Europarlamentarka Ivana Maletić, smatrana dijelom unutarstranačke oporbe Plenkoviću, nakon svog prvog mandata u Europskom parlamentu nije se ponovo kandidirala: Otišla je iz Bruxellesa u Luxembourg, na gotovo tri puta veću plaću. Tamo će biti hrvatska članica Revizorskog suda Europske unije.
A ovih dana je ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić izabrana za glavnu tajnicu Vijeća Europe (VE). Njena biografija od početka upućuje na europske ambicije: Ta rođena Mostarka je magistrirala europske znanosti, postdiplomske je studije odradila na fakultetima u Brugesu i Varšavi, bila je direktorica Europskog doma Zagreb još u vrijeme Tuđmana, a u diplomaciju ulazi 2000. u mandatu SDP-ove vlade kao pomoćnica ministra u Ministarstvu europskih integracija koje su tada vodili prvo Ivan Jakovčić pa Neven Mimica. Na izborima 2008. kao članica HDZ-a izborila je mandat u Saboru i vodila je izaslanstva u Zajedničkom parlamentarnom odboru Hrvatska-EU, zatim saborsko izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, te bila članica Odbora za europske integracije, Vanjskopolitičkog odbora, te Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU.
Od 2013. bila je savjetnicom za europske politike na projektima koje su financirali EU, bilateralni donatori i UNDP u Hrvatskoj u državama kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo u EU. Za državnu tajnicu u MVEP-u imenovana je u studenome 2016., a za šeficu hrvatske diplomacije u ljeto 2017.
Uvozni političari domaćeg porijekla
Njen životopis je tipičan za nekog tko će na kraju završiti visoko u institucijama EU. A već neko vrijeme se priča da su kandidati za visoke položaje u EU i aktualni premijer Plenković, i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, čije su biografije također europske, u slučaju Plenkovića, odnosno međunarodne, u slučaju Grabar Kitarović. Prvi je još od završetka studija gradio karijeru u Bruxellesu, na mjesto premijera je došao ravno iz Bruxellesa a čak je jedno vrijeme koketirao s idejom da će HDZ, kao predsjednik stranke, voditi odande, i zapravo je od početka ostavljao dojam slučajnog prolaznika u Hrvatskoj. Nekog tko je ovdje došao neko vrijeme biti briselski namjesnik nakon pada Oreškovićeve vlade, pa ako dobro odradi, privede hrvatsku “europskim vrijednostima” oličenim u Istanbulskoj i Marakeškoj konvenciji, odnosno u homoseksualnoj povorci i milijunima imigranata bez ikakvih dokumenata poslanih u režiji Sorosa u Europu, bit će nagrađen još boljom europskom sinekurom.
Povratak kao domoljubni čin?
Predsjednica je pak radni vijek provela dobrim dijelom kao veleposlanica u SAD-u i kao pomoćnica glavnog tajnika NATO saveza, najviše rangirana žena ikad u tom vojnom savezu, zadužena za vođenje javne diplomacije saveza. Svakako je to položaj koji je nosio puno veću plaću nego posao predsjednice RH, i veći utjecaj, i stoga je povratak Kolinde Grabar-Kitarović u domovinu ostavio dojam domoljubnog čina, ne koristoljubivog, jer je za nju čak i dužnost predsjednice države u jednom pogledu, onom financijskom, bila korak u natrag u briljantnoj međunarodnoj karijeri.
U vezi oboje se spominjala mogućnost da zauzmu mjesto Jean-Claudea Junckera, koji trenutno vodi Europsku komisiju – što je položaj ekvivalentan šefu vlade EU. Dakle, da Premijer ili Predsjednica postanu premijerom EU. Za Plenkovića se takav scenarij zapravo spominjao od prvog dana, a Predsjednica je sama podgrijala takve spekulacije time što je odbila objaviti svoju kandidaturu za drugi mandat, što ostavlja prostor za nagađanja namjerava li se uopće kandidirati, ili odlazi na bolje plaćeno mjesto u EK?
Takve spekulacije nisu bile tek puka nagađanja – pokrenuo ih je francuski Le Soir, koji važi za ugledan i ozbiljan list, pred nepuna dva tjedna, pozivajući se na neimenovane izvore da EPP traži novog kandidata koji bi mogao dobiti širu podršku. Naime, europski socijalisti i liberali snažno su se usprotivili kandidaturi njemačkog demokršćanina Manfreda Webera za predsjednika Europske komisije, ali pristaju da to mjesto pripadne Europskoj pučkoj stranci kao najbrojnijoj u novom sazivu parlamenta. Sada EPP traži nove kandidate, a među njima se spominjalo ime kako Kolinde Grabar-Kitarović tako i Andreja Plenkovića.
Birokratske kombinacije
Čelnici zemalja članica Europske unije, na summitu u Bruxellessu još nisu riješili glavnu temu – pitanje novih imenovanja u institucijama Unije. Osim kandidata za predsjednika Europske komisije, preostao je i izbor za predsjednika Europskog parlamenta i Europskog vijeća, kao i za šefa vanjske politike EU-a te guvernera Europske središnje banke. Kako se čini EPP će dobiti mjesto predsjednika Europskog vijeća, a vodeći kandidati za to su hrvatski premijer Andrej Plenković i rumunjski predsjednik Klaus Iohannis.
I dok Plenković u svom stilu pravog eurobirokrata šuti o takvoj mogućnosti, dok mu stranka gomila afere, Kolinda Grabar-Kitarović je sama je dala jednu vrlo dvoznačnu izjavu, rekavši: “Želim predsjednički mandat odraditi do kraja. Što će biti nakon toga – ne znam. Narod će odlučiti. Ne bojim se ničega. Posla uvijek ima u svijetu. Kad vam se jedna vrata zatvore, druga se otvore.”
Hoće li se Grabar Kitarović kandidirati?
Time je izravno poručila da, ukoliko ne bude reizabrana, planira napustiti Hrvatsku. A naročito je nezgodno što je ta izjava dana istovremeno dok se Predsjednica odbila izjasniti o ponovnoj kandidaturi – što nedvojbeno znači da još uvijek kalkulira s njom. Ukoliko se ne kandidira, to bi bio strahovit udaraca za Plenkovićev HDZ, jer bi to širom otvorilo vrata Pantovčaka Miroslavu Škori, kojeg HDZ ne podržava, ne može ga podržati, i Škoro ne podržava HDZ.
No Plenković također može uvijek, osjeti li da mu prijeti gubitak izbora – zahvaliti Hrvatima na svemu i zbrisati natrag u inozemstvo iz kojeg je i došao. I Sanader je, nakon što je dao još do danas neobjašnjenu ostavku na mjesto premijera, otišao u inozemstvo, predavati na Columbia University u SAD. Milanović je isto nakon kraja mandata postao savjetnikom vlade Albanije, i razmišljao o međunarodnoj karijeri savjetnika: “Sad konačno mogu početi zarađivati ozbiljan novac”, rekao je kad je izgubio izbore.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
