Je li obnova Zagreba i Banovine upitna nakon enormnog poskupljenja građevinskog materijala?

EPA/BART MAAT

Od početka ove godine u svijetu, ali i Hrvatskoj, primjetan je rast cijena – inflacija. Poskupljuju hrana i pića, energija i gorivo, ali ništa nije poskupjelo više od građevinskoga materijala. Neke kategorija tih proizvoda za krajnje korisnike u Hrvatskoj poskupjele su i do 300 posto, a koliki je to udar na građevinsku struku, govori i činjenica da su građevinari već dopisima na poskupljenja upozoravali premijera Andreja Plenkovića i ministra graditeljstva Darka Horvata, da se u pronalaženje rješenja uključila i Hrvatska gospodarska komora (HGK) te da je problem označen kao zajednički na razini cijele Europske unije.

Ako se ubrzo ne smisli rješenje kako prebroditi udar poskupljenja, građevinskoj struci prijeti slom, a posebno su ugrožene tvrtke koje rade u javnom sektoru i koje su u javnoj nabavi dogovorile poslove po ‘starim’ cijenama koje su u međuvremenu zbog niza faktora odletjele u nebo. Takve tvrtke će poslovati s teškim gubicima te će biti prisiljene otpuštati radnike i rezati troškove kako god znaju.

U proljeće je tportal razgovarao s uglednim ekonomistom Ekonomskog instituta Zagreb Željkom Lovrinčevićem o tome koliko je inflacija koja se valja iza brda opasna. Rekao je da je rast cijena sirovina u svijetu, posebice u Aziji, vrlo snažan i da za njega nije pitanje kada će se rast cijena u proizvodnji preliti na potrošačke proizvode već kada. Prvi su to osjetili građevinari.

Tijekom glavnog udara pandemije prošle jeseni i zime gospodarstva su hibernirala, a brzim oporavkom u proljeće prekinuti lanci opskrbe i proizvodnje nategnuli su se do pucanja i pokrenuli spiralu poskupljenja.

‘Nabavne cijene građevinskih materijala zadnjih mjeseci porasle su iznad svih mogućih očekivanja. Rast cijena tih razmjera nitko nije mogao predvidjeti i nastupila je nova situacija koja zahtijeva promjene kod ranije sklopljenih ugovora za izvođenje građevinskih radova i potrebne nove mjere za buduće ugovore’, piše u dopisu koja je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) uputila Vladi i ministru Darku Horvatu.

HUP: Intervenirajte poput Nijemaca

Konkretno, ove godine cijene plastičnih građevinskih cijevi porasle su od 60 do 70 posto, bakar je skuplji 60 posto, armatura i čelik 50 posto, mineralne vune 30 posto, drvena građa 20 posto, cement i ljepila od pet do 10 posto, proizvodnja asfalta poskupjela je 85 posto, dizel je skuplji 35 posto, bitumeni do 40 posto, a porasla je i cijena rada te energije, piše tportal.

Hrvatska nije specifična po tome, problem je prepoznat na razini EU-a i očekuje se da Europska komisija pomogne u rješavanju problema.

Hrvatska udruga poslodavaca ističe kako su u njemačkoj pokrajini Bavarskoj još u svibnju donijeli odluku o primjeni klizne skale za građevinske materijale. U odluci se govori da su skočile sve cijene građevinskoga materijala i da se očekuje daljnji rast, zbog čega je utvrđena lista proizvoda koji će se plaćati po kliznim cijenama. Stoga su i do Vlade zatražili da se intervenira na tržištu i donese uredba o prilagođavanju cijena koja će obvezati svi korisnike koji plaćaju javnim i novcem iz EU fondova.

Ministarstvo: Država nije regulator cijena

Na pitanje što će naša država napraviti i kako misli pomoći građevinskom sektoru odgovorilo je Ministarstvo graditeljstva.

Kažu kako rast cijena građevnog materijala ne mora nužno stvoriti probleme u poslovima ugovorenim putem provedenog postupka javne nabave, ako je javni naručitelj isto predvidio na jasan, precizan i nedvosmislen način u dokumentaciji o nabavi u obliku odredaba o izmjenama Ugovora, a koji mogu uključivati odredbe o promjeni cijena ili opcija.

‘Ujedno, izmjena ugovora o javnoj nabavi moguća je u okvirima članaka 315.-320. Zakona o javnoj nabavi’, dodaju.

Povećanje cijena radova od deset posto u vremenima, kad su cijene pojedinih materijala poskupjele i preko 100 posto, jasno, neće zadovoljiti gotovo nikog od građevinara, a vjerojatno im neće biti drago ni čuti da iz ministarstva poručuju kako: ‘Republika Hrvatska zastupa načela tržišne ekonomije, stoga nije regulator cijena na tržištu.’

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/tportal.hr