“Hrvatska se suočava s činjenicom da joj stanovnici nestaju. Prošle godine je rođeno manje od 39 tisuća ljudi, a umrlo ih je više od 52 tisuće. Razlika je bila oko 11 tisuća, a ove godine je već do kraja osmog mjeseca ta razlika veća od 13 tisuća, dakle ove godine će to očito biti još više izraženo. Ne možemo mirno stajati i gledati kako pučanstvo Hrvatske nestaje i zato smo pripremili cijeli niz mjera da se to na neki način spriječi, ublaži, popravi”, rekao je Željko Reiner 26. listopada 2015. prilikom posjeta dječjoj bolnici u zagrebačkoj Klaićevoj ulici.
Status majke odgojiteljice
“Mislimo da je to jedino pravo rješenje i mi ćemo to provesti, za razliku od ove vlade, koja daje samo lažna obećanja i nije ništa provela. Jest, nešto je provela, danas su donijeli odluku da će povećati cijenu tzv. DTS-a (dijagnostičko-terapijske skupine), deset dana pred izbore. Zašto to nisu učinili prije tri mjeseca, šest mjeseci ili prije godinu dana”, upitao je Reiner, tada prvi na listi skorašnjih parlamentarnih izbora.
Podsjetio je da je HDZ-ova koalicija svojim programom predvidjela i druge mjere za povećanje nataliteta. Uz jednokratnu novčanu naknadu od 1000 eura za svako novorođenče, istaknuo je i delimitiranje naknada za drugih šest mjeseci rodiljskog dopusta te uvođenje statusa majke odgojiteljice za žene s više od četvero djece.
HDZ je također na pitanja udruge Vigiliare o namjerama provođenja demografske politiku s ciljem podupiranja obitelji s više djece odgovorio: “Osim jednokratne financijske pomoći, uvest ćemo status majke njegovateljice za obitelji s troje i više djece te, uz to, povećati rodiljne naknade i omogućiti mladim majkama četverosatni radni dan”.
Izborni program Mosta
Pod jednim od ciljeva Mosta nezavisnih lista u MOST-do-2019 stoji da je potrebno pokrenuti gospodarstvo radi osiguravanja povoljnih uvjeta za rađanje djece i ostanak u zemlji.
Cilj Mosta je da se pokretanjem gospodarstva stvore uvjeti obiteljima za podizanje i rađanje djece, te za ostanak u domovini. Prijedlozi kojima bi se to ostvarilo su:
* zapošljavanje roditelja i mladih u cilju poticanja pronatalitetne politike u Hrvatskoj i zaustavljanje iseljavanja;
* omogućavanje skraćenog i fleksibilnog radnog vremena uz istu plaću u jasličkog dobi (do treće godine djeteta) majkama koje to žele;
* provođenje decentralizaciju zemlje kroz racionalizaciju lokalne uprave kako bi se postigli uvjeti za ostanak u Hrvatskoj razvojem ruralnih krajeva zemlje;
* uvođenje instituta majke odgojiteljice.
Obiteljska politika treba stvoriti razumne mjere za žene kako bi se ublažile poteškoće s kojima se one suočavaju prilikom raspodjele poslovnih i obiteljskih obveza
“Nova Vlada jednostavno mora što prije donijeti skup mjera obiteljske politike jer ako će se sve svesti samo na najavljeno povećanje jednokratne pomoći s 2328 na 7500 kuna nećemo bilježiti znatno veći broj rođene djece”, istaknuo u intervjuu za Narod.hr dr. Nenad Pokos, demograf s Instituta za društvena istraživanja “Ivo Pilar” i predavač na Hrvatskom katoličkom sveučilištu i Hrvatskim studijima.
“Majka odgojiteljica” uvrštena je 1994. u novi Zakon o radu, kao jedna od mjera koja je trebala potaknuti demografsku obnovu Hrvatske.
Nositelji vlasti pokušali su riješiti ovu problematiku donošenjem Nacionalnog programa demografskog razvitka (NPDR-1996.), Nacionalne obiteljske politike (2003.) i Nacionalne populacijske politike (2006.). NPDR je predviđao široku paletu mjera poput: povoljnog stambenog kreditiranja mladih obitelji, nekoliko modela dječjih doplataka, poreznih olakšica za djecu, oslobođenja od plaćanja participacije za pohađanje vrtića/jaslica za obitelji s troje i više djece, trogodišnjeg porodiljskog dopusta za majke s troje i više djece, te status plaćenog roditelja-odgajatelja. Neke od mjera su implementirane u odgovarajuće zakone te postoje i danas, no zakonsko priznavanje statusa roditelja-odgojitelja nije nikada uslijedilo. U prilog uvodnom dijelu, držim da je zakonsko usvajanje ove mjere jedini mogući odgovor na demografsku katastrofu koja je u tijeku, naveo je Marlon Macanović, magistar prava iz Splita.
