Kako izgleda rad zaposlenika CZSS-a na terenu? Problemi s kojima se susreću, pitanje sigurnosti i postupanje u slučaju znakova nasilja

zaposlenika
Foto: snimka zaslona, iStock by Getty Images, montaža Narod.hr

Postupanja centra za socijalnu skrb podrazumijevaju i terenske obilaske stručnih radnika obiteljima i samcima u tretmanu ili za koje postoje okolnosti vezane uz njihovo narušeno socijalno funkcioniranje, neadekvatno izvršavanje roditeljske skrbi i sl., a propisana su Zakonom o socijalnoj skrbi, Obiteljskim zakonom i drugim zakonskim propisima. Mnogi ne znaju kakvi su protokoli za postupanje u slučaju nasilja u obitelji i da posao zaposlenika centara za socijalnu skrb također nije lagan. Sustav bi im trebao jamčiti sigurnost, a oni i sami stradavaju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prije nekoliko mjeseci u Slavonskom Brodu završeno je  suđenje roditeljima malene romske djevojčice Nikoll, čija je smrt prošle godine na Uskrs šokirala Hrvatsku. Djevojčica je, podsjetimo, preminula zbog stravičnih ozljeda glave. Nakon smrti djevojčice krenula je istraga kojom je utvrđeno da su roditelji mjesecima zlostavljali i zanemarivali dijete. Roditelji su uhićeni, a ravnatelj novogradiškog Centra za socijalnu skrb je smijenjen. Kontrolni upravni nadzor Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike nad radom Centra za socijalnu skrb Nova Gradiška, utvrdio je višestruke pogreške i propuste. No, kako se uopće postupa na terenu, koji su problemi i kakva je procedura u ovakvim slučajevima?

> Socijalni radnici nezadovoljni vladinom politikom: Zabrinjavaju kaznena djela nasilja u obitelji, stradavaju i djeca

> Slučaj malene Nikoll: Osim roditelja, tko je još odgovoran za smrt romske djevojčice?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Stanje sustava socijalne skrbi: Slučajevi obiteljskog nasilja koji su zgrozili javnost, a bili su pod nekim oblikom nadzora

> Negativna percepcija o uvjetima rada u centrima za socijalnu skrb: Nesrazmjer količine posla, izloženi su rizicima…

Problemi kod rada na terenu

Za organizaciju rada centra za socijalnu skrb odgovoran je ravnatelj centra, a svaka situacija koja se procjenjuje žurnom i visoko rizičnom zahtjeva žurna postupanja, koja uključuju i nenajavljene terenske obilaske obiteljima ili samcima u potrebi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Oko problema kod rada na terenu pitali smo Hrvatsku komoru socijalnih radnika.

Problem su svakako resursi, jer je naša želja i sama suština našeg poziva pružiti našim korisnicima što veću pomoć i što efikasniju podršku. Međutim, baš na pitanju resursa dolazimo do drugog gorućeg problema, a to je neujednačenost uvjeta za rad u svim centrima za socijalnu skrb diljem Hrvatske.

Dok su u nekim centrima ti uvjeti zadovoljavajući, u pojedinim centrima nedostaje i prostora za rad i vozila za mobilnost socijalnih radnika kako bi svoj posao mogli obaviti na cijelom području koje pokrivaju. Problem je što su zbog nedostatka tih resursa korisnici zakinuti, jer nije isto ako jedan korisnik ima razgovor s jednim socijalnim radnikom u prostoriji, ili ako ih se tamo tiska troje istovremeno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Isto tako, ako manjka vozila za obilazak korisnika na terenu, nemoguće je do svih njih doći onako često koliko bismo to željeli, odnosno koliko to pojedina situacija iziskuje”, kažu za Narod.hr iz Hrvatske komore socijalnih radnika.

Status službene osobe ne rješava probleme

Nije jednostavno osigurati sigurnost djelatnika centara za socijalnu skrb. Osim tehničke zaštite i zaštitarskih usluga, radnici centara za socijalnu skrb su izmjenama i dopunama Kaznenog zakona 2019. godine dobili status službene osobe.

“Status službene osobe sam po sebi ne rješava probleme s kojima se suočavamo, ali je socijalnim radnicima svakako važno da je njihova uloga u radu s korisnicima prepoznata i kroz taj status. To više što neki korisnici nažalost znaju nasilno reagirati, dio njih i zbog ozbiljnih psihičkih problema s kojima su suočeni. Važno je znati da su svi djelatnici centara za socijalnu skrb, od socijalnih radnika do psihologa i pedagoga, osposobljeni za rad s korisnicima koji iz raznih razloga mogu imati devijantno i neprihvatljivo ponašanje, te da većinu takvih situacija uspijevaju samostalno riješiti.

