Je li Stožer mjerama diskriminirao vjernike? Ustavni suci podijeljeni

Miroslav Šeparović Ustavni sud
Foto: Fah

Dok je dio medija propitivao “zašto za kafiće ne vrijede pravila kao za crkve” na Ustavnom sudu su Humanitarna udruga Isusove i Marijine ruke iz Karlovca i odvjetnik Martin Sherri inicirali ocjenu ustavnosti tvrdeći da su vjernici diskriminirani i da im se krši Ustavom zajamčeno pravo na slobodu vjeroispovijesti.

Pozvali su se na ustavnu odredbu u kojoj se među ustavnim pravima koja “nitko nije ovlašten građanima ograničiti” ni u okolnostima kad se primjenjuje članak 17., na koji se inače pozivaju zagovornici “izvanrednog stanja”, navodi i pravo na slobodu vjeroispovijesti.

Mjere su diskriminatorne za vjernike jer u isto vrijeme muzeji, kina ili trgovački centri primaju posjetitelje ovisno o veličini prostora, 7 metara četvornih po osobi. Uz to što su vjernici na misama statični, ne razgovaraju, nose maske i drže distancu, što nije slučaj u trgovačkim centrima, školama i javnom prijevozu, javlja Večernji list.

Ali većina od osmero ustavnih sudaca odbila je ukinuti mjere, dok ih je petero sudaca smatralo neustavnima.

Suci Lovorka Kušan, Andrej Abramović i Goran Selanec drže se ranijih stajališta u predmetima vezanim uz COVID pa i ove mjere Stožera smatraju neustavnima.

Ni Snježana Bagić ne slaže se s većinom, kao ni Miroslav Šumanović, ali za razliku od nje, on je napisao izdvojeno mišljenje, kao i predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović koji je podupro stajalište većine da je ograničenje prava vjernika ustavnopravno prihvatljivo pri čemu je imao u vidu i stajalište pape Franje te Odredbu Hrvatske biskupske konferencije o mjerama.

Podnositelji su se pozvali i na odluku vrhovnog suda SAD-a po tužbi katoličke biskupije prema kojoj u pandemiji nije opravdano poništavati ljudska prava na način kako je to učinio guverner New Yorka odredivši da u bogomoljama u crvenoj zoni smije biti najviše 10 ljudi, a u narančastoj 25.

Vlada RH mjeru je pravdala epidemiološkim podatcima zbog kojih je bilo nužno smanjiti kretanje i kontakte, kako bi smanjenjem širenja zaraze bilo lakše izolirati oboljele, a njihove bliske kontakte uputiti u karantenu/samoizolaciju, što je najučinkovitija epidemiološka mjera.

Suci su uzeli u obzir i da su omogućena misna slavlja za katolički i pravoslavni Božić te preporučeno da se mise prenose putem elektroničkih medija. Stoga tim ograničenjima nije narušena sama bit ustavnog jamstva na slobodu vjeroispovijesti. Šeparović je obrazložio kako se tu zapravo više radi o ograničenju prava zajedničkog prakticiranja bogoslužja.

Predsjednik Ustavnog suda pozvao se na papu Franju i hrvatske biskupe

Miroslav Šeparović svoje mišljenje potkrijepio je citiranjem pape Franje, biskupa Hrvatske biskupske konferencije, zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića i Komisije HBK Iustitia et Pax, navodi Ika.

Taj dio Izdvojenog mišljenja prenosimo u cijelosti:

4) Osvrt na doprinos Katoličke crkve i vjernika suzbijanju zarazne bolesti COVID-19

21. Osporeno ograničenje okupljanja oba predlagatelja primarno osporavaju s aspekta ograničavanja slobode vjernika katoličke vjeroispovijedi da prisustvuju “vjerskim okupljanjima”, kao što su svete mise “pa posljedično tome i primanje pričesti iz koje vjernici crpe snagu za život, kao i primanje ostalih svetih sakramenata” (prijedlog broj: U-II-5709/2020), odnosno “misna slavlja” (prijedlog broj: U-II-5788/2020). Iako oba predlagatelja naznačuju da su svi vjernici ograničeni u svom pravu da izražavaju vlastitu vjeroispovijed u vjerskim odnosno sakralnim objektima u skladu s religijom kojoj pripadaju te vlastitom uvjerenju, iz cjeline sadržaja obaju podnesaka očito je da primarno misle na vjernike katoličke vjeroispovijedi. Stoga je i samo Rješenje usmjereno na tu skupinu vjernika, odnosno na svete mise, slavlja sakramenata, sakramentala, pučke pobožnosti, župna slavlja i druge događaje inherentne katoličkoj vjeroispovijedi.

