Koga sve Đikić optužuje za potencijalni sukob interesa i kakve je reakcije izazvao?

Foto: Fah/Snimka zaslona (Fotomontaža: Narod.hr)

Hrvatski znanstvenik Ivan Đikić, direktor Instituta za biokemiju (IBC2) u Frankfurtu, uputio je pismo premijeru Andreju Plenkoviću zatraživši od njega odgovore na pet pitanja, između ostalog zašto Vlada nije definirala pravila kojima bi se regulirao sukob interesa u njezinom Znanstvenom savjetu.

Đikić je u pismu optužio za sukob interesa neke članove Znanstvenog savjeta, među njima Gordana Lauca, Miroslava Radmana i Dragana Primorca.

“Naime, posve je evidentno da su pojedini članovi Znanstvenog savjeta Vlade RH u klasičnom sukobu interesa, s obzirom na to da imaju svoje privatne firme (Gordan Lauc), privatni institut (Miroslav Radman) i privatnu bolnicu (Dragan Primorac) koje nisu javno deklarirali od početka rada ZS Vlade RH. Gospodin Frka-Petešić i ministar Vili Beroš su tek nedavno izjavili da namjeravaju napisati kodeks ponašanja svih članova. Zašto to čine tek sada? Zašto nitko u Vladi RH, u ovih 8-9 mjeseci rada znanstvenog savjeta, nije smatrao potrebnim definirati, tj. precizno odrediti elemente sukoba interesa te u skladu s njima utvrditi tko je u sukobu interesa od članova Znanstvenog savjeta?”, napisao je Đikić.

Đikićeve navode o sukobu interesa komentirao je i Frka-Petešić

Đikićeve navode o sukobu interesa među članovima Savjeta u međuvremenu je komentirao i predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić rekavši da je prije dva tjedna razgovarao s Đikićem i zahvalio mu što ga je upozorio na tu temu.

“Moram priznati da kad se oformio savjet o tome nitko nije razmišljao. U trenutku kad je trebalo gasiti požar s pandemijom jednostavno taj formalni segment, koji bi bilo dobro da smo imali – tada nije nitko išao za tim”, rekao je Frka-Petešić. Nazvao je, kaže, ministra zdravstva Vilija Beroša i zamolio ga da pravna služba Ministarstva pripremi takav dokument, koji je i dobio u nedjelju, ali koji zbog ovog događaja još nisu podijelili.

“Mislim da je to sasvim na mjestu kao prijedlog”, dodao je, a na novinarsko pitanje rekao je da to nije razlog zbog kojeg su neki članovi tražili izbacivanje drugih članova.

Primorac je Đikićeve optužbe u međuvremenu odbacio.

“Niti ja, niti moji djelatnici ne poslujemo s državom, nitko od nas nije na vladinoj plaći, ne sudjelujemo u državnim natječajima, sve radimo na tržištu i Bogu hvala o nikome ne ovisimo”, stoji u izjavi koju je Primorac dostavio Hini.

Vladin Savjet tema i današnje konferencije Stožera

Sukob među znanstvenicima i optužbe, bile su tema i današnje konferencije Stožera civilne zaštite.

“U znanstvenoj zajednici kao i u svakoj drugoj može zaiskriti. Ja sam sigurna da svi koji želimo dobro Hrvatskoj ćemo raditi i dalje najbolje što možemo. Nema nikakvih problema i nije ta komunikacija svedena na Savjet nego i na druge domaće i strane znanstvenike. Ne vidim nikakav problem”, kazala je ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević Alemka Markotić.

“Što se mene tiče osobno mogu reći da je u ovih 10 sjednica od početka bilo polemične rasprave. U zadnje vrijeme zbog situacije bila su prilično različita mišljenja. Znanstvenici se ne moraju svi slagati oko definicije uzroka, da li je uzrok neko činjenje ili nečinjenje, ali mislim da je naš cilj i svih članova Savjeta dobrobit građana i dogovor kako ćemo dalje”, kazao je Capak.

