Stranka Možemo javnosti se voli predstavljati kao izrazito poštena, transparentna i sposobna politička organizacija koja se prvenstveno bavi komunalnim, socijalnim i gospodarskim pitanjima, a onim ideološkim samo u onoj mjeri koliko je to potrebno. Barem je tako u kampanji govorio zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.
Dobar dio mandata bivšeg aktivista, pripadnika i čelnika civilnih udruga prožet je upravo ideologijom, dok se na komunalnom i socijalnom planu pokazao u najmanju ruku upitno sposobnim.
U prilog tezi kako se Tomašević itekako voli baviti ideologijom, a što uključuje i rasipanje gradskog novca, otkriva nam projekt koji je sam pokrenuo za grad Zagreb – iTransparentnost.
U ovom članku predstavit ćemo udrugu „Restart“ koja je dobila pozamašnu svotu za svoje djelovanje i projekte koji očito moraju biti vrlo dobri i važni kada ih se tako podupire, iz europskih, nacionalnih i gradskih sredstava.
> Tomaševićev ‘povijesni iskorak’ iTransparentnosti: Mnogi gradovi ga imaju godinama
Uskoro će sami birači odlučiti jesu li eksplozivni Jakuševac, nepokošena trava, nepokupljeno smeće i obračun s roditeljima odgojiteljima dobri ili loši potezi i koliko se Tomašević doista bavio gospodarstvom, a koliko ideologijom.
Upravo smo svjedočili takozvanim „Trnjanskim kresovima“ na savskom nasipu kojim je gradska vlast odala počast Titovoj komunističkoj vojsci koja je 8. svibnja 1945. ušla u Zagreb i započela s masovnim ubojstvima, pljačkom i progonom svih stvarnih, izmišljenih i potencijalnih političkih protivnika. Stoga je teško povjerovati kako su aktualnoj gradskoj vlasti gospodarstvo i komunalije prioritet u njihovoj politici vođenja glavnog grada Hrvatske.
Tomašević i iTransparentnost
Riječ je o programu koji je zaživio u mnogim hrvatskim gradovima, mjesto je to gdje gradska vlast objavljuje sve isplate iz proračuna prema raznim subjektima. Veliki i utjecajni mediji, oni „mainstream“, jednim klikom miša mogu otići na stranice grada Zagreba i pronaći kome i koliko financijskih sredstava dijeli gradonačelnik Tomašević. Javno i transparentno daje udrugama koje su mu ideološki bliske ili na ovaj ili onaj način surađuju s takozvanim civilnim društvom iz kojeg su potekli on sam i njegova stranka.
Udruga „Restart“ bavi se, kako piše na njihovima internetskim stranicama, „proizvodnjom, edukacijom, distribucijom i prikazivanjem kreativnih dokumentarnih filmova“.
Osim grada Zagreba, financijski ih podupiru i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Zaklada „Kultura nova“, Europska komisija u okviru programa „Kreativna Europa“, Hrvatski audiovizualni centar, Društvo hrvatskih filmskih redatelja i Ministarstvo znanosti i obrazovanja – već dobro poznati financijeri lijevo-liberalne civilne scene, nerijetko svi zajedno za pojedinu udrugu.
Udruzi „Restart“ grad Zagreb je 19. i 26. ožujka ove godine isplatio 46 550 €. Prva uplata od 19. ožujka iznosila je 3500 €, a sve ostale uplate provedene su 26. ožujka, od čega je najveća jednokratna uplata iznosila 14 350 €, za „Dokukino program“ udruge.
Istaknuta imena koja čine ‘Restart’
Od istaknutih ljudi u udruzi koja zaslužuje toliko novaca iz gradskog proračuna ističu se dva imena: Oliver Sertić, voditelj distribucije, producent i osnivač „Restarta“, i producentica Vanja Jambrović.
Od znakovitijih Sertićevih radova izdvajamo filmove „Hrvatska – (k)raj na zemlji“ i „Gay Pride – 2002“. U ovom posljednjem u prvom kadru se ističe mlada studentica Sandra Benčić, tada tek na početku svog višegodišnjeg studija. Film o (k)raju na zemlji govori o pitanju azila u Hrvatskoj te prati aktivnosti Centra za mirovne studije, jednu od jezgri stranke Možemo otkuda su potekli Sandra Benčić i Gordan Bosanac.
Producentica Jambrović poznata je po svojoj suradnji s redateljem Nebojšom Slijepčevićem u realizaciji dokumentarnog filma „Srbenka“ koji tematizira položaj Srba i srpske djece u poratnoj Hrvatskoj, iskorištavajući tragediju ubojstva djevojčice Aleksandre Zec kako bi se promovirao narativ o „problemu nacionalizma“ u Hrvatskoj. Film prati kontroverznog redatelja Olivera Frljića i kazališne glumce u pripremi predstave o djevojčici Aleksandri koja se pretvara u „kolektivnu psihoterapiju“, kako je to opisano u sinopsisu na stranici „Croatian Film“.
Guranje teze o ‘porastu nacionalizma’
Sam redatelj Slijepčević, predstavljen i kao partner Vanje Jambrović, i u poslovnom i u privatnom životu, za „Večernji list“ je 2019. izjavio u istoimenom članku: „Hrvati se trebaju sjetiti što nam je učinio nacionalizam“. Jambrović i Slijepčević tada su se jadali medijima kako HRT nije htio otkupiti njihov film, zbog čega drugoga nego porasta nacionalizma u zemlji i u svijetu. Za „Večernjak“ Slijepčević je hrvatskoj javnosti uputio poruku da je prošlo 30 godina od rata, a da ništa nismo naučili, odnosno da bismo trebali „znati bolje“.
Prije šest godina predstavljen je i film pod naslovom „Dom boraca“ koji je na engleski preveden kao „Home of the Resistance“ („Dom otpora“), a koji govori o napuštenom „Domu boraca Narodnooslobodilačkog rata i omladine Jugoslavije“ koji je devedesetih zatvoren, a nije mu pronađena „nova svrha“. Međutim, „neki su borci još prisutni“, stoji u opisu filma na stranicama „Restarta“.
Tomašević i ideološka pristranost kod dodjele novaca
Na ovo izdašno financiranje udruga relativno nepoznatih javnosti, kao i njezinih članova, upozorio nas je pouzdan izvor koji iz razloga poznatih redakciji želi ostati anoniman, ali slobodni smo reći kako se radi o X profilu naziva „Nikita Stoja“ koji je prvi ukazao na to što se sve može pronaći na stranici „iTransparentnost“ grada Zagreba.
Nije potrebno puno istraživati kako biste povezali aktualnu gradsku vlast s vrijednostima, stavovima i politikama udruga kojima dijele poprilično velike svote, u ovom slučaju u jednom danu čak 43.050 €!
Nije nemoguće kako se može raditi o pukoj slučajnosti. No s obzirom na veliki novac koji je u pitanju i njegovu namjenu kulturno-umjetničkoj sceni, teško je isključiti da je gradska vlast sredstva dodijelila naslijepo i bez ideološke pristranosti.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.