HDZ je zahvaljujući D’Hondtovom sustavu s 586.241 glasova birača osvojio 66 mandata.
Domovinski pokret Miroslava Škore dobio je 16 mandata s ostvarenih 174.249 glasova. Inače, Domovinski pokret podržao je generala Željka Glasnovića koji je na izbore išao sa svojom Neovisnom listom u XI. izbornoj jedinici, te je osvojio 5958 glasova, a za ulazak u Sabor, nedostaje mu samo 11 glasova.
Most Nezavisnih lista ima 8 mandata, a dobio je 114.195 glasova.
Koliko im sada glasova teži jedan mandat?
D’Hondtov sustav zapravo je matematička metoda koja u svojoj filozofiji koristi razmjerno dijeljenje glasova. Najprije se izračuna ukupna biračka masa pa se ona dijeli s brojem mandata.
Ako se ukupan broj glasova samo podijeli s brojem osvojenih mandata, za pojedino zastupničko mjesto trebalo je ovoliko glasova:
HDZ – 8.882,44
DP – 10.890,56 (bez glasova birača koje je pridobio Željko Glasnović)
Most – 14.274,38
> Kako bi izgledali ovi parlamentarni izbori da Plenković nije ukrao referendum?
Prema D’Hondtovoj metodi najprije se izračuna biračka masa svake izborne liste koju čini ukupan broj glasova koji su dali glasači u nekoj izbornoj jedinici pojedinoj izbornoj listi. Primjenom D’Hondtove metode ne postiže se potpuno razmjerna zastupljenost u predstavničkom tijelu. U slučaju da neka lista dobije manje od od potrebnog broja glasova – ne dobije niti jednog zastupnika, tj. svi glasovi koji su išli toj listi “propadnu”.
Prema ovom sustavu, broj dobivenih glasova svake izborne liste koja sudjeluje u podjeli mandata u izbornoj jedinici, dijeli se redom s 1, 2, 3, itd., dok se ne dođe do broja jednaka broju zastupnika koji se biraju u toj izbornoj jedinici. Dobivene količnike svih izbornih lista treba poredati po veličini te odbrojiti od najvećeg prema manjima onoliko koliko se zastupnika bira. Tada svaka lista dobiva onoliko mandata koliko ima odbrojenih količnika.
Zahvaljujući primjeni D’Hondtove metode SDP-ova Romana Jerković s gotovo 40 puta manje glasova od Marijane Petir na posljednjim europalamentarnim izborima ušla je u Europski parlament, a HDZ-u i SDP-u otišla su po četiri mandata iako je, prema rezultatima DIP-a, HDZ osvojio oko 44 tisuće glasova više.
HDZ i SDP izbornim zakonom otežavaju ulazak drugih opcija u Sabor
“Prema Zakonu o izborima zastupnika svi naši zastupnici, osim zastupnika nacionalnih manjina, biraju se prema razmjernom izbornom sustavu. Cilj je tog sustava da stranačke, odnosno nezavisne liste, budu u Saboru zastupljene razmjerno broju glasova koje su dobile na izborima. No, to je načelni cilj svakog razmjernog izbornog sustava, a njegovo ostvarivanje u većoj ili manjoj mjeri zavisi od niza specifičnih, tehničkih značajki izbornog sustava, koje su građanima manje poznate. O njima zapravo najviše zavisi razmjernost u raspodjeli mandata i jesu li pojedine stranke doista zastupljene proporcionalno broju glasova koje su dobile”, podsjetio je nedavno u razgovoru za Narod.hr prof. dr. sc. Robert Podolnjak, profesor ustavnog prava pojašnjavajući kako HDZ i SDP izbornim zakonom otežavaju ulazak drugih opcija u Sabor.
“Među tim značajkama najvažnije su veličina izborne jedinice, tj. koliko se zastupnika bira u nekoj izbornoj jedinici, koliko neka lista mora minimalno dobiti glasova (u Hrvatskoj je to 5% važećih glasova) da bi imala pravo sudjelovati u raspodjeli mandata, a važna je i metoda kako se preračunavaju glasovi birača u saborske mandate (u nas je to tzv. D’Hondtova metoda nazvana po belgijskom matematičaru koji ju je osmislio).
Primjena svih tih značajki u izborima za Hrvatski sabor u nizu proteklih izbora potvrdila je da postoji značajno iskrivljavanje razmjernosti sustava, da on kontinuirano pogoduje najvećim strankama (HDZ i SDP), a da bitno oštećuje manje stranke, te tako sustav bitno osnažuje i perpetuira duopol HDZ – SDP.”, zaključno je upozorio prof. dr. sc. Podolnjak.