22. Prilikom odlučivanja i glasovanja imao sam u vidu i izjave poglavara rimokatoličke crkve pape Franje u vezi s pademijom koronavirusa. Primjerice:

– “Papa: Korona otkrila sljedbenike Poncija Pilata: Kriza zbog pandemije koronavirusa pogađa sve, kazao je jučer papa Franjo tijekom opće audijencije srijedom koja je održana u dvorištu apostolske palače San Damaso u prisutnosti vjernika. Papa je više puta upozorio prisutne da se ne skupljaju te apelirao da se izbjegne širenje zaraze držanjem sigurnosnog razmaka, naglašavajući da će se naći ʹstolac za svakogaʹ…Papa Franjo je gotovo kao neki redar upozoravao osobe u dvorištu palače San Damaso, koje je mnogo manje od Trga Svetog Petra na kojem se inače održavaju opće audijencije srijedom.” (Večernji list od 10. rujna 2020.);[1]

– “Papa Franjo drži siguran razmak od vjernika, poštuje nove mjere: Papa Franjo u srijedu je na općoj audijenciji držao siguran razmak od vjernika, pojasnivši da zbog novih pravila mora poštovati mjeru fizičke udaljenosti.

Papa Franjo u srijedu je na općoj audijenciji držao siguran razmak od vjernika, pojasnivši da zbog novih pravila uvedenih kako bi se obuzdalo širenje koronavirusa mora poštovati mjeru fizičke udaljenosti. ʹHtio bih, kako to obično radim, sići i biti vam blizu kako bih vas pozdravio. No, s novim pravilima, bolje je da držimo razmakʹ, rekao je Franjo. ʹČesto se dogodi da kada siđem, svi se približe i nastane gomila. Sada je to problem jer postoji rizik od zaraze. Ovako, kada svi nosimo maske i držimo razmak, možemo održati audijencijuʹ, dodao je Franjo. (…)

Umjesto da je izašao kroz vrata na kraju hodnika i probijao se između vjernika, Papa je danas izašao kroz vrata na pozornici i s udaljenosti pozdravio vjernike koji su ga pozdravili pljeskom. ʹŽao mi je što vas danas pozdravljam s udaljenosti, ali vjerujem da ako svi, kao dobri građani, slijedimo pravila koja su donijele vlasti, to će pomoći u suzbijanju pandemije. Hvala vamʹ, rekao je Sveti Otac.” (Večernji list od 14. listopada 2020.).[2]

Rješenje sam podržao uvažavajući i stajališta Hrvatske biskupske konferencije (u daljnjem tekstu: HBK) liturgijskim slavljima i okupljanjima vjernika u okolnostima epidemije zarazne bolesti Covid-19. Riječ je, dakle, o pravilima same vjerske organizacije, koja nije bilo potrebno spominjati u samom Rješenju. Međutim, ovo podupiruće izdvojeno mišljenje pravo je mjesto da se osvijetli i taj aspekt, koji je također pridonio tome da glasam za Rješenje.

23. HBK je već 19. ožujka 2020. donijela Odredbe biskupa Hrvatske biskupske konferencije u vezi sa sprječavanjem širenja bolesti COVID-19 od (u daljnjem tekstu: Odredbe HBK-a),[3] koje u mjerodavnom dijelu glase:

