Je li predsjednik Ustavnog suda ucjenjiv zbog nekih svojih postupaka u prošlosti?

Foto: Fah; fotomontaža: Narod.hr

Ustavni sud Republike Hrvatske posebno je tijelo, izdvojeno iz sudbene vlasti i neovisno o zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, kojemu je povjereno ustavno sudovanje.

Ustavni sud neovisan je od svih tijela državne vlasti. Sudac Ustavnog suda ne smije biti član nijedne političke stranke niti svojim javnim djelovanjem i postupanjem smije iskazivati osobnu naklonost prema bilo kojoj političkoj stranci.

Suce bira Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom, a što se uglavnom pretvorilo u dogovor dviju najvećih stranaka SDP-a i HDZ-a. Time je došlo do politizacije Ustavnog suda i udaljavanje neospornih pravnih stručnjaka potrebnih ljudskih i profesionalnih kvaliteta od mogućnosti da postanu suci Ustavnog suda.

HHO je ocijenio 2017. da prilikom izbora osam ustavnih sudaca kada nisu izabrane osobe zvučnih znanstvenih, stručnih i intelektualno prepoznatljivih sposobnosti nego “uhljebljeni trećerazredni partijsko-stranačko otpisani dužnosnici”.

Posljednjih je mjeseci Ustavni sud svojom aktivnostima ozbiljno srozao već narušeni ugled ove institucije.

Političkom odlukom odbacio je zahtjev GI Narod odlučuje za ocjenu ustavnosti Zaključka Sabora o neraspisivanju referenduma donesenog 15. veljače, pravdajući tu odluku nepravodobnošću podnesenog zahtjeva.

U srpnju je pak odlučio da se “prava srpske nacionalne manjine u Vukovaru moraju unaprijediti“. Nakon što je Gradsko vijeće Vukovara sredinom listopada objavilo zaključak u kojem stoji da se nisu se stekli uvjeti za ravnopravnu uporabu dvojezičnosti i ćirilice u Vukovaru oglasio se predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.

“Očekujemo da se odluka Ustavnog suda poštuje i da Vlada osigura njezino provođenje”, ustvrdio je Šeparović iako su iz Vukovara poručili da se nisu stekli uvjeti, a demografi upozoravaju da je u popis stanovništva u Vukovaru uneseno i “fiktivno stanovništvo”, te da udio Srba u stvarnosti nije veći od četvrtine.

Ti su potezi Ustavnog suda zapravo u skladu sa željama aktualne HDZ-ove Vlade Andreja Plenkovića skrojene političkom trgovinom s partnerima od HNS-a do SDSS-a pa uključuje i njihove želje zbog opstanka na vlasti. A jedna od želja Plenkovićevog partnera SDSS-a je – ravnopravna uporaba srpskoga jezika i ćirilice u Vukovaru.

> Josip Perković tvrdi: ‘Šeks je bio značajan izvor Udbe, vrlo svestran i sa širokim mogućnostima’

> Šeks o optužbama Jutarnjeg lista: Nikoga nisam išao prijaviti, pokušao sam spriječiti klopku koju su mi namjestili udbaši

> Odvjetnik Pavlović o Šeksu i HDA: Iznošenje podataka o korisnicima i gradivu koje su rabili protivno je Zakonu

> Jutarnji tvrdi: Šeks protupravno dobio na uvid sve dokumente koje je novinar pregledao o njemu u Arhivu

> (VIDEO) Šeks komentirao Perkovićeve tvrdnje o svojoj suradnji s Udbom: Evo što kaže

Tko je predsjednik Ustavnog suda?

Miroslav Šeparović sudac je tridesetak godina. Bio je ministar pravosuđa u vladi premijera Zlatka Mateše te nakon mandata ravnatelj Hrvatske obavještajne agencije. U lipnju 1999., nakon što je Nacional objavio dokumente o namještanju nogometnog prvenstva uz pomoć tajnih službi, Šeparović je uhićen pod sumnjom da je on dostavio novinama dokumente označene kao državna tajna. Prema pisanju Nacionala “Šeparović je iz čitavog meteža izašao s aureolom žrtve i moralnog pobjednika”.

HDZ-ov kadar i kum Vladimira Šeksa prvi je put za suca Ustavnog suda izabran 2009., za predsjednika Ustavnog suda 2016. i ponovno reizabran 2017. godine.

Koja je bila uloga predsjednika Ustavnog suda u razmjeni informacija između Šeksa i Perkovića?

Jutarnji je list 2017. objavio dosje s kompromitirajućim podatcima iz 70-ih godina koji navodno razotkrivaju odnos Vladimira Šeksa i tajne službe SFRJ.

