Jutarnji list o lancu posvajanja iz Konga u Hrvatsku: Kad ih je sutkinja iz Broda odbila, otišli su u Sesvete

Jutarnji list u novom nastavku “Strašne istine o posvajanju djece iz Afrike” nastavlja otkrivati informacije iz više od 50 sudskih odluka kojima se u Hrvatskoj potvrđuju posvajanja iza Konga, kao i same navodne odluke kongoanskih vlasti o posvajanjima. One koje Narod.hr nikako nije uspio dobiti, iako ih je prvi tražio. Ponovno analiziraju o propituju pozadinu, etičnost i legalnost uhodanog lanca posvajanja djece iz Konga, a o čemu je Narod.hr svo vrijeme pisao.

1 od 5

Sutkinja tražila potvrdu, pa otišli na drugi sud

“Bračni par iz Slavonije zatražio je u proljeće 2021. od Općinskog suda u Slavonskom Brodu da potvrdi sudsku presudu o posvajanju iz DR Konga kojom im se odobrava da postanu roditelji trogodišnje djevojčice iz te afričke zemlje. Njihov je zahtjev s ovjerenim prijevodom presude Suda za djecu u Kinshasi dodijeljen sutkinji Ivanki Šaravanji”, opisuje jedan od slučajeva posvajanja djece iz DR Konga u drugom nastavku serijala o načinu na koji su hrvatski općinski suci potvrđivali presude o posvajanju djece iz Afrike.

“Kad je sutkinja iz Slavonskog Broda odbila dati pozitivno rješenje paru iz Slavonije, tražeći ispravno potvrdu nadležnog Ministarstva, oni su otišli u 180 kilometara udaljeni sud u Sesvetama, gdje je sutkinja Martina Ivanković slučaj riješila pozitivno taj isti dan.

Potvrdila im je kongoansku presudu o posvojenju i stog su suda izašli kao sretni roditelji trogodišnjakinje. Nije od njih tražila nikakvu prethodnu suglasnost Ministarstva. Ispis iz sudske referade pokazuje da je sutkinji Martini Ivanković spis dodijeljen u rad “automatski s iznimkom”, što u prijevodu znači da ga je vodstvo suda namjestilo baš njoj”, dodaje se u tekstu Željke Godeč i Slavice Lukić, životna partnerica Milorada Pupovca, istog onog koji drži vladajuću većinu Andreju Plenkoviću, u Jutarnjem listu.

Par je istovremeno vodio postupak priznanja jedne te iste stvari pred dva različita suda. Sutkinji Šaravanji tek su po priznavanju presude u Sesvetama javili da povlače prijedlog za priznanje presude, pa je samim time ona obustavila postupak.

Prema tome, Općinski sud u Zlataru nije jedini koji je na ovaj način potvrđivao presude o posvajanju djece iz DR Kongo.

Bez provjere i nadovjere

Sudovi su, prema Vrhovnom sudu, dužni provjeriti jesu li posvojitelji upisani u Registar posvojitelja u Hrvatskoj te svu dokumentaciju koju su predlagatelji dostavili sudu proslijediti nadležnom Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Prema rješenjima, to nisu učinili niti jednom.

Uz to, za države poput DR Konga, koje nisu potpisnice Haške konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava, kad ne postoji dvostrani ili mnogostrani ugovor između država koji ukida ili olakšava legalizaciju, isprave moraju proći postupak pune legalizacije (nadovjere).

> Zaokret u aferi Zambija: Ministarstvo za Narod.hr potvrdilo – dokumenti o posvajanju nisu odgovarajuće legalizirani

To znači da su hrvatski suci dužni provesti kontrolu je li strani sud doista donio presudu koju potvrđuju ili je ona krivotvorina, bez ulaženja u njezin meritum.

To čine kroz hrvatsku diplomatsko-konzularnu mrežu, a potvrdu da je presuda doista donesena na stranom sudu daje hrvatski konzulat nadležan za zemlju djetetova podrijetla. Za dokumente djece iz DR Konga niti jedno diplomatsko-konzularno predstavništvo nije bilo uključeno u postupak pune legalizacije javnih isprava izdanih u Kongu.

“Sudski postupci legalizacije strane presude o posvajanju, prema stajalištu Vrhovnog suda, dvostranački su postupci, što znači da je jedna stranka u tome postupku potencijalni posvojitelj, a druga dijete, odnosno skrbnik kojeg mu imenuje sud”, ističe se u Jutarnjem listu. Ali niti u jednom od postupaka potvrde kongoanskih presuda o posvajanju, a koje navedeni list ima, nije poštovana nijedna od navedenih obaveza.

Brojne pogreške sudaca

Jutarnji list navodi i brojne druge pogreške sudaca – korištenje krivih ili nevažećih zakona, ne navođenje niti spola ni dobi djeteta…

Zanimljivo je da u čak 25 od 26 rješenja koja su donijeli suci izvan suda u Zlataru nema nikakvog podatka o biološkim roditeljima posvojene kongoanske djece. Bilo je i slučajeva gdje je potvrđena presuda za posvojenje više djece istovremeno, a tu se ističe ime Martine Ivanković, koju smo već spomenuli.

Zakona se htjela držati i sutkinja u Sesvetama, Dubravka Filipović, ali su posvojitelji to uspješno zaobišli traženjem izuzeća ili prebacivanjem na dugi sud.

O svemu tome nisu se za Jutarnji list oglasili ni predsjednik Općinskog suda u Zlataru, ni predsjednik Vrhovnog suda, kao ni Ministarstvo pravosuđa i uprave.