“Svjesni sadašnjih zahtjevnih okolnosti, a kao dionici odgovornosti za zdravlje i život vjernika i drugih građana, te u skladu s najnovijim mjerama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva, mi, biskupi Hrvatske biskupske konferencije, donosimo privremene mjere koje stupaju na snagu u petak, 20. ožujka 2020. i traju do drugačije odluke. … 2. Svećenici neka slave svetu misu bez sudjelovanja zajednice, a u skladu s odredbama Rimskoga misala upotrijebit će se oblik ‘Reda mise bez naroda’. Neka istodobno žarko ustraju u molitvi Časoslova i razmatranju, prinoseći prošnje za Božji narod i sav svijet. 3. Dijecezanski biskupi, sve do opoziva, vjernike u Hrvatskoj oslobađaju obveze sudjelovanja na nedjeljnoj i blagdanskoj svetoj misi. Neka vjernici ovu obvezu zamjene molitvom, postom, dobrim djelima, čitanjem Božje riječi, molitvenim sudjelovanjem u prijenosu euharistijskoga i drugih slavlja, prenošenih putem radija, televizije i drugih elektroničkih sredstava. Neka se tijekom prijenosa euharistijskog slavlja posebno združe primanjem duhovne pričesti. 4. Potrebno je vjernicima, napose djeci, mladima i obiteljima posredstvom elektroničkih medija omogućiti pristup katehetskim i drugim duhovnim sadržajima. O tome, neka po odredbi dijecezanskih biskupa, skrbe katehetski uredi ili druga tijela i službe koje su na pomoć župnicima u njihovu pastoralnom djelovanju. 5. Neka crkve za vrijeme trajanja epidemije budu otvorene isključivo pod sljedećim uvjetima: a) crkve su otvorene samo za osobnu molitvu zdravih vjernika koji su bez simptoma akutne plućne bolesti; b) u crkvi istodobno smije biti prisutno najviše deset osoba pazeći pritom da razmak između osoba bude barem 2 metra; c) crkva otvorena za vjernike mora imati stalno otvorena vrata, uz mjere pojačane higijene i svakodnevnog čišćenja. 6. Slavlje sakramenta ispovijedi i bolesničkoga pomazanja ne može se slaviti do daljnjega, osim u smrtnoj pogibelji. 7. Slavlja kršćanskih sprovoda dopuštena su uz strogo pridržavanje zdravstvenih i sigurnosnih uputa mjerodavnih državnih institucija. Pokojnici će biti sprovedeni i pokopani u prisutnosti najbliže rodbine, a mise za pokojne bit će slavljene nakon ukidanja ovih mjera. (…) Podsjećamo vjernike da nam je svima kršćanska dužnost posvjedočiti solidarnost i učiniti sve da bi se spriječilo širenje virusa. Pretvorimo ovu krizu u prigodu da, unatoč ovoj kušnji, u nadi budemo radosni, u nevolji strpljivi, u molitvi postojani (usp. Rim 12,12). (…)”

24. Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, kao i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u posljednjih godinu dana neprekidnog trajanja epidemije mijenjale su se ovisno o rezultatima stručnog praćenja njezina tijeka (točka 15. obrazloženja Rješenja), a njih su slijedila i posebna pravila HBK-a. U tim okvirima smatram važnim i Pismo kardinala Josipa Bozanića o liturgijskim slavljima i okupljanjima vjernika u novim okolnostima pandemije Covid-19 od 1. svibnja 2020.[4] U svom pismu kardinal Bozanić daje upute “za daljnje oblikovanje crkvenog života, poštujući odredbe mjerodavnih državnih tijela kojima je cilj zaštita zdravlja i održivost zdravstvenog sustava”.

25. Rješenje sam podržao uzimajući u obzir i izjavu Komisije HBK-a Iustitia et Pax “Pandemija bolesti Covid-19: ispit solidarnosti i bratstva”, koju je 17. rujna 2020. potpisao nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić, predsjednik Komisije.[5] Navodi se dio te izjave:

