Nakon objave rezultata prvog kruga lokalnih izbora za gradonačelnika Grada Zagreba, postavlja se pitanje kako to da je Vesna Škare Ožbolt dobivala toliki medijski prostor? Poznata je priča s ranijih izbora kako HDZ namjerno podiže neke kandidate kako bi naškodio nekim kandidatima desnog centra, pa je logično zapitati se je li Škare Ožbolt bila igrač Andreja Plenkovića protiv Miroslava Škore?
Konačni rezultati DIP-a pokazuju da je Tomislav Tomašević za gradonačelnika osvojio 45,15% glasova, a drugoplasirani Miroslav Škoro s kojim ide u drugi krug 12,16% glasova. Iza njih našli su se Bandićeva zamjenica Jelena Pavičević Vukičević s 11,10% i HDZ-ov Davor Filipović s 9,83% glasova. Joško Klisović osvojio je 7,82%, Vesna Škare Ožbolt, čija lista nije prošla prag za Gradsku skupštinu, osvojila je 5,10%, a Zvonimir Troskot tek 4,12% glasova birača.
To je ujedno rezultat velikog broja predizbornih plakata koje je Škare Ožbolt imala, kao i prostora u medijima, gdje je učestalo gostovala u emisijama i dobivala priliku za promociju.
Tvrdilo se da Škare Ožbolt ima čak 10% podrške
Zanimljivo je usporediti DIP-ove rezultate s predviđanjima predizbornih anketa u posljednjih mjesec dana. Televizija N1 tako je 13. travnja objavila istraživanje na uzorku od 800 ljudi o tome kako trenutno stoje kandidati za gradonačelnika Zagreba. Prema tom istraživanju, a koje je radila agencija MASMI – “Tomislav Tomašević zadržavao je ulogu favorita u utrci za gradonačelnika Zagreba” s 37,2% podrške birača.
Njega su pratili na drugom mjestu HDZ-ov Davor Filipović (13,4%), a na trećem mjestu Vesna Škare Ožbolt, bivša ministrica pravosuđa u Vladi Ive Sanadera (10,1%), dok je Miroslav Škoro bio četvrti s tek 7,7% podrške birača.
Akter Public najbliži rezultatima
Anketa koja je pogodila prolaznike u drugi krug bila je ona koju je za Z1 televiziju provela agencija Akter public na uzorku od 2.750 birača. Prema njoj Tomislav Tomašević je imao 31,06 posto glasova, dok je Škoro bio na drugom mjestu s 14,75 posto glasova. Na trećem mjestu bio je SDP-ov Klisović s 11,02%, a zatim Jelena Pavičić Vukičević sa 7,5% podrške.
Na začelju su se našli Vesna Škare Ožbolt sa 6,3%, Davor Filipović sa 5,7%, Anka Mrak Taritaš sa 4.8% i Zvonimir Troskot s 4,1%.
Bježala od ideoloških tema
Vesna Škare Ožbolt prilikom gostovanja na HKR-u dobila je pitanje slušatelja: “Hrvatski Zagreb se mora očistiti od znakova i spomena jugoslavenskih zločina koji su prisutni u tom gradu. Jeste li za to?”
> Evo što Škare Ožbolt i Troskot kažu o vrijednosnim stajalištima koja (ne)će zastupati
“Moj prioritet je obnova kuća i bolji život i infrastruktura, a tek onda ove ideološke stvari” – rekla je Škare Ožbolt, a Tihomir Dujmović je upozorio kako bježi od ideoloških pitanja.
“Ne bježim od toga, ali ne želim biti rob ideoloških tema”, ponavljala je Škare Ožbolt tvrdeći da je slušatelj dobio njezin odgovor.
Tomaševiću će pomagati u drugom krugu, a kome je pomagala u prvom?
Zanimljivo je da je Škare Ožbolt otvoreno poručila u sučeljavanju na Z1 da će pomoći Tomislavu Tomaševiću iz ekstremno lijeve platforme Možemo u drugom krugu izbora za gradonačelnika Zagreba.