Podsjetimo, mediji su u ponedjeljak navečer objavili kako je pet članova Vladina Znanstvenog savjeta isključeno iz tog tijela nakon što je 26 istaknutih hrvatskih liječnika i znanstvenika objavilo apel javnosti. Glasnogovornik Vlade RH Marko Milić odbacio je u ponedjeljak kasno navečer tvrdnje da je premijer donio odluku o razrješenju petorice članova Vladina Znanstvenog savjeta koji su potpisali apel javnosti Riječ je o Andreji Ambriović Ristov, Nenadu Banu, Petri Klepac, Branku Kolariću i Igoru Rudanu.

> Tko su članovi Plenkovićevog Znanstvenog savjeta za koronavirus?

U međuvremenu stigle su reakcije i potpisnika apela, ali ne i članova Savjeta. Znanstvenik Igor Štagljar ocijenio je da je to veliko poniženje pet kolegica i kolega iz Znanstvenog savjeta te da bi on u trenutačnoj situaciji na njihovu mjestu sigurno dao neopozivu ostavku na tu dužnost. Reagirao je i Ivan Đikić rekavši da je očito riječ o pokušaju popravljanja štete koju je Vlada učinila.

Kakva je to država u srcu Europu koja na taj način smjenjuje stručnjake koji savjetuju i svojim znanjem volonterski pomažu Vladi RH, upitao je Đikić prenosi HRT.

U protekla dva mjeseca došlo je do žustrijih rasprava unutar Savjeta, s oprečnim stajalištima i interpretacijama. Zvonimir Frka Petešić, koordinator rada ovog Vladinog tijela, koji je magistar znanosti iz geopolitike te nije medicinske struke, nakon sastavljanja Znanstvenog savjeta o Đikiću je rekao:

“Ja sam u prvoj varijanti čak i računao na gospodina Đikića i u prvom nacrtu Znanstvenog savjeta se premijer bio složio s tim. Međutim, trebali smo reducirati broj i onda smo sačuvali samo one najbolje i u tom segmentu nam se činilo da su doista Nenad Ban i Miroslav Radman vrhunski znanstvenici,” što ne umanjuje stručnost gospodina Đikića”, dodao je.

Frka-Petešić rekao je na jučerašnjoj konferenciji za novinare kako je osnivanje Znanstvenog savjeta bila njegova ideja koju je predložio jer smo u krizi bez presedana, pa je vrlo važno okupiti istaknute znanstvenike koji bi svojim znanjem u različitim biomedicinskim područjima pomogli Vladi u suočavanju s pandemijom. Naveo je da je razgovarao s trojicom članova i iznio svoje razočaranje te mišljenje da daljnja suradnja nema smisla ako nema međusobnog povjerenja.

“Naglašeno je da će njihove savjete razmatrati i Stožer i Vlada koji će u konačnici donositi odluke, a da u tome budu potpuno slobodni i neovisni u svojim stavovima, mišljenjima i ekspertizi. Istaknuto je da za odluke koje će donijeti Vlada oni kao savjetnici neće snositi odgovornost”, poručio je Frka-Petešić.

Dio članova Savjeta, dodao je, otvoreno je zahtijevao da se neki članovi izbace, što je ocijenjeno nekorektnim i neprihvatljivim. Frka-Petešić poručio je da ni premijer ni članovi Vlade ni on sam nisu pozvani da arbitriraju i da kažu tko je od članova u pravu ili krivu, već da čuju njihova mišljenja iako međusobno različita. Dodao je da zato nitko ne treba biti izopćen te izrazio nadu da je vrijeme krivovjerstva daleko iza nas.

Naveo je da članovi imaju oprečna mišljenja, a tijelo nema predsjednika koji donosi konsolidirano, jedinstveno stajalište.

“Vlada je na temelju vlastitih prosudbi i preporuka Stožera u posljednjih mjesec i pol dana postupno postroživala mjere”, dodao je.

Što je napisao Đikić?

Đikićevo pismo u nastavku prenosimo u cijelosti:

Poštovani predsjedniče Vlade RH, gospodine Plenkoviću!