Vladimir Šeks suočen s optužujućim podatcima Jutarnjeg lista poručio je “Nikoga nisam išao prijaviti, pokušao sam spriječiti klopku koju su mi namjestili udbaši”.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Preko svog odvjetnika Anta Nobila, bivši pripadnik jugoslavenske tajne službe Josip Perković dostavio je u travnju 2018. Jutarnjem listu, uz dopuštenje za objavu, rukom pisane bilješke koje je sačinjavao tijekom suđenja radi pripreme za ispitivanje svjedoka Vladimira Šeksa.

Ono što je zanimljivo, među svojim bilješkama i napomenama, Perković navodi i tko je bio posrednik, zajednički poznanik, preko kojega mu je Šeks poručio da dođe u Sabor. Radi se, kako tvrdi Perković, o aktualnom predsjedniku Ustavnog suda RH Miroslavu Šeparoviću.

Posrednik je bio Miroslav Šeparović, koji me izvijestio kako Sova želi da ga posjetim u zgradi Sabora. Bio je tada predsjednik Sabora, odazvao sam se. Prvom razgovoru (kratko) bio je nazočan i MŠ. Isključivo smo razgovarali o “Sova-slučaju”. Moj problem tada nismo niti spomenuli. Tih dana u tisku su objavljeni različiti tekstovi na štetu Sove, i on je želio savjet kako to prevladati i predložio je da se sve ospori mojom izjavom, te zatražio da se ponovno radi toga vidimo za dan – dva.”, stoji u Perkovićevom pismu.

Šeks je ubrzo odgovorio na optužbe u istom dnevniku, ističući da je Perković ogorčen što mu nije pomogao u vrijeme kada ga se izručivalo njemačkim vlastima te ga difamira domoljuba i političara. Jutarnji list kontaktirao je i Miroslava Šeparovića.

Svjedok Miroslav Šeparović: ‘Perković me molio da mu dogovorim sastanak sa Šeksom’

U polemici koja se otvorila između Josipa Perkovića i Vladimira Šeksa oko pitanja je li Šeks bio suradnik ili žrtva Udbe, svoje je mjesto dobio i predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović – i to u ulozi svjedoka.

Prvi ga je spomenuo Perković u pismu iz zatvora u kojemu navodi kako je 2006. godine organizirao susret Šeksa i Perkovića, te mu prisustvovao. Na tome sastanku potegnulo se pitanje je li Šeks bio žrtva ili suradnik Udbe, što Perković kao jedan od glavnih ljudi tajne službe bivšeg, komunističkog režima i čovjek koji je sudjelovao u formiranju hrvatskog obavještajnog aparata, sigurno zna. Perković sada tvrdi da je Šeks bio suradnik, a Šeks kaže da govori neistinu te ističe kako mu je Perković na spomenutom sastanku 2006. godine također kazao da nije bio suradnik tajne službe bivšeg režima, i još mu to dokumentirao.

A evo što kaže Šeparović:

“U to sam vrijeme bio odvjetnik, a prethodno 1998. i 1999. godine ravnatelj HIS-a, i tada sam vrlo korektno surađivao s Josipom Perkovićem. S druge strane, vjenčani sam kum Vladimiru Šeksu u njegovu drugom braku. Negdje 2006. ili 2007. godine, kada je Šeks bio predsjednik Sabora, obratio mi se Perković i molio me da mu dogovorim sastanak sa Šeksom jer se počelo govoriti o tome da se u Njemačkoj protiv njega otvara postupak i da će se tražiti njegovo izručenje”.

Dalje je ispričao da mu je Perković kazao da se prema hrvatskom Ustavu ne mogu izručivati hrvatski državljani i želi da mu Šeks potvrdi da ćemo se držati Ustava.

“Tada Hrvatska nije bila u Europskoj uniji i nije bilo Europskog uhidbenog naloga”, kazao je Šeparović i nastavio da je Perkovića doveo Šeksu u Sabor, ali da se nije otvorio razgovor o Perkovićevu slučaju i izručenju, nego mu se Šeks odmah potužio kako mediji špekuliraju s time da je bio suradnik Udbe.

“Perković je rekao da Šeks nije bio suradnik” kazao je Šeparović za Jutarnji list i dodao da su njih dvojica tada razmijenili telefonske brojeve i dalje izravno komunicirali. No, Šeparović zna da je Perković naknadno napisao i Šeksu dostavio izjavu da nikada nije bio suradnik Udbe.

 

Izvor: narod.hr