> Škare Ožbolt na sučeljavanju: ‘Tomaševiću ću pomagati u drugom krugu’
Tijekom sučeljavanja u otvorenoj polemici HDZ-ov Davor Filipović kazao je: “Bilo bi lijepo da jedanput odgovorite i gospodinu Tomaševiću, budući da ste vi u ovoj utrci samo kako bi njemu pomagali”.
Vesna Škare Ožbolt na to je kratko kazala: “Njemu ću pomagati u drugom krugu“.
Nakon izbora pozvala na “veliku koaliciju”
Škare Ožbolt izjavila je u nedjelju kako su njeni rezultati na izborima “takvi kakvi jesu”, ali dodaje kako joj nije žao jer je okupila izvrstan tim ljudi oko sebe.
“Rezultati za kandidatkinju za gradonačelnicu su takvi kakvi jesu. Nisam uspjela, što mi je bio cilj, ući u drugi krug. Međutim, nije mi žao, okupili smo izvrsnu ekipu”, rekla je Škare Ožbolt novinarima ispred svojeg stožera u Tkalčićevoj ulici.
> Škare Ožbolt: ‘I dalje pozivam na veliku koaliciju’
“Mi smo u kampanju ušli vrlo iskreno, s brojnim programima, međutim to očito nije bilo dovoljno. Financirali smo kampanju svojim sredstvima i to je možda bio jedan razlog zašto nismo doprli do većeg broja birača. Možda su jednostavno birači odlučili kazniti, i odlučili se samo za jednu opciju”, naglasila je Škare Ožbolt.
“I dalje pozivam na veliku koaliciju. Iz mene govori politička zrelost i mudrost, nikakav interes. S velikom koalicijom se miču bilo kakve kupovine mandata, korupcije, usluge i interesi. Ako se Skupština neće na vrijeme i odmah formirati to će biti jako problematično jer cijeli proces obnove neće biti na vrijeme”, smatra Škare Ožbolt.
Tko je Vesna Škare Ožbolt, bliska suradnica Sorosevog čovjeka u HDZ-u?
Podsjetimo, Vesna Škare Ožbolt je svoju kandidaturu kao nezavisna kandidatkinja najavila još u kolovozu prošle godine. Ona je 1991. počela raditi u Uredu Predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana, a savjetnica za politička pitanja Predsjednika Republike Hrvatske je bila od 14. listopada 1998. do 30. travnja 2000. godine.
Škare Ožbolt tada izlazi iz HDZ-a zajedno s Matom Granićem te osniva stranku Demokratski centar. Tri godine kasnije se vraća se u krilo HDZ-a te preuzima ulogu ministrice pravosuđa u Vladi Ive Sanadera do 2006. godine.
Po drugi puta, u suradnju s HDZ-om ulazi za vrijeme mandata Jadranke Kosor te prema koalicijskom sporazumu postaje saborska zastupnica od veljače 2014. do prosinca 2015., kada je mandat u mirovanje stavila HDZ-ova Ivana Roksandić.
Škare Ožbolt je predsjednica Granićevog Demokratskog centra, od 2003. do 2016. kada je brisan iz Registra političkih stranaka. Tri mjeseca prije nego što je Škare Ožbolt najavila kandidaturu za gradonačelnicu Zagreba, Mate Granić se vratio u HDZ Andreja Plenkovića te mu se stavio na raspolaganje.
Nakon što se vratio u HDZ u svojstvu Plenkovićevog savjetnika, Mate Granić je otvoreno priznao da ga je George Soros nagovarao na utrku za Pantovčak. Soros je samoprozvani filantrop i milijarder, koji već desetljećima donira milijarde dolara za provođenje lijevo-liberalne političke agende.
Soros se žestoko borio protiv prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, pa ga se nije libio nazivati diktatorom, a njegovu stranku – HDZ, ultranacionalističkom. Tuđman je s druge strane odbijao Soroseve teze da samo želi demokratizirati zemlju nakon pada komunizma te je čak u intervjuu za britanski BBC 1996. godine upozoravao kako su Soros i njegovi saveznici proširili krakove kroz cjelokupno hrvatsko društvo s ciljem kreiranja države unutar države.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
