inozemstvu i njegovanje nacionalnog identiteta; Iseljenički tisak, dok su u posljednjoj sedmoj cjelini muzeološki fantastično izdvojeni Istaknuti pojedinci u iseljeništvu. Arhivska građa u muzeološkoj interpretaciji triju autorica dojmljivo svjedoči o izazovima hrvatskih migranata prošloga stoljeća.

Izložbu je otvorio prof. dr. sc. Mijo Korade s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i autorice iz HDA-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.