Međutim, status službene osobe dodatno dobiva na značaju upravo u trenutku kada uputimo poziv na pomoć i na reakciju drugih službi, jer su međuresorna suradnja i žurna reakcija ključ za smanjenje mogućih posljedica devijantnog ponašanja pojedinih korisnika, a samim time i osjećaja veće sigurnosti”, rekli su za Narod.hr iz Hrvatske komore socijalnih radnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mogućnost policijske pratnje

U situacijama u kojima postoji procjena visokog rizika da je korisnik bilo zbog vlastitog ponašanja ili zbog ponašanja drugih u opasnosti ili svojim ponašanjem ugrožava druge moguće je zatražiti asistenciju policijskih službenika na terenu.

Većina centara za socijalnu skrb inače imaju dobru suradnju s policijom, ali da bi cjelokupni sustav funkcionirao na dobrobit korisnika sve javne službe, od centara za socijalnu skrb, preko policije i državnog odvjetništva pa sve do zdravstvenih institucija, moraju brzo i efikasno surađivati. Svjesni toga kontinuirano pozivamo sva nadležna ministarstva na aktivnu suradnju i žurno uključivanje struke u svim područjima kako bi sigurnost u centrima, ne samo za djelatnike nego i za ostale korisnike, bila na najvišoj mogućoj razini. Kao rezultat naših poziva nadamo se skorom održavanju sastanka svih pet komora koje rade u sustavu socijalne skrbi s ministrima Božinovićem, Piletićem i Berošem”, ističu za Narod.hr iz Hrvatske komore socijalnih radnika.

Suradnja je posebno važna kad se primijete znakovi nasilja u obitelji. Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji ključan je kod intervencija i propisuje postupanja tijela koja postupaju u predmetima nasilja u obitelji.

Postupanje u slučaju nasilja u obitelji

Prema Protokolu “postupke u vezi s nasiljem u obitelji treba provoditi žurno, bez odgode, uvažavajući prava žrtve i s osobitim senzibilitetom za žene, djecu, osobe s invaliditetom i starije osobe kao žrtve nasilja u obitelji“.

Tako, kada Centar za socijalnu skrb zaprimi informaciju o nasilju dužan je žurno i bez odgode izvršiti prijavu policiji te dostaviti sve obavijesti o slučaju. Stručni radnici centra dužni su žurno uspostaviti kontakt sa žrtvom pozivom u centar za socijalnu skrb ili odlaskom na teren te odmah poduzeti mjere za zaustavljanje nasilja i zaštitu sigurnosti žrtve neovisno o njenom prebivalištu.

To uključuje upoznavanje žrtve s mogućnosti smještaja zajedno sa maloljetnom djecom u sklonište ili dom za žrtve obiteljskog nasilja, u suradnji s odgovarajućim nevladinim organizacijama, zajedno sa žrtvom nasilja izraditi plan sigurnosti, posredovati i pomoći kod ostvarivanja prava na besplatnu pravnu pomoć i zastupanje kod Hrvatske odvjetničke komore, pomoći i posredovati kod ostvarivanja prava na besplatnu zdravstvenu zaštitu te uputiti u odgovarajuće savjetovalište za žrtve nasilja u obitelji.

Od 2019. godine Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi financijski podupire i rad savjetovališta za žrtve nasilja u iznosu od tri milijuna kuna na godišnjoj razini, a od 2021. i rad savjetovališta za žrtve seksualnog nasilja, informacija je koju su dali za Narod.hr.

Ponekad dolazi i do izdvajanja djece iz obitelji. Centar za socijalnu skrb tada provodi postupak s ciljem izbora najprikladnije mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta “pri čemu se vodi računa da se odredi ona mjera kojom se najmanje ograničava pravo roditelja na ostvarivanje skrbi o djetetu, ako je takvom mjerom moguće zaštititi prava i dobrobit djeteta”.

Jesu li zaposlenici CZSS-a dovoljno plaćeni za svoj rad?

Plaće te dodaci na plaću službenika i namještenika centara za socijalnu skrb propisane su Zakonom o plaćama u javnim službama, Zakonom o osnovici plaće u javnim službama, Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentom složenosti poslova službenika i namještenika u javnim službama, Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama te Kolektivnim ugovorom za djelatnost socijalne skrbi.

Sukladno navedenom, plaću službenika u centru za socijalnu skrb čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta, osnovice koja od 1. siječnja 2022. iznosi 6.044,51 kuna uvećan za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža.

Koeficijent radnog mjesta stručnog radnika (socijalnog radnika, pravnika, psihologa, socijalnog pedagoga i edukacijskog rehabilitatora) u ustanovama socijalne skrbi je 1,400.

Prema radu izv. prof. dr.sc. Marine Milić Babić, prof. dr. sc. Nine Žganeca i izv. prof. dr. sc. Gordane Berc objavljenom u Ljetopisu socijalnog rada 2021. godine,  socijalni radnici u Hrvatskoj nisu zadovoljni visinom svoje plaće.

* Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije. Dozvoljeno je prenošenje sadržaja uz objavu izvora i imena autora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.