Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u kolovozu ove godine pala jedan posto u odnosu na isti mjesec lani, zabilježivši tako pad na godišnjoj razini drugi mjesec zaredom, dok je u odnosu na srpanj bila 0,3 posto viša, pokazuju u petak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
“Posljednji podaci DZS-a ukazuju na nastavak pada obujma industrijske proizvodnje i u kolovozu, ostavljajući veljaču i lipanj kao jedine ovogodišnje mjesece kada su zabilježene pozitivne godišnje stope rasta i to od 3,3 posto odnosno 3,1 posto”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
Prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG), u kolovozu je na godišnjoj razini najviše pala, za 13,5 posto, proizvodnja kapitalnih proizvoda. To je, kažu u RBA, ujedno i najveća stopa pada u posljednjih pet mjeseci.
Slijedi proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju s padom od 9,6 posto te proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju s padom od dva posto.
S druge strane, proizvodnja intermedijarnih proizvoda porasla je na godišnjoj razini za 5,1 posto, a proizvodnja energije za 3,2 posto.
Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), prerađivačka industrija, s udjelom od oko 80 posto u ukupnoj proizvodnji, nastavlja s negativnim godišnjim stopama rasta drugi mjesec za redom, zabilježivši pad od 1,7 posto.
Pritom je značajan doprinos padu došao od proizvodnje tekstila (pad od 21,9 posto), kože i srodnih proizvoda (pad od 16 posto) te ostalih prijevoznih sredstava (uglavnom brodova), s padom od 48,7 posto.
Rudarstvo i vađenje zabilježilo je u kolovozu pad od 15,7 posto, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom zabilježen rast od 8,2 posto.
U prvih osam mjeseci, u odnosu na isto razdoblje lani, industrijska proizvodnja je bilježi stagnaciju.
Prema očekivanjima analitičara RBA, industrijska proizvodnja na razini cijele 2018. zabilježit će usporavanje rasta drugu godinu za redom.
»Prema našim očekivanjima, stopa rasta industrijske proizvodnje tijekom 2018. zabilježit će nešto niže vrijednosti u usporedbi s 2017., sugerirajući usporavanje i drugu godinu za redom. Za snažnije stope rasta potrebno je osnažiti konkurentnost cjelokupnog gospodarstva kako bi se rast domaće i inozemne potražnje mogao većim dijelom zadovoljiti iz domaćih izvora«, zaključuju analitičari RBA.
