Cjelovita kurikularna reforma je nacionalni projekt, provodit će se duže od mandata bilo koje vlade pa sve političke aktere molimo da daju jasnu i jednoznačnu podršku njezinoj provedbi, poručio je u srijedu voditelj Cjelovite kuriklarne reforme dr. Boris Jokić predstavljajući što je do sada učinjeno i što se planira učiniti na provedbi te reforme.
I dok su ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar i predsjednik Posebnoga stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja i znanosti pri Uredu predsjednika Vlade RH Neven Budak uvodno podsjetili kako su sve političke stranke zajamčile potporu reformi, Jokić je ukazao na potrebu da se tu potporu sada jasno i jednoznačno iskažu.
Odgoj i obrazovanje predugo su zanemarivani u Hrvatskoj i vrijeme je da se to primijeni, ali ako promjene neće imati potporu svih političkih opcija, proces promjena će se usporiti, ustvrdio je Jokić na konferenciji za novinare u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) na kojoj je iscrpno govorio o Cjelovitoj kurikularnoj reformi. Izlaganje je sadržajno podijelio na pet točaka – trenutačno stanje rada Stručnih radnih skupina u okviru Cjelovite kurikularne reforme, prijedlozi određenih rješenja u osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju, strukovnom i gimnazijskom obrazovanju te nastavak rada na reformi u vidu ishoda parlamentarnih izbora.
Govoreći o “reformi unutar reforme”, Jokić je istaknuo kako je na Cjelovitoj kurikularnoj reformi u proteklih devet mjeseci učinjeno sljedeće: svi koji ju provode izabrani su po javnome pozivu, a ne po političkim i stranačkim interesima, radi se o pravoj kombinaciju dvije jednakovrijedne perspektive – praktičara i akademske zajednice, plaća se po izvršenome zadatku i ovisno o doprinosu, članovi stručnih radnih skupina dogovorno odlučuju o raspodjeli sredstava, radi se u online okruženju, riječ je o širokom konzultativnom procesu i bez miješanja politike. S tim u vezi, Jokić je posebice zahvalio ministru Mornaru i njegovu timu posvjedočivši “kako zbilja nije bilo nikavih miješanja politike u ovaj rad”.
Jokić: projekt Cjelovite kurikularne reforme trajat će duže od kratkih političkih mandata
Jokić je čestitao, kako je rekao, “svim pobjednicima parlamentarnih izbora tko god oni bili” rekavši da će projekt Cjelovite kurikularne reforme trajati duže od njihovih kratkih političkih mandata. Istaknuo je da će se, ako potpora politike izostane, proces promjena usporiti i neće se moći provesti ono što se planira – eksperimentalno uvođenje kurikula iduće školske godine, njegovo frontalno uvođenje godinu nakon toga, a neće se moći povući ni novac iz Europskoga socijalnog fonda.
“Ono što radimo sigurno je više usmjereno rastu nego što je ‘Hrvatska raste’, sigurno je domoljubnije no što je ‘Domoljubna koalicija’, sigurno je stabilnije nego što je ‘Most’, čvršće nego što je ‘Orah’, ukorijenjenije nego ‘Hrast’ , življe nego ‘Živi zid’ , ‘istarijske’ no što je IDS, ‘slavonskije’ nego HDSSB”, riječi su kojima je Jokić sažeo rad na Cjelovitoj kurukularnoj reformi uz ispriku što je to učinio na pomalo kolokvijalan način. Uvjeren je da se promjene mogu provesti jer su, ocijenio je, nastavak svega dobroga što je do sada učinjeno u hrvatskome školstvu, daju nove perspektive, napredak i nadu, te su iskren i pošten pokušaj boljega.
U školskoj godini 2020./2021. u svim osnovnim i srednjim školama više neće biti općeg uspjeha
Jedna od promjena predviđenih Cjelovitom kurikularnom reformom jest i ukidanje općeg uspjeha na svim razinama općega i srednjeg obrazovanja što bi, najavio je Jokić, u potpunosti trebalo ‘zaživjeti’ u školskoj godini 2020./2021. dok bi se u 60 eksperimentalnih škola u prvome, trećemu i petom razredu osnovne škole te prvome razredu srednje škole to trebalo dogoditi već školske 2017./2018. godine.
Promjene će obuhvatiti i gimnazije, posebice opće gimnazije koje će, rekao je, postati one koje će učenicima omogućiti ‘kasniju orijentaciju’, odnosno opredjeljenje za onu skupinu predmeta koji su im zanimljiviji i koji će im biti najpotrebniji za daljnje školovanje. Ali, istaknuo je Jokić, Hrvatska nužno želi zadržati ‘ranu orijentaciju’, odnosno postojeće profile gimnazija – jezičnu, prirodoslovnu i klasičnu.
Kada je pak riječ o strukovnom obrazovanju, Jokić je istaknuo kako je u strukovnim programima neodvojiv i nužan dio procesa učenje temeljeno na radu koji se provodi izvan škole – kod obrtnika, u poduzećima i ustanovama koje udovoljavaju pedagoškim i sugurnosnim uvjetima. Na radnom mjestu provodit će se 20 do 80 posto vremena za učenje i to ovisno o profilu i obujmu kvalifikacije koja se stječe u sustavu strukovnog obrazovanja.
Među brojnim promjena koje će se dogoditi u sklopu osnovnog obrazovanja bit, rekao je Jokić, iskazivanje plana rada na godišnjoj razini, fleksibilna satnica u svim razredima te produženje nastavne godine projektinim tjednima kada će učenici “učiti izvan škole”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