Obraćam Vam se javno jer još uvijek nisam primio odgovor na moja pitanja, koja sam Vam, u posljednje vrijeme, osobno upućivao na razne načine. Nikakav odgovor nisam dobio ni unatoč tome što je predstojnik Vašeg ureda, gospodin Frka-Petešić, obećao da će Vam prenijeti moje poruke prije više od 14 dana. Naime, želim s Vama podijeliti nekoliko stručnih podataka koji ukazuju na značajne probleme u funkcioniranju znanstvenog savjeta Vlade RH, ali i zdravstvenog sustava u RH, što kao liječnik, znanstvenik i humanist smatram svojom obvezom. Opetovano se obraćam Vama jer je riječ o problemima koje upravo Vi, a možda i jedino Vi, u ovom trenutku možete riješiti ili barem njihove razmjere umanjiti. Prije svega, od Vas očekujem odgovore koje zanimaju ne samo mene, nego i cjelokupnu hrvatsku javnost:

1.  Zašto Vlada RH (već u startu, a pogotovo nakon što se pokazalo nužnim) nije definirala pravila kojima bi se regulirao sukob interesa u Znanstvenom savjetu Vlade RH?

Naime, posve je evidentno da su pojedini članovi Znanstvenog savjeta Vlade RH u klasičnom sukobu interesa, s obzirom na to da imaju svoje privatne firme (Gordan Lauc), privatni institut (Miroslav Radman) i privatnu bolnicu (Dragan Primorac) koje nisu javno deklarirali od početka rada ZS Vlade RH. Gospodin Frka-Petešić i ministar Vili Beroš su tek nedavno izjavili da namjeravaju napisati kodeks ponašanja svih članova. Zašto to čine tek sada? Zašto nitko u Vladi RH, u ovih 8-9 mjeseci rada znanstvenog savjeta, nije smatrao potrebnim definirati, tj. precizno odrediti elemente sukoba interesa te u skladu s njima utvrditi tko je u sukobu interesa od članova Znanstvenog savjeta?

2.  Zašto ste dopustili da dva člana Znanstvenog savjeta, koja su u studenome i sama priznala da su u direktnom sukobu interesa, nastave raditi kao da je riječ o nečemu marginalnom tj. za zdravstveni sustav i hrvatsku javnost posve beznačajnom?

U prilogu podastirem autentične izjave Gordana Lauca i Dragana Primorca koje su poslali Vama u Vladi RH, a kojima su i sami potvrdili da su bili u sukobu interesa do polovice studenog. Na te se izjave nitko iz Vlade nije se osvrnuo već puna tri tjedna! Naprotiv, te se informacije od javnosti prikrivaju, a meni uskraćuje odgovor na postavljena pitanja.

Gordan Lauc, 14. 11. 2020.: „U sklopu gore navedenog zaključujem da sam u potencijalnom sukobu interesa, te da bilo koji moj savjet koji bi išao u smjeru povećanog opsega testiranja treba promatrati u kontekstu moguće financijske dobiti koje bi iz toga mogla proizaći.“

Dragan Primorac, 17. 11. 2020.: Predmet: Potencijalni sukobi interesa:
„…zadnjih mjesec dana Specijalna bolnica Sv. Katarina provodi antigensko testiranje.“

3.  Postoji li direktni sukob interesa i materijalne dobiti Vašem savjetniku, Gordanu Laucu, glede djelovanja njegove privatne kompanije Genos?

Gordan Lauc je vlasnik Genos d.o.o. koja je provela postupak validacije qPCR testa za SARS-CoV-2 te koja prodaje GlycanAge test biološke dobi koji je dobar prediktor teškog oblika COVID-19. Zašto je gospodin Lauc o svojim sukobima interesa obavijestio ostale članove znanstvenog savjeta tek 14. 11. 2020.? Znači, osam mjeseci od početka rada znanstvenog savjeta.

Posjedujete li, gospodine premijeru, informacije da je tijekom rada u Znanstvenom savjetu Gordan Lauc diskutirao o testiranjima koja se trebaju promovirati medu građanima za borbu protiv covid-19 te medijski prezentirao takve teme u javnosti? Uočavate li u tome išta sporno?

4. Tko je omogućio Vašem savjetniku, Draganu Primorcu, da preko privatne bolnice naplaćuje antigenske testove građanima po cijeni od 350,00 kuna i na taj način privatna bolnica zarađuje vrlo visoke iznose tijekom korona krize?

