“Napravili smo određene mjere kako porast cijena energenata u kućanstvima u Europskoj uniji ne bi reflektirao u Hrvatskoj. Do 1. travnja, do kraja sezone grijanja, neće doći do porasta cijene struje ni plina”, kazao je premijer Andrej Plenković 13. siječnja na sjednici Vlade.
U tom trenutku već se događao “tržišni potres” cijena plina i struje u cijeloj Europi te su poskupljenja išla i do 40 posto. Iako su kućanstva za sada zaštićena od rasta cijena pod udarom su se našle tvrtke, poduzetnici i svi poslovni subjekti među koje se između ostaloga ubrajaju domovi za nezbrinutu djecu, bolnice te samostani.
>Direktor Zagrebačke plinare: ‘Kućanstvima bi računi za plin mogli porasti i do 70 posto’
Krajem siječnja stigao je šok za mnoge jer su računi za plin porasli ne za 40 već za čak 400%. Primjerice, 70 objekata redovničkih zajednica posljednjih je dana primilo vrlo visoke račune, a među njima se našla Pučka kuhinja na Svetom Duhu. Njoj je račun za plin prošle godine bio 5800, a ove godine 25000 kuna. Samostani su dobili račune za plin koji su porasli od 350 do 400 posto jer ih se vodi kao poslovne subjekte. Uz pojedine samostane nalaze se i dječji vrtići koje vode sestre redovnice, no uglavnom je riječ o zgradama koje se koriste za stanovanje redovnika i redovnica.
Ništa bolje nisu prošle ni bolnice, pa je tako KB Dubrava prošle godine imala račun za plin visok oko 800.000 kuna, dok je ove godine na naplatu stiglo – 3.8 milijuna kuna.
Tomašević prvo stopirao javnu nabavu pa smijenio direktora Plinare
Pri tome je važno istaknuti da je većinom riječ o računima koji su veći nego li su ugovoreni s Gradskom plinarom Zagreb – Opskrba d.o.o. “Eto tako da sada dolaze računi koji su tri ili četiri puta skuplji nego što su ugovoreni. To se ne smije događati”, komentirao je ministar gospodarstva Tomislav Ćorić 27. siječnja, a 1. veljače je istaknuo da bi bolnice trebale pravno ispitati situaciju zbog kršenja ugovora. Dan poslije, Ćorić je u intervjuu za HRT kazao da će poskupjeti i struja, nešto manje od plina.
Iako je poskupljenje plina globalno, zanimljivo je pogledati kako je novi gradonačelnik Tomislav Tomašević reagirao na najavljena poskupljenja još u listopadu. Naime gradska GPZ-Opskrba je još tada najavila poskupljenje plina svim poduzetnicima od 1. studenoga, čak i onima s kojima imaju potpisane ugovore o zajamčenoj cijeni plina što je bio presedan jer su se po prvi puta kršile ugovorne obveze.
Tomašević je nakon te najave smijenio direktora Igora Piriju jer gradska tvrtka nije na vrijeme osigurala dovoljne količine plina po i 3-4 puta nižim cijenama. Ipak, vrijedi podsjetiti da je jedan od prvi Tomaševićevih poteza u lipnju bila zaustava svih javnih i jednostavnih nabava te je isto naređeno svim gradskim pročelnicima, osim onih u okviru projekata sufinanciranih sredstvima EU.
Primjer čazmanskog plina u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji pokazuje – plin nije trebao poskupjeti četverostruko
Osim u Zagrebu plin je najviše poskupio u Bjelovaru budući da je Gradska plinara Bjelovar u vlasništvu zagrebačke Gradske plinare. Primjerice, Jedan bjelovarski restoran za studeni je platio 1600 kuna za trošak plina, a za prosinac mu je došao račun od 5,7 tisuća kuna. Iz Zagreba su se od poskupljenja ogradili, pisao je klikni.hr, ali primjer tvrtka Komunalno kao opskrbljivača i firme ČAPLIN kao distributera, pokazuje da za svoje je kupce osigurala je opskrbu tim energentom po upola manjoj cijeni.
Konačno, da je Tomašević kriv za ovolika poskupljenja plina ističe za Zagreb.info bivši pročelnik Ivica Lovrić.
“Njegovo nesnalaženje je uzrok tomu. On je sve svalio na bivšu vlast, no prisjetimo se da je on vrlo brzo promijenio Upravu ZGH u sastavu kojeg je i Plinara, a plin je poskupio tek u studenom. Dakle, on je imao pet mjeseci prije toga da ugovori povoljnu cijenu plina, a nije. Kada je Tomašević došao na mjesto gradonačelnika on je obustavio sve javne nabave i to je trajalo nekoliko mjeseci.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
