O aktualnoj temi isključivog gospodarskog pojasa na moru i ZERP-a, razgovaramo s ekspertom za međunarodno pravo, akademikom Davorinom Rudolfom.
Akademik Davorin Rudolf redoviti je član HAZU, doktor pravnih znanosti i sveučilišni profesor međunarodnog javnog prava u miru. Predsjednik je Znanstvenog vijeća za mir i ljudska prava HAZU. Trajno djeluje u političkom i javnom životu Hrvatske. Godine 1990. bio je postavljen za prvog ministra pomorstva u Vladi Republike Hrvatske, a sredinom 1991. za ministra vanjskih poslova.
Bio je predsjednik Nacionalne komisije za UNESCO. Od 1991. do 1993. predsjedavao jse Državnoj komisiji za granice. Bio je veleposlanik u Italiji, Malti, Cipru i San Marinu, stalni predstavnik RH u UN-ovoj organizaciji FAO (Organizacija za prehranu i poljoprivredu) te guverner UN-a u organizaciji za investicije IFAD.
Akademik Davorin Rudolf za Narod.hr o djelovanju Haškog suda, sporu sa Slovenijom…
Tijekom Domovinskog rata pridonio je suzbijanju, izbjegavanju i prestanku oružanih sukoba i mirnom povlačenju postrojbi Jugoslavenske narodne armije iz gradova i pomorskih baza duž hrvatske obale. Nalazio se u Dubrovniku u vrijeme najžešćih napada, 6. prosinca 1991. te je kao predstavnik hrvatske Vlade sudjelovao u pregovorima i zaključivanju primirja s neprateljskom stranom idućega dana. O napadima na Dubrovnik, svjedočio je u Haškom sudu u nekoliko navrata.
Narod.hr: Molim vas, gospodine profesore, pojasnite što se razumijeva pod terminima „ZERP“ i „gospodarski pojas“?
Akademik Davorin Rudolf: Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas, krać. ZERP, koji je Hrvatska proglasila umjesto gospodarskoga pojasa kao neku vrstu njegova supstituta jest morski pojas od vanjske državne granice na moru, tj. vanjske granice našega teritorijalnoga mora, pa u smjeru pučine do crta razgraničenja s Italijom i Crnom Gorom. Površina ZERP-a je 23.870 četvornih kilometara.
Narod.hr: U čemu se ZERP razlikuje od gospodarskoga pojasa?
Akademik Davorin Rudolf: Naš ZERP je gotovo u cijelosti poput gospodarskoga pojasa. U odluci Sabora o ZERP-u 2003. sadržana su gotova sva prava koja bi Hrvatska imala da je proglašen gospodarski pojas. U definiciji ZERP-a nije spomenuto podmorje, ali je kazano da će se stupanjem na snagu pravnog režima u morskome pojasu ZERP-a istodobno primjenjivati suverena prava iskorištavanja nafte i plina iz podmorja hrvatskoga epikontinentskog pojasa, koji ne obuhvaća more, već morsko dno i podzemlje od naše državne morske granice do granice s Italijom.
“Termin ZERP je izmišljotina koja stvara zabunu u hrvatskoj javnosti”
Narod.hr: Zašto je upotrijebljen naziv ZERP, a ne gospodarski pojas?
Akademik Davorin Rudolf: To je izmišljotina koja je unijela zabunu u hrvatskoj javnosti. I danas nas zbunjuje. Nitko u svijetu ne rabi taj naziv osim nas. Zašto je uporabljen zna valjda jedino ministar u Vladi koji je pripremao nacrt zakona.
U ZERP-u obalna država ostvaruje „suverena prava“. Što pod tim terminom valja razumijevati?
