Jezikoslovci i ustavni stručnjaci: u Saboru se treba govoriti hrvatskim jezikom

Foto: Snimka zaslona

U Hrvatskom saboru, predstavničkom tijelu građana i instituciji koja je nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj na sjednici se sabornicima nedavno obratila manjinska zastupnica Dragana Jeckov, predstavnica Samostalne demokratske srpske stranke, koja je u Hrvatskom saboru govorila srpskim jezikom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dok se čeka tumačenje saborskih službi je li zastupnica Dragana Jeckov prekršila Ustav govoreći u srpskim jezikom ili mješavinom hrvatskoga i srpskog jezika, ovisno o tumačenjima, činjenica je da se to pitanje potegnulo tek nakon njezina govora, piše Večernji list.

Anglizmi, lokalizmi i narječja mogu se čuti u Saboru.

Zastupnik Miro Bulj na ikavici progovori kad se uzruja, a inače se trudi govoriti standardnim jezikom. Kad je Stevo Culej u lipnju izgovorio “tanjir”, Sabina Glasovac iz SDP-a ga je upozorila da se u Saboru treba govoriti hrvatskim jezikom i da se kaže “tanjur”. O govoru Dragane Jeckov Milorad Pupovac je za Novi list rekao da Sabor nije mjesto gdje se dominantno govori standardnim jezikom i da je Pankretić bio čisti kajkavac.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

(VIDEO) Zastupnica SDSS-a u Hrvatskom saboru govorila na srpskom jeziku: Koji je službeni jezik ove institucije?

Ipak, kajkavsko narječje pripada hrvatskom jeziku, a srpski jezik ne.

“U Saboru se treba koristiti hrvatskim standardnim jezikom iako su tri hrvatska narječja koja se dijele na dijalekte i mjesne govore podsustavi hrvatskog jezika, a srpski jezik je drugi sustav, odnosno strani jezik. Bez obzira na to što se razumijemo jer imamo zajedničku osnovicu u staroslavenskom jeziku, to su dva jezika i standardizacija srpskoga i hrvatskoga tekla je paralelno i neovisno jedna o drugoj” – kaže izv. profesorica dr. sc. Tamara Gazdić-Alerić sa zagrebačkog Učiteljskog fakulteta, koja je doktorirala lingvistiku na temu govora u Saboru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ustavnopravni stručnjak Mato Palić smatra da se u Saboru može govoriti samo hrvatskim jezikom, inače se krši ustavna odredba prema kojoj je u Saboru službeni jezik hrvatski. Zastupnici se bez obzira na sredine iz kojih dolaze u Saboru, dodaje, trebaju držati standardnog hrvatskog jezika jer su položili prisegu da će poštivati Ustav i zakone RH.

Palić dodaje: “Kad zastupnik govori s govornice Sabora, to je službena uporaba jezika. Kako bi izgledalo kad bi Furio Radin govorio na talijanskom ili zastupnik mađarske manjine na mađarskom iznosio prijedloge u Saboru?

Evo što je odgovorio Odbor za Ustav o uporabi srpskog jezika u Hrvatskom saboru

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo, na upit koji je Narod.hr postavio o tome je li saborska zastupnica Dragana Jeckov (SDSS) prekršila hrvatski Ustav kada je u Hrvatskome saboru govorila srpskim jezikom, iz Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora odgovorili su kratkim dopisom.

“Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora je 26. listopada 2017. godine zaprimio zahtjev “Platforme suverenista, za reakciju po predmetu kršenja odredbi hrvatskog Ustava, zakona i saborskog Poslovnika” – Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata grada Vukovara, Udruga zagrebačkih branitelja Vukovara, Udruga žene Domovinskog rata – Zadar, Građanska inicijativa Ivo Pilar, Udruga 100%-tnih HRVI Domovinskog rata, Zajednica udruga hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a RH te 9. studenoga 2017. godine “Prijavu protiv kršenja Ustava RH” – Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata RH Grada Zagreba i Zagrebačke županije.” odgovorili su iz Odbora.

Pritom nisu odgovorili na pitanja je li prekršen Ustav RH te hoće li i kako reagirati Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav ako je:
a) zastupnica Jeckov prekršila Ustav RH i
b) akademik Željko Reiner (HDZ) kao predsjedavajući Hrvatskog sabora propustio reagirati na kršenje Ustava RH i/ili Poslovnika Hrvatskog sabora?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.