Koliko je srpskog stanovništva u Vukovaru i manipulira li se tim brojem?

Foto: fah

U Hrvatskoj je nedavno završeno popisivanje stanovništva čiji se rezultati sada obrađuju.

I uoči ovog popisa stanovništva u hrvatskom društvu izražavale su se bojazni zbog mogućih manipulacija popisom, posebno kada je riječ o nacionalnoj strukturi.

> Popis stanovništva: Evo koji sve problemi i bojazni postoje…

> Dr. sc. Hasanbegović za Narod.hr o Zakonu o popisu stanovništva: ‘Na djelu je pokušaj urušavanja načela nedjeljivosti hrvatske nacije’

> Šterc za Narod.hr o popisu stanovništva za manjine: ‘Takvo što ne postoji niti u jednoj drugoj zemlji’

Tako je, primjerice, vukovarski gradonačelnik Ivan Penava upozoravao da se ne bi smjele ponoviti greške s popisa iz 2011., kada je Vukovaru popisivano i fiktivno srpsko stanovništvo – ono koje u stvarnosti ne živi u Vukovaru.

Temeljem rezultata popisa iz 2011. došlo je do postavljanja dvojezičnih hrvatsko-srpskih ploča na javne ustanove u Vukovaru. Naime, nacionalne manjine imaju pravo na dvojezičnost ukoliko ih u stanovništvu ima određenog grada ima više od trećine. Postavljanje dvojezičnih natpisa događalo se u Vukovaru, duboko ranjenom velikosrpskom agresijom 1991., kada su ga razarali i uništavali te vršili pokolj nad njegovim stanovništvom agresori koji su kao svoje pismo koristili ćirilicu. Na to da postavljanje dvojezičnih natpisa u Vukovaru nije prikladno upozorili su brojni branitelji i ostali stanovnici Vukovara koji su prosvjedovali protiv dvojezičnosti, a podršku su dobili iz raznih krajeva Hrvatske što je bilo vidljivo i kroz veliki prosvjed u Zagrebu 2013.

Koliki je stvaran broj stanovnika srpske nacionalnosti u Vukovaru?

Vukovarski gradonačelnik Penava je u Saboru lani izjavio da po popisu iz 2011. Vukovar ima 27.683 stanovnika, no po evidencijama gradskih tvrtki samo ih je 22.100.

„Kad treba pumpati popise, radi ostvarenja prava, onda nas ima više, a kad treba živjeti u Vukovaru i plaćati račune, onda nas ima koliko nas ima“, rekao je Penava, prenosi Globus.

U razgovoru za Narod.hr u rujnu ove godine, gradonačelnik Penava je, na pitanje koliki je bio stvaran broj stanovnika srpske nacionalnosti u Vukovaru u odnosu na rezultate popis 2011., rekao:

“Teško je govoriti u egzaktnim omjerima, ali između 5 i 7 tisuća ljudi je popisano kojih nije trebalo biti. Tijekom svih ovih godina, govorio sam, različiti su podaci i već sam spominjao onaj podatak koji se nadovezuje izravno na MUP-ovu evidenciju prebivališta i evidenciju državne uprave o djeci koja ispunjavaju uvjet za upis u prvi razred osnovne škole gdje je nama umjesto 320 učenika, 1. razred osnovne škole upisalo njih 240 što znači da je okruglo 40% djece nedostajalo. To je jedan podatak koji dovoljno govori.”

> Penava za Narod.hr nakon Pupovčevih i Plenkovićevih izjava: ‘S interesom Vukovara se neće igrati dok god sam ja gradonačelnik’

> Kakva prava pripadnici nacionalnih manjina imaju na lokalnim izborima?

Penava: Ne postoje kazne za iznošenje netočnih podataka

Za N1 Penava je uoči ovogodišnjeg popisa komentirao i nekažnjavanje osoba koje ne daju podatke ili daju netočne podatke.

“Popisivač nema pravo utvrđivati autentičnost i istinitost podataka. Uz te dobre zakone u proteklih deset godina nitko živ nije platio prekršajnu kaznu ili kazneno odgovarao za iznošenje netočnih podataka. To vam dovoljno govori koliko je sve lijepo i krasno napisano, a koliko, po ružnom hrvatskom običaju, nitko se ničega ne drži”, istaknuo je.

Dodatan razlog za zabrinutost glede ovogodišnjeg popisa dao je i prijedlog članova vladajućeg SDSS-a da u područjima koji su u velikoj mjeri naseljeni nacionalnim manjinama, popisivači također budu iz redova tih manjina.

Zahtjev da Srbe popisuju Srbi

“Zahtjev koji se u suštini svodi na to da pripadnike manjina popisuju isključivo pripadnici manjina, prevedeno: da Srbe popisuju Srbi. Kada bi se to načelo dovelo do svoje krajnosti, mogli bismo očekivati u budućnosti zahtjeve da žene popisuju isključivo žene, muškarce isključivo muškarci, heteroseksualce heteroseksualci, homoseksualce homoseksualci, visoke visoki, niske niski…” – rekao je tom prigodom za Narod.hr dr. sc. Zlatko Hasanbegović.

Iako taj prijedlog na kraju nije izglasan u Saboru, vladajući su najavili da će taj zahtjev moći biti ostvaren u okviru podzakonskih akata. Tako su te preporuke bile prisutne za vrijeme ovog popisa stanovništva.

„Tijekom popisivanja vodit će se računa o razmjernoj zastupljenosti popisivača iz nacionalnih manjina u skladu s njihovim udjelom u ukupnom broju stanovnika u jedinicama lokalne i područne samouprave. Također, ako je poznato da u popisnom krugu živi veći broj pripadnika određene nacionalne manjine, poželjno je da popisivač govori jezik te manjine odnosno da je pripadnik te manjine.” – rekla je ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković.

Što se mijenja ako je neka nacionalna manjina zastupljena s više od 5% u općinama i gradovima?

Temeljem zakona o pravima nacionalnih manjina pripadnicima nacionalnih manjina koji u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluju s više od 1,5% stanovnika jamči se najmanje jedno, a najviše tri zastupnička mjesta pripadnika te nacionalne manjine, u skladu sa zakonom kojim se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

Zakonom o pravima nacionalnih manjina propisano je da pripadnici nacionalnih manjina u općinama i gradovima u kojima sudjeluju u stanovništvu od 5% do 15% imaju pravo na jednog vijećnika – manjinskog predstavnika u predstavničkom tijelu jedinice.

Ako sudjeluju u stanovništvu općina i gradova sa više od 15%, te u županijama s više od 5%, pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na razmjernu zastupljenost u predstavničkim tijelima.

U jedinicama samouprave u kojima pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju pravo na razmjernu zastupljenost u predstavničkim tijelima, osigurava im se i zastupljenost u izvršnim tijelima, odnosno prema propisanim uvjetima zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana mora biti iz redova pripadnika nacionalnih manjina, a što se mora urediti statutom jedinice. Ako ne bude ostvareno pravo na jednog zamjenika iz redova pripadnika nacionalnih manjina, raspisati će se dopunski izbori.

Koja još prava imaju manjine?

Općine i gradovi u kojima pripadnici manjina u stanovništvu sudjeluju s više od 15 % te županije u kojima manjine sudjeluju s više od 5 %, odnosno jedinice koje imaju obvezu osigurati razmjernu zastupljenost pripadnika manjina u predstavničkom tijelu obvezni su, planom prijama u službu utvrditi popunjenost upravnih tijela jedinica i planirati zapošljavanje potrebnog broja pripadnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja zastupljenosti nacionalnih manjina u upravnim tijelima jedinica.

Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da se u jedinicama samouprave planom prijma u službu utvrđuje i popunjenost radnih mjesta u upravnim tijelima pripadnicima nacionalnih manjina te planira zapošljavanje potrebnog broja pripadnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja zastupljenosti, sukladno Ustavnom zakonu i zakonu kojim se uređuje sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Službena uporaba manjinskih jezika regulirana je na osnovu nadležnih zakona u Republici Hrvatskoj i međunarodnih konvencija i sporazuma kojima je zemlja pristupila i/ili potpisala ih. Za obvezno uvođenje ravnopravne uporabe manjinskog jezika preduvjet je od 33,3 % pripadnika nacionalnih manjina u lokalnoj populaciji.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.