Akademik Davorin Rudolf: Isključivo, ekskluzivno pravo koje može ostvarivati isključivo država nosilac toga prava. Nitko drugi. Najvažnije takvo pravo obalne države u ZERP-u jest suvereno pravo ribolova. To znači da u moru ZERP-a smiju loviti sva živa morska bogatstva samo domaći ribari. Obalna država propisuje mjere za očuvanje i zaštitu tih bogatstava, a ostvaruje i druga prava. Primjerice, uređuje znanstvena istraživanja, postavlja umjetne otoke, proglašava sigurnosne zone oko takvih otoka široke do 500 metara u kojima je plovidba stranih brodova zabranjena, koristi plimu i oseku za proizvodnju energije, obavlja pregled, inspekciju, uhićenje, zadržavanje i kažnjavanje stranih brodova, posebice ribarskih. Ukratko: međunarodno pravo daje obalnoj državi „jelovnik“ s kojega ona uzima ona od pobrojanih prava u gospodarskom pojasu koja smatra korisnima i unosi ih u svoj pomorski zakonik ili poseban zakon o ZERP-u, ili gospodarskome pojasu.
Narod.hr: Kada je u Saboru proglašen gospodarski pojas, odnosno ZERP? Kakav je status stranih ribara u našemu ZERP-u?
Akademik Davorin Rudolf: ZERP je proglašen 3. listopada 2003. Stupio je na snagu godinu dana nakon proglašenja i danas je na snazi. Primjenjuje se prema svim državama, osim država članica Europske unije. Za njih se pravni režim ZERP-a ne primjenjuje „do iznalaženja dogovora u duhu Europske unije“. Taj dogovor nikada nije postignut.
Narod.hr: Opišite nam što se događalo, zašto su u ZERP-u privilegirane države članice EU?
Akademik Davorin Rudolf: Naše veliko i dugo petljanje u Saboru oko gospodarskoga pojasa započelo je odmah nakon proglašenja zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa, kraćeno nazvanog ZERP. Važno je istaknuti da je Sabor u prvoj odluci o ZERP-u 2003. potvrdio suvereno – isključivo, dakle! – pravo ribolova hrvatskih ribara u tome morskom pojasu. U odluci se pozvao na izvorni tekst Pomorskog zakonika iz 1994. istaknuvši da će se pravni režim ZERP-a, tj. gospodarskog pojasa, početi primjenjivati prema svim brodovima nakon proteka razdoblja od godinu dana računajući od dana njegova uspostavljanja. Sljedeće 2004. godine primjena pravnog režima ZERP-a na strane ribare produžena je do sklapanja ugovora o partnerstvu u ribarstvu s Europskom zajednicom, današnjom Unijom. Na sličan način je Sabor odlučio i 2006. i 2008. Zabrana ribolova u ZERP-u nikada nije primijenjena prema ribarima iz država članica EU-a.
Narod.hr: Zašto gospodarski pojas nismo proglasili?
Akademik Davorin Rudolf: Tijekom 1992. profesor međunarodnog prava Vladimir Đuro Degan i ja pisali smo nacrt javnopravnoga dijela prvog pomorskog zakonika nakon stjecanja neovisnosti države Hrvatske. Ja sam pisao dio o gospodarskome pojasu i u nacrt zakonika unio sam sva prava obalne države, suverena i ostala tzv. jurisdikcijska prava, koja su sadržana u Konvenciji UN o pravu mora iz 1982. Doslovno sva.
Godine 1994. stupio je na snagu Pomorski zakonik, ali bez dijela o ZERP-u. U članku 1042. Zakonika kazano je da će se odredbe o gospodarskome pojasu početi primjenjivati tek nakon što Sabor gospodarski pojas proglasi. U našemu nacrtu takve odredbe nije bilo. O odgodi nitko me nije konzultirao ni obavijestio. U vrijeme donošenja Pomorskog zakonika obavljao sam funkcije veleposlanika u Italiji pa sam tražio pojašnjenja. Kazano mi je da su razlozi za odgodu proglašenja gospodarskoga pojasa političke naravi. U vrijeme donošenja toga zakonika Hrvatska je formalno bila još uvijek u ratu, mlada tek nastala država, pa se željelo izbjeći prosvjede i reagiranja Italije i sačekati stupanje na snagu Konvencije UN o pravu mora, jer je taj međunarodni ugovor prvi put u povijesti normirao pravo obalnih država da proglašavaju gospodarske pojase. Konvencija je stupila na snagu tek u studenome 1994.