Naime, privatna bolnica Sv. Katarina od 17. 10. 2020. godine naplaćuje 350,00 kuna po antigenskom testu (što je oko 46 eura). Vlada RH nije uvela pravila o uvođenju antigenskih testova u HZJZ i njihovim cijenama sve do 26. 11. Zašto to nije učinila, a trebala je? Upravo time što je to propustila učiniti, Vlada RH je privatnicima omogućila zarade veoma visokih iznosa na testiranjima, koja ne podliježu bilo kakvim pravilima i limitima. Naravno, to bi predstavljalo nezakonito postupanje u bilo koje vrijeme. No u razdoblju globalne pandemije, kad su građani posebno zabrinuti za svoje zdravlje i živote, i u tom smislu skloni nekritički izdvajati koliko god im se kaže, to je i neopisivo moralno potonuće.

Stoga izravno Vama, gospodine premijeru, upućujem pitanje: Kako je moguće da Vaš savjetnik Dragan Primorac sve to vrijeme djeluje u klasičnom sukobu interesa (dakle, punih mjesec dana)? Je li on podatak da njegova privatna bolnica provodi antigenska testiranja pod gore opisanim uvjetima prikrivao pred Vama i ostalim članovima Znanstvenog savjeta? Ili, a što bi bilo još gore, jeste li Vi za to cijelo vrijeme znali?

Naime, cijene toga testiranja u njegovoj su bolnici među najvišima u RH i iznose 350 kuna! Iz toga proizlazi kako se, na takvim testiranjima, na svakom građaninu može zaraditi u prosjeku 40 eura (ako je prodajna cijena 46 eura a uvozna cijena tih testova, prema riječima gospodina Capaka, 6 eura!).

Uvjeren sam da bi većinu građana, a ne samo mene, zanimalo sljedeće:

Što premijer RH misli tj. kako on kvalificira takvo postupanje članova Znanstvenog savjeta koje je sam imenovao, a posebice u vrijeme zdravstvene ugroze bez presedana, dok većina građana i gospodarstvenika jedva preživljava? Može li premijer javnosti ponuditi bilo kakvo racionalno opravdanje za ovakve postupke?

5.  Tko je odobrio korištenje kapaciteta javnog zdravstva tijekom korona krize za privatne projekte testiranja nogometaša Vašeg savjetnika Dragana Primorca?

Dragan Primorac je izjavio da je Hrvatski nogometni savez pokrenuo testiranje nogometaša i da je dio tih testiranja napravljeno u javno-zdravstvenoj ustanovi Andrija Štampar. Također, najavio je da je HNS platio trećinu troškova projekta, no, prema do sada poznatim podacima, ne zna se gdje je uplaćen novac HNS-a i za koje potrebe. Je li moguće dobiti izravni odgovor na to pitanje?

Osim toga, Dragan Primorac je izjavio da je taj privatni projekt koristio kapacitete ustanove javnog zdravstva Andrija Štampar na temelju etičkog odobrenja. Tko je iz ministarstva zdravlja dao dopuštenje da se privatni projekt ostvaruje u ustanovi javnog zdravstva tijekom ozbiljne zdravstvene krize, kad je prioritet trebao biti testiranje starijih i rizičnih grupa? Ili drugim riječima, na koji etički kodeks se cijeli projekt naslanja?

Stoga, javnost bi zacijelo zanimao i jasan odgovor premijera na pitanje: smatra li opravdanim korištenje javnog zdravstvenog sustava za privatne potrebe svojeg savjetnika, Dragana Primorca, i je li to on osobno odobrio? Ako nije, tko jest?

Da sažmem izneseno: vidite li Vi, gospodine premijeru, ikakvu odgovornost Vas i Vlade RH za to što su Vaši savjetnici Lauc, Primorac i Radman, i to po više osnova, trebali deklarirati sukobe interesa, a Vi ste na to trebali reagirati ali niste?

