Ministarstvo znanosti i obrazovanja predstavilo je u srijedu rezultate istraživačko-razvojnog projekta Nacionalno praćenje učinaka pandemije bolesti Covid-19 i potresa iz 2020. godine na organizaciju odgojno-obrazovnih procesa i dobrobit učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika u Republici Hrvatskoj.
Projekt je, na poticaj ministarstva, proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, a u njemu su sudjelovale 161 osnovna i srednja škola iz svih dijelova Hrvatske. Rezultate istraživanja predstavlja Boris Jokić, ravnatelj Instituta, poznat kao jedan od glavnih autora projekta tzv. Kurikulne reforme, odnosno reforme obrazovanja u Hrvatskoj.
Jokić tako prezentira rezultate projekta koji je pokušao odgovoriti na pitanja kako je pandemija koronavirusa utjecala na život učenika u Hrvatskoj, na koje aspekte života djece i mladih je posebno utjecala, kako učenici i nastavnici procjenjuju utjecaj epidemioloških mjera u školama na nastavu, kako su promjene u nastavi i organizaciji škole utjecale na učenje, kako učenici uspoređuju učioničku nastavu i nastavu na daljinu, kako nastavnici procjenjuju odgojne i obrazovne gubitke učenika od početka pandemije, kako odgojno-obrazovni djelatnici vide psihološko i emocionalno stanje učenika, jesu li odgojno-obrazovni djelatnici zadovoljni potporom vlasti, je li posao u školi tijekom pandemije postao zahtjevniji.
> Boris Jokić nudi se Plenkoviću za ponovno vođenje obrazovne reforme
> Miroslav Joler: Kako je osnovana Ekspertna radna skupina pod vodstvom dr. sc. Borisa Jokića?
> Skandalozna pozadina kurikulne reforme
> Muke po kurikulnoj reformi i prokletstvo Ekspertne radne skupine
Podsjetimo, kurikulnu reformu kojoj je Jokić svojedobno bio na čelu pratili su brojni skandali, od skandalozne provedbe javnog natječaja, preko nedorađenosti kurikulnih cjelina do konačnog zaustavljanja reforme pod Jokićevim vodstvom. Reforma obrazovanja kasnije je nastavljena pod HNS-ovom ministricom obrazovanja Blaženkom Divjak (u Vladi Andreja Plenkovića) koja je podržavala Jokićevu ekspertnu skupinu.
Skandalozan javni natječaj
Naime, ustroj Ekspertne radne skupine (ERS) za provođenje kurikulne reforme (voditeljem koje je potom imenovan dr. sc. Boris Jokić) u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije definiran je Mjerom 2.1.1, koja kaže da je ustroj ERS-a u nadležnosti Posebnoga stručnog povjerenstva, u sklopu čega je trebalo izraditi kriterije i načela formiranja ERS-a, raspisati natječaj za izbor članova ERS-a i izabrati članove ERS-a. Ta mjera, međutim, nije provedena sukladno Strategiji. Naime, javni poziv za prijavu kandidata 18. prosinca 2014. godine raspisalo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (za vrijeme ministra Vedrana Mornara) s rokom do 9. siječnja 2015. godine, a ne Posebno stručno povjerenstvo, koje je prema Strategiji trebalo biti tijelo koje raspisuje natječaj.
Uz to, prema Mjeri 2.1.1, trebao je biti raspisan natječaj, a ne javni poziv. iako se javnim pozivom (a trebao je biti javni natječaj) tražilo „voditelja i pet članova Ekspertne radne skupine“, tadašnji ministar Vedran Mornar 28. siječnja 2015. uz dr. sc. Borisa Jokića kao voditelja imenovao je i šest članova radne skupine. Pritom se jedan od članova prijavio na javni poziv nakon proteka roka, kaže naknadni uvid u dokumente. Uglavnom, Ministarstvo je u samo 18 dana (!) od zaključenja javnoga poziva već imenovao cijeli ERS.
Gostujući prije nekoliko godina u RTL Direktu Jokić je rekao kako ga SDP nije postavio za voditelja reforme obrazovanja. “SDP-ova vlada je isto tako davala vrlo osrednju podršku cijelom procesu, no nije se miješala politički u ovu reformu. Ni HDZ-ova vlada se nije miješala u ovaj proces. Ja sam se također trebao javiti na javni poziv, a na taj poziv je stigla samo moja prijava. Čak da me imenovao SDP, nije imao koga drugog imenovati”, tvrdio je tada Jokić.