Narod.hr: Što je, dakle, navelo našega zakonodavca da tako postupi?
Akademik Davorin Rudolf: Razlozi očigledno nisu bili pravne prirode, već političke. U nas nikada nije proglašen gospodarski pojas onakav kakvoga smo pravno definirali u našemu prvom Pomorskom zakoniku 1994., jer je u hrvatskim vladama i Saboru prevagnula politička ocjena da takav potez ne odgovara interesima zemlje zbog mogućih oštrih prosvjeda i reakcija Italije. Vjerojatno i Bruxellesa. Na takav zaključak upućuje činjenica da su se odluke o ZERP-u i o gospodarskome pojasu donosile u Saboru kada je većinu zastupnika tvorila koalicija sa stožernom strankom HDZ i ona sa stožernom partijom SDP. Odluku o uspostavljanju ZERP-a potpisao je 2003. predsjednik Hrvatskog sabora i lider Hrvatske seljačke stranke Zlatko Tomčić, predsjednik Vlade bio je Ivica Račan, predsjednik SDP-a, a odluku iz 2008. predsjednik Sabora i član HDZ-a Luka Bebić, a premijer je bio predsjednik HDZ-a Ivo Sanader.
Narod.hr: Italija se nije javno upletala u proglašenje ZERP-a.
Akademik Davorin Rudolf: Lukavi i iskusni Talijani su mudro šutjeli jer se službeno i bučno ZERP-u protivila prgava Slovenija. Mi smo se, pak, željeli što prije učlaniti u Europsku zajednicu, današnju uniju, i gospodarski pojas je bio cijena koju smo platili za ulaznicu. Nažalost, tu cijenu smo plaćali i na druge načine.
Narod.hr: Jeste li surađivali u pripremi odluka o ZERP-u i prolongiranju stupanja na snagu propisa o zabrani ribolova ribara iz država članica EU-a?
Akademik Davorin Rudolf: O odlukama o proglašenju ZERP-a i o odgađanju stupanja na snagu primjene odredbi o ribarstvu za talijanske ribare nisam konzultiran niti sam unaprijed obavještavan. Dan nakon odluke Sabora da se režim ZERP-a ne će primjenjivati na ribare iz država članica EU-a morao sam, kao znanstvenik, potanko izlagati o našemu gospodarskome pojasu u Matici hrvatskoj u Zagrebu. Izašao sam za govornicu i u znak prosvjeda zašto nije proglašen gospodarski pojas kakav je normiran u našemu prvom Pomorskom zakoniku odbio sam govoriti. Rekao sam da je Sabor donio za sve obvezatan zakon o ZERP-u, za nas nepovoljan, i da je priča o gospodarskome pojasu završena.
Narod.hr: Da bismo pojasnili pravne institute ZERP-a i gospodarskoga pojasa dopustite mi još nekoliko pitanja. Imaju li hrvatski ribari isti status u našem zerpu kao i ribari zemalja članica EU-a?
Akademik Davorin Rudolf: Imaju.
Narod.hr: Je li zaštićeni ekološko ribolovni pojas – gospodarski pojas, da smo ga proglasili – dio državnog teritorija kao i naše teritorijalno more?
Akademik Davorin Rudolf: Teritorijalno more jest dio državnog teritorija Republike Hrvatske kao što je i kopno. To je morski pojas širok 12 morskih milja računajući od svake najizbočenije točke na našim otocima ili kopnu u smjeru pučine. ZERP, ili gospodarski pojas, da smo ga proglasili, nije. ZERP nije dio državnoga teritorija. Neka je mješavina otvorenoga ili slobodnog mora i teritorijalnoga mora u kojemu obalna država ostvaruje važna suverena prava.