Upravo zbog ovih dilema, gospodine Plenkoviću, građani RH trebaju ozbiljne reakcije i brze odgovore od Vas kao najodgovornije osobe u RH, koji može potvrditi ili pak otkloniti sumnje na sukob interesa u zdravstvu i na korona profiterstvo, te razne oblike zlouporabe sustava javnog zdravstva njihovim stavljanjem u funkciju privatnih interesa. Jer, o tome će značajno ovisiti ne samo perspektiva borbe protiv pandemije nego i budućnost tj. oporavak zdravstvenog sustava i u vrijeme nakon pandemije.

I napokon, u vrijeme pisanja ovog otvorenog pisma, došla je vijest da se Vlada zahvalila na suradnji petorici dosadašnjih članova Znanstvenog savjeta, i to potpisnika apela upućenog javnosti, a zadržala one članove (Lauc, Primorac i Radman) koji su pod sumnjom na sukob interesa i koji kroz dulje vrijeme u javnost odašilju zbunjujuće i kontradiktorne tvrdnje o pandemiji. Ovim postupkom možda ste i najjasnije do sada pokazali i javnosti poručili na čemu temeljite svoj odabir savjetnika i suradnika: čemu pridajete značaj, što cijenite a što Vas ostavlja ravnodušnim. No bez obzira na sve, moj savjet Vama je da dobro razmislite jesu li baš ovih petero vrhunskih stručnjaka, koji rade volonterski i sa srcem za ovu zemlju, oni koje trebate smijeniti?

Poznata pouka „Ne nutim necare!“ (nemoj ubiti glasnika), gospodine premijeru, u vrijeme ovakvih kriza, postaje aktualnijom nego ikad. A „ubiti glasnika“ koji zna, tijekom upravljanja velikim zdravstvenim krizama, u prenesenom i doslovnom smislu može predstavljati ozbiljnu opasnost za zdravlje i živote mnogih ljudi. Bojim se i brinem da bi u ovom slučaju, u uvjetima izuzetno nepovoljne epidemiološke situacije kakva je trenutno u RH, moglo biti upravo tako!

S poštovanjem,
Ivan Đikić

Tko su članovi?

Članovi Vladinog Savjeta tako su i dvoje članova Stožera za civilnu zaštitu, prof. dr. sc. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti ‘Dr. Fran Mihaljević’ i glavni epidemiolog, doc. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskoj zavoda za javno zdravstvo.

>The Spectator: Imunitet krda je i dalje ključan faktor za borbu protiv koronavirusa

>Studija s Oxforda: Imunitet nakon bolovanja od covida traje šest mjeseci

Uz njih članovi Savjeta su dr. Andreja Ambriović Ristov, virologinja s Instituta Ruđer Bošković; dr. sc. Petra Klepac, epidemiologinja, docentica na London School od Hygiene and Tropical Medicine; prof. dr. sc. Branko Kolarić, epidemiolog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’, prof. dr. sc. Ozren Polašek, genetički epidemiolog, predstojnik Katedre za javno zdravstvo Medicinskog fakulteta u Splitu i prof. dr. sc. Igor Rudan, antropolog i epidemiolog, stručnjak za javno zdravstvo koji je bio konzultant za Svjetsku zdravstvenu organizaciju i Zakladu Bill i Melinda Gates te gostujući profesor za više međunarodne istraživače s Kineske akademije znanosti.

Među članovima Savjeta nalaze se Zvonimir Frka Petešić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH; akademik Zvonimir Kusić, posebni savjetnik premijera; Damir Truth, pomoćnik ministra unutarnjih poslova; dr. Josip Car, direktor Centra za istraživanje narodnog zdravlja i direktor Suradnog centra Svjetske zdravstvene organizacije za digitalno zdravlje i zdravstvenu edukaciju; prof. dr. sc. Dragan Primorac, liječnik pedijatar, forenzičar i genetičar; akademik prof. dr. sc. Miroslav Radman, molekularni biolog; prof. dr. sc. Gordan Lauc, profesor molekularne biologije i utemeljitelj biotehnološkog privatnog laboratorija Genos i prof. dr. sc. Nenad Ban, profesor strukturne molekularne biologije na Švicarskom federalnom tehnološkom institutu iz Zuricha.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.