“(…) pandemija uzrokovana širenjem virusa SARS-CoV-2 otvorila je, među inim, i brojna etička i pravna pitanja, ne samo u Hrvatskoj već i u cijelom svijetu. Većina europskih država, pa tako i Hrvatska, uvele su niz izvanrednih mjera za zaštitu građana od širenja pandemije uzrokovane koronavirusom, čime su ograničena neka ljudska prava. S time u vezi treba naglasiti da ta prava koja su ograničena nisu apsolutna, odnosno država ih ima pravo ograničiti radi zaštite nekih drugih prava. Tako se prema Ustavu Republike Hrvatske slobode i prava mogu ograničiti da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Razvidno je, dakle, da zaštita zdravlja (pučanstva) preteže nad neograničenošću slobodâ i nekih drugih prava pojedinaca. Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava također propisuje mogućnost ograničenja prava na poštovanje privatnog i obiteljskog života, slobode mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi, slobode izražavanja i slobode okupljanja i udruživanja radi, među ostalim, zaštite zdravlja. Europski sud za ljudska prava u nizu je odluka utvrdio da države imaju pozitivnu obvezu osigurati odgovarajući pravni i institucionalni okvir za zaštitu javnog zdravlja. Dakako, navedena ograničenja moraju biti utemeljena na zakonu i razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju 3. U Hrvatskoj su ograničenja prava u kontekstu sprječavanja širenja pandemije podvrgnuta ocjeni Ustavnoga suda koji je na sjednici održanoj 14. rujna 2020. godine većinom glasova odlučio o zahtjevima za ocjenu ustavnosti i to u odnosu na nekolicinu zakonskih izmjena koje je donio Hrvatski sabor te u odnosu na odluke Stožera civilne zaštite. U odnosu na zakonske izmjene, Ustavni sud nije prihvatio prijedloge predlagatelja uz obrazloženje da je Hrvatski sabor postupao u granicama svojih ovlasti propisanih Ustavom. Glede odluka Stožera civilne zaštite, Ustavni je sud također, odbacivanjem ili neprihvaćanjem prijedloga predlagatelja, utvrdio da su sve odluke (osim jedne koja se odnosila na zabranu rada nedjeljom i o kojoj je odlučio na vlastitu inicijativu) bile u skladu s Ustavom i da su za njihovo donošenje postojali objektivni i racionalni razlozi. Stajališta Ustavnog suda Republike Hrvatske iznimno su važna u kontekstu daljnjeg smjera djelovanja nadležnih tijela u prevenciji štetnih posljedica pandemije na zdravlje građana. To je, dakako, važno i zbog funkcioniranja obrazovnog sustava te obavljanja gospodarskih, proizvodnih i uslužnih djelatnosti o kojima ovisi održivost i stabilnost društva u cjelini. Ustavni je sud potvrdio i činjenicu da pravni propisi određuju granice etičke i pravne odgovornosti građana. Ne samo da ne postoje apsolutne slobode u pravnomu smislu, već one mogu biti i u etičkomu smislu ograničene. Sloboda pojedinca uvijek je ograničena slobodom drugih. Zbog toga je važno inzistirati na odgovornosti pojedinaca, ne samo u smislu samozaštite već i zaštite drugih od bolesti, posebice ranjivih skupina, onih koji su potencijalno izloženiji zdravstvenim komplikacijama i istodobnim višestrukim kroničnim bolestima. 4. Javnost, dakako, ima pravo znati i preispitivati odluke i mjere nadležnih državnih tijela. To je u srži demokratskog pluralizma i različitosti koja obogaćuje društvo. Međutim, širenje teorija zavjere, panike, negiranje osobne odgovornosti i zanemarivanje prava i zdravlja drugih, te ignoriranje ne samo znanstvenih spoznaja već i vidljive stvarnosti oko nas nije prihvatljivo, jer pridonosi zbrci i neredu koji su nam svima najmanje potrebni. S druge strane, kršenje pravnih propisa kojima je cilj prevencija širenja zaraznih bolesti povlači prekršajnu pa i kaznenopravnu odgovornost, posebice u slučajevima sprječavanja zdravstvenih radnika u obavljanju zdravstvene djelatnosti. 5. U skladu s ustavnim pravom na zdrav život, svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi. Naime, kako ističe Katekizam Katoličke Crkve, „život i tjelesno zdravlje dragocjeni su Božji darovi. Treba ih razumno njegovati, obazirući se na potrebe drugih i na opće dobro. Skrb za zdravlje građana zahtijeva društvenu potporu kako bi se ostvarili uvjeti življenja koji omogućuju rast i postizanje zrelosti“ (br. 2288). Komisija Iustitia et pax stoga poziva na razboritost i poštovanje zdravstvene struke. Usto apeliramo na javnu podršku radu i dostojanstvu Stožera civilne zaštite, kako nacionalnog tako i lokalnih, kao i svih zdravstvenih djelatnika koji su dosad iznijeli najveći teret u uvjetima krize. Držimo važnim i poticanje daljnje argumentirane znanstvene rasprave, posebice putem, za u tu svrhu osnovanoga, Znanstvenoga savjeta Vlade Republike Hrvatske za suzbijanje koronavirusa, u kojem su okupljeni vrhunski hrvatski znanstvenici. 6. Držeći se jednostavnih mjera higijene, razdaljine, nošenje maski u za to propisanim situacijama i prostorima, koje preporučuju Stožer i Znanstveni savjet, a u skladu s mjerama preporučenim u većini zemalja angažiranih u cilju zaštite zdravlja i života svojih državljana, čuvamo sebe i svoje bližnje. Primum non nocere, tj. ne naškoditi zdravlju i životu drugih ljudi i sebi samome, jedan je od osnovnih postulata medicine. U ovom zahtjevnom vremenu pandemije, dobili smo velik izazov u novom i opasnom virusu, ali i ujedinjenu znanost i medicinu, koje su nam, osim suvremenih istraživanja u borbi protiv bolesti Covid-19, pružile jednostavne mjere koje svaka osoba dobre vjere i dobrih namjera može primijeniti u osobnoj zaštiti i zaštiti svojih bližnjih. Time ćemo ne samo sačuvati zdravlje, nego i radna mjesta, te budućnost za našu djecu. Za nas vjernike, ali i za sve ljude dobre volje, u središtu mora uvijek biti poštovanje života i dostojanstva svake ljudske osobe, a osobito bratska ljubav i solidarnost prema najranjivijima i najugroženijima u našem društvu.”