Narod.hr: Mora li obalna država proglasiti ZERP, svoj gospodarski pojas, ili ga stječe svojim nastankom zato što je na moru?
Akademik Davorin Rudolf: U klasičnome međunarodnome pravu gospodarskoga pojasa nije bilo. Prvi put je taj pravni institut prihvaćen i uređen nakon burnih rasprava i kompromisa u glavnome gradu Jamajke Caracasu, na konferenciji Ujedinjenih naroda 1982. Pošto može biti širok 200 milja odgovara, prije svega, obalnim državama na oceanima. Pojas i prava u njemu država mora proglasiti posebnim nacionalnim zakonom. Ne stječe ga, dakle, samim svojim nastankom, kao primjerice teritorijalno more i epikontinentski pojas.
Narod.hr: Pročitala sam zamjerke upućene hrvatskim znanstvenicima da ste odgovorni za propust proglašenja gospodarskoga pojasa.
Akademik Davorin Rudolf: Svi vodeći hrvatski znanstvenici u području međunarodnoga prava, još u Jugoslaviji, poticali su proglašenje gospodarskoga pojasa. U jugoslavenskom ministarstvu vanjskih poslova podržavao nas je veleposlanik Zvonko Perišić, Bračanin, ali Savezno izvršno vijeće, ondašnja Vlada, nije željela otvarati spor o ribolovu s Italijom. Ja sam prvi i jedini u Jugoslaviji napisao i objavio 1988. knjigu „Morski gospodarski pojas u međunarodnom pravu“. U brojnim člancima u novinama i stručnim časopisima zalagao sam se za proglašenje gospodarskog pojasa i zabranu tzv. sedentarnog ribolova stranih ribara, tj. lova pridnenim mrežama živih bića koja su u stalnom fizičkom dodiru s dnom u našemu epikontinentskom pojasu. Primjerice jastoga. U razdoblju dok Hrvatska nije bila kandidatkinja za članstvo u EU predlagao sam zaključenje ugovora o ribarenju ribara iz država EU-a u našemu gospodarskom pojasu uz novčanu naknadu. Takve je ugovore EZ zaključivala. Izlagao sam o gospodarskome pojasu Hrvatske na domaćim i međunarodnim konferencijama, među ostalim u Trstu i Rimu. Zakone, međutim, ne donose znanstvenici već političari u vladama i Saboru. Spočitavati znanstvenicima da su odgovorni za neproglašavanje gospodarskoga pojasa može samo totalna neznalica i neki sitni huškač željan publiciteta.
Nije moguće jednostrano proglasiti gospodarski pojas
Narod.hr: Tvrdite da sada ne bi bilo korektno jednostrano proglasiti gospodarski pojas, jer smo u Europskoj uniji. Zašto?
Akademik Davorin Rudolf: Ulaskom u Europsku uniju prihvatili smo i ratificirali Lisabonski ugovor iz 2007. u kojemu je normirana isključiva nadležnosti EU-a u području ribarstva. Isključeno je, dakle, jednostrano donošenje nacionalnih zakona i lokalnih propisa država članica u području ribarstva. Naš je ZERP, ili gospodarski pojas ako se proglasi, postao „europsko more“. U tome morskom pojasu EU isključivo donosi propise o zajedničkoj politici u području ribarstva, o zaštiti okoliša, očuvanju i zaštiti bioloških morskih bogatstava, EU propisuje kapacitete ribarskih brodova, vrste alata i količine lovine, razdoblja zabrane lova i sl. Ne možemo samostalno sklapati poslove vezane uz područje ZERP-a s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama. Od tih mjera Europske unije ima koristi i Hrvatska. Zbog toga nam odgovorno ponašanje nalaže konzultacije s Europskom komisijom EU-a prije negoli promijenimo domaće norme o ZERP-u ili donesemo novi zakon o gospodarskom pojasu. Tako je svojedobno postupila Malta, pa uz privolu EU-a ima isključivi ribolovni pojas, zapravo gospodarski pojas, širok 25 milja. Jednom smo se obrukali u predmetu Perković. Prihvatili smo međunarodnu obvezu o ekstradiciji optuženika za počinjeno kazneno djelo, a onda smo htjeli jednostranim nacionalnom zakonom tu obvezu zaobići. To je nedopustivi dilentatizam u vanjskoj politici.
