Povodom Svjetskog dana bolesnika 11. veljače, Koalicija udruga u zdravstvu (KUZ) organizirala je danas predstavljanje Strateškog plana razvoja palijativne skrbi te Nacionalnog programa za rijetke bolesti u Hrvatskoj kojemu je cilj unaprjeđenje zdravstvene njege oboljelih od više tisuća rijetkih bolesti te o razvoj kvalitetnog sustava palijativne zdravstvene skrbi.
U ime osnivača Koalicije udruga u zdravstvu govorila je Mensura Dražić, koja je KUZ kao koaliciju 200-tinjak udruga pacijenata razvila zbog umrežavanja zdravstvene administracije, stručnjaka, bolesnika i članova društva radi unaprjeđenja zdravlja bolesnika oboljelih od rijetkih bolesti te kvalitetnije palijativne skrbi.
Jedino suradnjom se može poboljšati kvaliteta zdravstvene skrbi, dok resurse treba ujediniti i optimizirati, naglasila je predsjednica Hrvatskog saveza rijetkih bolesti i predsjednica udruge Debra Vlasta Zmazek.
Ministarstvo zdravlja predstavilo je Strateški plan razvoja palijativne skrbi, kao dio zdravstvenog sustava, te je njihova predstavnica na konferenciji Sanja Predavec naglasila važnost povezanosti sustava, kod brige o dostojanstvenoj terminalnoj fazi života.
O Nacionalnom programu za rijetke bolesti, čiji je nacrt donesen sredinom 2013. govorila je Dunja Skoko Poljak. Ministarstvo zdravlja Nacionalni program razvilo je u suradnji sa stručnjacima iz Europe, Ministarstvom obrazovanja, znanosti i sporta, Ministarstvom socijalne politike i mladih, udrugama civilnog društva, te u suradnji s Hrvatskim liječničkim zborom.
Kako bi se razvio Strateški plan razvoja palijativne skrbi, te Nacionalni program za rijetke bolesti, potrebna je edukacija, integracija zdravstvene i socijalne zaštite, te istraživanja koja se provode na razinu EU i Hrvatske, rekla je Skoko Poljak.
Svjetski dan bolesnika utemeljio je papa Ivan Pavao II 1992. godine, s ciljem potpune posvećenosti bolesnima. Na to se nadovezala Vlasta Vučevac, predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora, te je u središte današnjeg okupljanja postavila holistički pristup bolesniku.
Kao cilj djelovanja palijativne medicine, Vučevac je odredila to da se najtežim bolesnicima, s neizlječivim bolestima, posljednji dani učine što kvalitetnijima, kako bi im zaštitili dostojanstvo, privatnost i očuvali humanost. Najveća vrijednost unutar sustava palijativne skrbi je povezivanje sekundarne i primarne zaštite, što bi značilo da nema otpuštanja pacijenata iz sustava, nego ga preuzima primarni zdravstveni sustav, objašnjava Vučevac.
U cijeloj mapi koordinacije palijativne skrbi najbolje djeluju lokalni centri koordinacije te posudionice pomagala, dok je istarski tim dosegnuo europsku razinu palijativne skrbi, te tako postigao novi vid zdravstvene zaštite u Hrvatskoj.
Teme o kojima se govorilo na današnjem skupu dotiču svakog člana društva, a građani su ih rijetko svjesni i jako mali broj građana prihvaća takve civilne inicijative, ističe Dražić.
Stvaranje partnerskog odnosa unutar zdravstvenog sustava u interesu je svih građana, a građani volonteri dio su tima čije je djelovanje osmišljeno uz rad liječnika, medicinskih sestara, tehničara, fizioterapeuta, psihijatra i duhovnika, za pomoć bolesnicima. Za rad takvog tima nužno je i obrazovanje, pa iako ne postoji postdiplomski studij palijativne medicine, rad na posebnoj komunikaciji s teško oboljelima i članovima obitelji također je dio sustava edukacije, kako bi na što humaniji način bolesnik s neizlječivom bolesti shvatio da će se netko brinuti za njegove posljednje dane, naglasila je Dražić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