“Profesionalni status majki (ili očeva) je mjera koju će se morati uvesti, a pokazala nam je to svojim primjerom nedavno i Crna Gora. Shvatimo konačno kako ćemo se morati nečega odreći u interesu izvjesne hrvatske budućnosti i sigurno nećemo pogriješiti. Pitajte stvarne tvorce hrvatskog proračuna koliko se godišnje može u njemu odrezati, a da zemlja neće osjećati nikakve posljedice. Iznenadili bi se svi”, istaknuo je za Narod.hr demograf dr.sc. Stjepan Šterc.
Ministar Marić: Tražimo i naći ćemo 1000 eura za novorođenu djecu
Tijekom gostovanja na HRT-u ministar Zdravko Marić potvrdio je da se u proračunu traže sredstava od oko 300 milijuna kuna koja su potrebna da bi se ispunilo predizborno obećanje prema kojem bi svako novorođeno dijete dobilo 1000 eura, odnosno 7600 kuna.
“Tražit ćemo i naći ćemo novce za to. Iskreno se nadam da hoćemo. O detaljima proračuna još ćemo se svi zajedno morati strpjeti nekih tjedan dana do smjernica ekonomske i fiskalne politike, ali mislim da ćemo u ovom segmentu biti uspješni kao i u smislu smanjivanja deficita”, kazao je Marić.
Markić: U posljednjih 15 godina nema političke volje za podupiranje obitelji, očekujem da nova vlada to promijeni djelima
Dr. Željka Markić, predsjednica udruge U ime obitelji u razgovoru za Jutarnji list podsjetila je da je HDZ najavljivao u kampanji 1000 eura za svako novorođeno dijete, “baš kao što su i HDZ i Most najavljivali uvođenje statusa majke odgojiteljice za žene koje imaju 4 djece mlađe od 18 godina uz prosječnu hrvatsku plaću. Očekujem da izvrše svoja predizborna obećanja. Ali, to nije dovoljno”, kazala je dr. Markić.
“Istraživanja pokazuju da parovi u Hrvatskoj imaju manje djece nego što to žele, a neki za to navode ekonomske razloge. Dužnost države je omogućiti obiteljima da imaju onoliko djece koliko žele kroz produženje porodiljnog dopusta na 15 mjeseci uz punu plaću, smanjenje režija za obitelji s troje i više djece, poticaje za kupovinu prvog stana za mlade obitelji. Da se zaposlenim majkama smanji broj radnih sati, a da država financira razliku, da se ženama omogući da rade skraćeno ili od kuće. I potrebno je afirmirati obitelj u društvu jer je ona ključ demografskog i gospodarskog oporavka. Oko 50 posto zaposlenih u Hrvatskoj rade u obiteljskim tvrtkama, a obiteljske firme čine 70-90 posto privatnih firmi. Dakle, za sve je ključna obitelj. U posljednjih 15 godina nema političke volje za podupiranje obitelji, očekujem da nova vlada to promijeni djelima, a ne samo riječima”, naglasila je dr. Željka Markić.
Iz U ime obitelji – Projekt domovina istaknuli su da se prošle godine iznos proračunskog novca koji se izdvaja za udruge bliske vlasti povećao za još 100 milijuna kuna. Zatražili su da se taj novac uloži u poticajnu mjeru o kojoj se priča već desetljećima – osiguravanje statusa majke odgojiteljice za žene sa 4 i više djece. Ta bi mjera osigurala prosječnu plaću majkama u oko 6,5 tisuća obitelji. Godišnja sredstva koja su za to potrebna iznose samo ¼ sredstva – 280 milijuna kuna – koja se po stranačkom ključu dodjeljuju udrugama.
Gostujući u emisiji Treća dob HDZ-ova zastupnica Margareta Mađerić istaknula je kako je jedna od inicijativa Domoljubne koalicije i mjera uvođenje roditelja odgojitelja za obitelji koje imaju više djece. Dr. Markić na to je odgovorila kako je to isto bilo jedno od predizbornih obećanja i HDZ-a i Mosta, pa da će ih udruga U ime obitelji nastaviti na to podsjećati.
Hoće li Most i HDZ ispuniti svoje obećanje?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