Narod.hr: Moramo li staviti izvan snage odluke o ZERP-u i donijeti novi zakon o gospodarskome pojasu ako želimo proširiti primjenu naših suverenih prava u ZERP-u?
Akademik Davorin Rudolf: Ako se želi primijeniti režim koji ne dopušta ribolov u ZERP-u ribarima iz zemalja EU-a, nije potrebito donositi novi zakon o gospodarskome pojasu. Dovoljno je u saborskoj odluci o ZERP-u izbaciti, tj. staviti izvan snage dio koji ribarima iz država članica EU-a dopušta slobodan ribolov u tome hrvatskom morskom pojasu. Može se, naravno, donijeti i zakon o gospodarskome pojasu. Uvijek u skladu s međunarodnim pravom ali i međunarodnopravnim obvezama Hrvatske. Samo je jedno tijelo koje o tome odlučuje – Hrvatski sabor.
Narod.hr: Mislite li da bismo u Bruxellesu uspjeli?
Akademik Davorin Rudolf: Nemam svježih informacija pa na to pitanje ne mogu pouzdano odgovoriti. Iskustvo mi kazuje da ćemo teško istjerati iz ZERP-a strane europske ribarice. Prihvatili smo isključivu nadležnost EU-a u području ribarstva i tu međunarodnopravnu ugovornu obvezu valja poštivati. Za donošenje nacionalnih propisa u drugim područjima ZERP-a imamo jake argumente: obvezni smo zaštititi i očuvati riblja bogatstava u Jadranu, posebice u morskim kotlinama u kojima se riba masovno mrijesti, normirati održanje učinkovitog ribolova, lovostaj, utvrđivati kvote lovine zbog ovisnosti o ribolovu stanovnika nastanjenih uz obalu. Za nas je posebice važno sačuvati tradicionalno ribarstvo, jer je jedan od glavnih preduvjeta razvoja turizma i zadržavanja lokalnog stanovništva na otocima. O normiranju ribolova isključivo naših ribara u ZERP-u, ili u gospodarskome pojasu koji bismo proglasili, potrebna je, međutim, preliminarna politička odluka, konsenzus unutar državnih izvršnih i zakonodavnih tijela. Prije svega Vlade i Hrvatskoga sabora.
Narod.hr: Nedavno je uhićena i kažnjena talijanska ribarica…
Akademik Davorin Rudolf: Uhićena je u teritorijalnome moru u blizini Dugoga otoka. Izvan ZERP-a.
Narod.hr: Na kraju, budući da ste stručnjak za međunarodno pravo, zanima me jeste li, nakon 1992., bili pozivani u Vladu ili Sabor da sudjelujete u donošenju odluka o proglašenju gospodarskog pojasa ili ZERP-a?
Akademik Davorin Rudolf: Nisam. Bio sam angažiran u pregovorima sa Slovenijom oko razgraničenja. Kada smo prihvatili arbitražu koja će odlučivati o zahtjevu Slovenije za njenim izravnim dodirom s otvorenim morem na načelima pravičnosti, a to znači onako kako sudac osobno misli da je pravedno, a ne na temelju međunarodnoga prava, javno sam dao ostavku. Od tada me nitko iz Ministarstva vanjskih poslova nije zvao radi konzultacija. U jednom razgovoru s predsjednikom vlade Andrejom Plenkovićem požalio sam se da, za razliku od nekih mojih kolega u drugim institucijama, nisam dobio dokumentaciju arbitražnog suda u hrvatsko – slovenskom sporu oko razgraničenja. Pozvao je jednoga od svojih suradnika i naložio mu da mi odmah dokumentaciju dostavi. Nikada je nisam primio.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
