Klasić kritizira Hasanbegovića, smatra da u Hrvatskoj postoje teme zbog kojih bi mogli nekome ‘iskopati oči, odrezati uši ‘

Foto: fah

Dolazak na tribinu Srpskoga privrednog društva Privrednik “Polemike oko karaktera Domovinskog rata” otkazali su povjesničar Zlatko Hasanbegović, predsjednik Hrvatskoga generalskog zbora general Pavao Miljavac i odvjetnik Anto Nobilo, izvijestio je posjetitelje tribine u srijedu navečer voditelj Saša Kosanović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na tribini u Privrednikovoj dvorani pojavio se samo profesor Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Hrvoje Klasić, koji je odgovarao na pitanja voditelja Saše Kosanovića.

Na pitanje je li rat u Hrvatskoj imao i karakter građanskoga rata te postoje li u Hrvatskoj zabranjene teme o kojima se ne smije raspravljati, Klasić je odgovorio kako i nedolazak na tribinu pokazuje kako u Hrvatskoj postoji problem u suočavanju s prošlošću.

Klasić bi biskupu Košiću određivao o čemu smije govoriti u propovijedi

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Znam da političar Hasanbegović ima problema s povjesničarem Hasanbegovićem”, rekao je Klasić dodavši kako se događa katastrofa u suočavanju s prošlošću.

Ustvrdio je kako ga to sve više podsjeća na situaciju 1945., kad, kako je rekao, “spominjanje naših zločina nije dolazilo u obzir”.

“Postoje teme koje se ne smiju preispitivati”, rekao je dodavši kako bi vam u tom slučaju mogli “iskopati oči, odrezati uši te plivati Savom”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tko je Hrvoje Klasić? Povjesničar za kojeg Tito nije diktator, katolički svećenici podržavali su ustaštvo, a na Bleiburgu su ubijani ‘neprijatelji države’

Ocijenio je kako nikog ne zanimaju dokumenti koje on ima te ustvrdio kako je za karakter rata ključno pitanje njegove kronologije.

Istaknuo je kako u Zakonu o pravima hrvatskih branitelja stoji da oružani otpor počinje od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. te dodao kako u preambuli Ustava stoji da je Domovinski rat trajao od 1991. do 1995.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako je Hrvatska napdnuta iz neke druge države, kad dokumenti kažu da je Hrvatska do 8. listopada 1991. sastavni dio jugoslavenske Federacije, rekao je Klasić i upitao: Tko je koga napao?

“Stipe Mesić, član HDZ-a bio je na čelu države koja je napala drugu državu na čelu koje je bio Franjo Tuđman također iz HDZ-a”, rekao je i upitao je li to agresija?
Bio je to frakcijski sukob, poručio je voditelj tribine Saša Kosanović.

Klasićev stav ne čudi ako malo pogledamo o čemu je sve i na koji način govorio, pa možemo reći da je on povjesničar za kojeg Tito nije diktator, katolički svećenici podržavali su ustaštvo, a na Bleiburgu su ubijani “neprijatelji države”.

U nastavku doznajte više o njemu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rođen je u Sisku 1972. Jednopredmetni studij povijesti diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1997. Od 2003. zaposlen na istom fakultetu. Istražuje i predaje teme iz suvremene hrvatske i svjetske povijesti.

Autor je knjige “Jugoslavija i svijet 1968.” koja je u nakladi Ljevak objavljena prošle godine. Također, suautor je dokumentarne serije “Hrvatsko proljeće” koja je snimljena u produkciji Hrvatske radiotelevizije.

Ne tako davno sudjelovao je na prosvjedu podrške imenu Trga maršala Tita.

(FOTO, VIDEO) Antifašisti = Titoisti = Komunisti: Što su poručili malobrojni okupljeni u znak podrške očuvanju imena trga zločinca Tita? 

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.