“Ja sam osobno formirao tu skupinu. Imali smo strategiju znanosti i obrazovanja, na čelu te grupe je bio profesor Budak. Nakon toga je formirana grupa za praćenje provedbe na čelu koje je opet Budak kojeg pola godine nisu primili ni Orešković ni ministar obrazovanja. Gospodin Jokić je opet bio naš izbor, ako ga ne žele neka ga maknu”, rekao je tadašnji SDP-ov premijer Zoran Milanović govoreći o kurikulnoj reformi demantirajući Jokićeve tvrdnje.
Podrška lijevo-liberalnih udruga
Nakon smjene Borisa Jokića s mjesta voditelja ERS-a, tijekom 2016. i 2017. godine lijevo-liberalne udruge podržale su protuvladine prosvjede pod nazivom ‘Hrvatska može bolje’ i Čekajući tramvaj zvan obrazovna reforma’. Ovi su prosvjedi bili ujedno i prosvjedi podrške Borisu Jokiću. Podsjećamo da su inicijativu ‘Hrvatska može bolje’
koordinirali: Roditelji u akciji – Roda, Forum za slobodu odgoja, Centar za mirovne studije, GONG, Hrvatsko debatno društvo, Udruga roditelja Korak po korak, Mreža mladih Hrvatske, Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva. Udruge koje ih podržavaju su: queerANarchive, Split, Queer Sport Split, Split, B.a.B.e. – “Budi aktivna, budi emancipiran”, Trans Aid, Ured Greenpeacea u Hrvatskoj, Ženska mreža Hrvatske, Protagora, Kuća ljudskih prava, Platforma 112 i brojne druge.
Medijski komentator
Borisa Jokića moglo se vidjeti u medijima kao komentatora u HRT-ovoj emisiji Peti dan, gdje je zastupao uglavnom liberalne, politički korektne stavove, pa je tako zagovarao liberalizaciju školskog, obrazovnog programa kao i ratifikaciju Istanbulske konvencije.
Također je tijekom posljednjih predsjedničkih izbora kao ‘neovisni komentator’ napao tadašnjeg predsjednika Domovinskog pokreta Miroslava Škoru jer je svoj govor u večeri nakon prvog kruga izbora završio s rečenicom “Tako mi Bog pomogao“. Jokić je ustvrdio da “to nije dobro za Hrvatsku”, premda ista rečenica stoji u prisezi predsjednika republike i on ju mora izgovoriti.
Jokić se još nedavno u medijima ponudio premijeru Andreju Plenkoviću za ‘nastavak svog rada’ u reformi obrazovnog sustava. Također je jednom jednom prilikom ustvrdio da “neki ljudi koji su stvorili hrvatsku državu ovakvu kakvu danas živimo isto tako bili u jednom trenutku i komunisti i marksisti i lenjinisti“.
UiO od početka bila građanski korektiv kurikulne reforme
Udruga U ime obitelji još je 2016. sudjelovala u stručnoj i javnoj raspravi o cjelovitoj kurikulnoj reformi te u raspravi Odbora za ravnopravnost spolova o Kurikulnoj reformi s posebnim naglaskom na građanski i zdravstveni odgoj.
Tako je, primjerice, Lidija Blagojević, prof. članica koordinacijskog tima udruge U ime obitelji za Reformu školstva, tada istaknula kako je reforma školstva potrebna, ali da Jokićeva još treba proći stručnu recenziju. “Kurikul građanskog odgoja još nije niti približno spreman za implementaciju u školama, zahtijeva temeljitu doradu, a primjedbe na njega kao udruga iznijeli smo i na Saborskom odboru za ravnopravnost spolova”, kazala je tada Blagojević.
Osim toga, portal Narod.hr raskrinkao je slučaj skandalozne provedbe javnoga natječaja za prvu Eksperimentalnu radnu skupinu još 21. ožujka 2018., ali Boris Jokić ustrajao je u Petom danu da su isprave o njihovoj prijavi „laž“ i „neistina“.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
