Uz otočić Gnalić, južno od Pašmana traju znanstvena istraživanja na olupini drvenog mletačkog trgovačkog broda. Ovaj brod su pronašli ribari i ronioci s otoka Murtera još početkom 60-ih godina prošloga stoljeća. Nalazište je u međuvremenu osiromašeno bespravnim aktivnostima, a tek se tijekom posljednjega desetljeća provodi sustavno znanstveno istraživanje, javlja HRT.
– Dugo smo vremena sumnjali da je ovo nalazište još izrazito vrijedno. Godine 2013. smo započeli s istraživanjem dijela nalazišta za koje se mislilo kako je riječ o pramcu, kao da je brod potonuo na kobilicu te kako je sačuvan samo njegov donji dio. Vrlo brzo shvatili smo da je zapravo brod potonuo na desni bok, kaže voditeljica istraživanja dr. sc. Irena Radić Rossi.
Izvrsna očuvana brodska konstrukcija
Uz dovoljno sredstava, istraživanje bi bilo moguće dovršiti u godinu, dvije, no o tome zasad nema govora. Rad na lokalitetu bi mogao trajati 10 godina, ako bude onih koji će ga financijski moći iznijeti, dodaje Radić Rossi. Trenutno, novaca ima za istraživanje u trajanju od najviše mjesec dana. Malo je vremena kako bi se lokalitet istražio i pokrio kako bi neoštećen dočekao slijedeću istraživačku sezonu.
> Pogledajte kako izgleda najveća olupina broda u Jadranu!
– Osim brodske konstrukcije, koja je fanastično očuvana i koju otkrivamo korak po korak i zahvaljujući kojoj ćemo moći rekonstruirati mletačku brodogradnju iz kraja 16. stoljeća – pronašli smo i neke sitne nalaze koji su nas razveselili. Primjerice, pronašli smo olovnu plombu mletačkog dužda, kazala je Radić Rossi.
Međunarodna ekipa
Olovne plombe otkrivaju čija je roba putovala brodom, pronađene su i sirovine za proizvodnju boja, dosad nepoznati oblici staklenoga posuđa, razni sitni predmeti, i svi govore o brodu, ali i teretu i ljudima koje je prevozio. U šarolikoj međunarodnoj ekipi brojni su dali vrijedan doprinos, tako i japanski stručnjak u fotogrametriji, koji godinama sudjeluje u istraživanju.
– Ne znamo mnogo o venecijanskoj brodogradnji, pa je ova olupina za nas veoma važna, kako bismo razumjeli kako su gradili plovila koja su ih nosila širom svijeta i na taj način širila njihovu moć i donosila bogatstvo Mletačkoj republici, kaže Kotaro Yamafune.
Godine 2015. ekipi se pridružio iskusni podvodni arheolog s Bliskog istoka Ahmed Al Syabi.
– Nastojim prikupiti nove spoznaje o Veneciji te o europskim brodolomima i jako mi je zanimljivo, dodaje ovaj zaposlenik Ministarstva baštine i turizma Omana.
Ovakva istraživanja odlična su prilika za učenje i onima s manje iskustva, kao što su studenti Malteškog sveučilišta.