26. Na kraju, na to što sam podržao Rješenje utjecala je i činjenica da je Ustavni sud uzeo u obzir da je na dane 24. i 25. prosinca 2020., dakle u vrijeme katoličkog Badnjaka i Božića, odnosno na dane 6. i 7. siječnja 2021. u vrijeme pravoslavnog Badnjaka i Božića, omogućeno održavanje misnih slavlja sukladno posebnim preporukama i uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (točka 18. Rješenja).

Kao što je već rečeno, s obzirom da se prigovori predlagatelja prvenstveno odnose na vjernike katoličke vjeroispovijedi, logično je da je i samo Rješenje usmjereno na tu skupinu vjernika. Međutim, za primijetiti je da ni Srpska pravoslavna crkva, ni Islamska zajednica u Hrvatskoj, a ni druge vjerske zajednice, nisu u javnosti osporavale mjere koje su nadležna tijela poduzela radi zaštite života i zdravlja ljudi u uvjetima pandemije, a koje su zasigurno ograničavale i prava vjernika tih konfesija na iskazivanje svoje vjeroispovijedi bogoslužjem, praktičnim vršenjem ili obredima.

27. Vjerujem da na kraju mogu zaključiti da nijedan sudac Ustavnog suda ne dvoji oko toga da ograničenje okupljanja na 25 prisutnih osoba predstavlja ozbiljno ograničenje prava vjernika na zajedničko prakticiranje bogoslužja jer odstupa od načina na koji to uobičajeno čini pojedina vjerska zajednica. Međutim, ograničenje slobode vjeroispovijedi zajamčene člankom 40. Ustava time nije doseglo ni razmjere ni težinu koji bi osporene COVID-mjere, u razmatranom razdoblju (od 21. prosinca 2020. do 28. veljače 2021.), u vrijeme trajanja epidemije, kvalificirale kao neustavne in abstracto. Ograničenja nisu apsolutna i ne pretvaraju se u de facto zabrane prisustvovanja bogosluženjima, pri čemu postoje i posebna pravila za najvažnije kršćanske blagdane.

Je li se isti cilj mogao postići i propisivanjem manje restriktivnih mjera, i koje bi to mjere bile, nisu pitanja koja, po mom mišljenju, utječu na ocjenu ustavnosti osporenih mjera in abstracto u postupku u kojem o tim mjerama Ustavni sud meritorno odlučuje u razdoblju u kojemu je epidemija zarazne bolesti COVID-19 još aktivna.

Stoga, iako, naravno, ne sporim da nije svejedno je li se 25 osoba nalazi u “maloj crkvi” ili primjerice u zagrebačkoj Katedrali, ta nedosljednost sama po sebi nije dostatna za proglašenje osporene COVID-mjere neustavnom in abstracto.

To iz razloga, jer je, kao što je već rečeno, u ovom ustavnosudskom postupku utvrđeno da su odabrane COVID-mjere razumne i primjerene za postizanje legitimnog cilja zaštite života i zdravlja građana pa, u uvjetima pandemije koja traje, u ovakvim postupcima, po mom mišljenju, nije prikladno provoditi test “stroge nužnosti” jer Ustavni sud time preuzima ulogu “Nadstožera civilne zaštite”. Uzimajući u obzir sveobuhvatnost poduzetih mjera radi suzbijanja pandemije, koje su očigledno dale rezultate, držim da je u konkretnom slučaju postignuta pravedna ravnoteža između dvaju zaštićenih ustavnih dobara koja su u sukobu pa propisano ograničenje nije narušilo samu bit jamstva slobode vjeroispovijedi i slobodnog očitovanja vjere.

U Zagrebu, 3. ožujka 2021.

SUDAC
dr. sc. Miroslav Šeparović, v. r.
—————————————————-

[1] Izvor: https://www.vecernji.hr/vijesti/papa-korona-otkrila-sljedbenike-poncija-pilata-1430242
[2] Izvor: https://www.vecernji.hr/vijesti/papa-franjo-drzi-siguran-razmak-od-vjernika-postuje-novemjere-1438391
[3] Izvor: https://www.zg-nadbiskupija.hr/default.aspx?ID=30878&pojam=covid-19
[4] Pismo kardinala Josipa Bozanića o liturgijskim slavljima i okupljanjima vjernika u novim okolnostima pandemije Covid-19 od 1. svibnja 2020.
[5] Izvor: https://www.zg-nadbiskupija.hr/default.aspx?ID=31369&pojam=covid-19

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr