Odvjetnica generala Praljka: Tužitelji nisu išli za istinom već samo za pobjedom i pritom nisu birali sredstva

Foto: snimka zaslona

Tjedan dana nakon pravomoćne presude šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata, u New Yorku održana je sjednica Vijeća sigurnosti UN-a posvećena radu Haškog suda. Na sjednici je govorila i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, a o radu Haškog suda i govorili su i gosti HRT-ove emisije Otvoreno.

(VIDEO) Kolinda Grabar-Kitarović: Za strahote opsade Vukovara Haški sud nažalost nije optužio nikoga

Govor predsjednice Grabar-Kitarović na sjednici UN-a pohvalila je državna tajnica u MVEP, Andreja Metelko-Zgombić rekavši kako je to bila prigoda da se iskažu sve zabrinutosti i da se da konkretna ocjena Haškog suda. Rekla je da je Hrvatska u pogledu postupaka i zločina koji su počinjeni u RH „umjereno zadovoljna“ radom Haškog suda. Sud je imao manjkavosti, kao i svaki sud. Najvažnije je da nema kolektivne odgovornosti ni krivnje i da se okrenemo prema budućnosti, zaključila je Metelko-Zgombić.

Domagoj Hajduković iz SDP-a kaže kako je Predsjednica u New Yorku rekla drugu stvar nego u Zagrebu, te da su i ona i premijer trebali biti dosljednji u svojem stavu u već prvoj reakciji na presudu, a ne je naknadno mijenjati.

„Ne možemo stalno propitivati našu suradnju sa Haškim sudom niti dovoditi u pitanje Tribunal. Mi smo se za suradnju s Tribunalom odlučili davno, o tome imamo i Ustavni zakon. Uostalom, sebi kao narodu, kao državi, kao odgovornoj članici EU dugujemo suočavanje s vlastitom prošlošću. Domovinskom ratu, časnim braniteljima dugujemo priznanje da su neki zločini počinjeni, ali da su to radili pojedinci, a ne država niti narod iti su bili organizirani“, kaže Hajduković i dodaje da treba inzistirati na tome da Hrvatska nije bila agresor.

Vesna Škare-Ožbolt komentirala je kako je govor predsjednice bio balansiran, dobar i primjeren društvu u kojem se nalazila. Jasno je rekla s čim smo zadovoljni, a gdje smatramo da je sud podbacio.

O odlukama, načinu kako su suci donosili zaključke, načinima na koje se provodio sudski postupak treba biti moguće raspravljati i ulogu suda propitivati bez da se tu instituciju uvrijedi, kaže Ožbolt te zaključuje kako ne vidi razliku između govora predsjednice u Vijeću isgurnosti i onoga što je govorila nakon presude šestorki.

Novinar Tihomir Vinković komentirao je kako je Haški sud uzeo najopasniji instrument međunarodnog prava – zajednički zločinački pothvat. Sud u Kambodži ga je odbacio. U posljednjoj presudi došlo je do osude upravo za to, jer su mogli pretpostaviti da će se dogoditi zločini. Takvu presudu Vinković ocjenjuje u potpunoj suprotnosti sa svime o čemu je izvještavao. Rekao je da mu je došlo da se u emisiji ispriča pretplatnicima jer mu se čini da je on 18 godina izvještavao sa nekog drugog suda, a ne ovog kojeg su na Vijeću sigurnosti danas kudili i hvalili. Kazao je kako prihvaća, ali ne poštuje odluku suda.

Odvjetnik Goran Mikuličić kaže da ga Haški sud podsjeća na neuspjeli eksperiment. Bilo je puno lutanja i premalo kvalificiranih osoba.

„Nebrojeno puta smo se susretali sa situacijom kad je taj element laika prevladao nad elementom profesionalnosti“, kaže Mikuličić.

Haaški sud je stvarao pravo, umjesto da je primjenjivao, a udruženi zločinački pothvat ostat će u stručnoj javnosti jedna od najvećih mrlja Haškog tribunala, smatra Mikuličić. Dao je primjer kako se favoriziralo tužiteljstvo: puno puta su imali ekskulpirajući dokaz koji je išao u korist optuženika, ali ga nikadan isu predali. U anglosaksonskome pravu tako nešto bi dovelo do poništenja čitavog suđenja, a u Haagu nije bilo nikakvih posljedica.

Odvjetnica Nika Pintar rekla je kako presuda šestorki nije bila zasnovana na dokazima, već na direktivi. Pintar kaže da kao pravnica mora priznati presudu, ali da je neće poštovati.
„Obrana u haškoj sudnici i pred Haškim tribunalom apsolutno je na koljenima“, kaže odvjetnica Nika Pintar.

Smeta je što nitko nije pitao obranu da iznese što misli o radu Haškog suda pred Vijećem sigurnosti UN-a.

„Tužilac je samo jedna strana u postupku, uvijek i svagdje, makar i u Haagu.“ Ipak, njima nisu dane iste mogućnosti, tvrdi Pintar.

Postupci koji su vođeni u haškoj sudnici bili su sve, samo ne kazneni, budući da se uopće nisu utvrđivali elementi kod kaznene odgovornosti, smatra Pintar.

Tužitelji nisu išli za istinom, nego za pobjedom i pritom nisu birali sredstva. Žrtve nisu dobile svoju zadovoljštinu jer su osuđene osobe koje nemaju nikakve veze sa zločinom, a oni koji su izvršili zločine slobodno šetaju.

„Po meni, Haški sud nije mogao dovesti do pomirenja jer je potpuno ispustio žrtve na hrvatskoj strani“, zaključila je Pintar.

Emisiju u cijelosti pogledajte u nastavku:

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/HRT