Dosad su na HRT-u emitirane dvije epizode dokumentarne serije o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj čiji je scenarist i glavni govornik povjesničar s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Hrvoje Klasić. Serija ide u udarnom terminu, u 20,10 ponedjeljkom navečer.
Iako su dosad prikazane tek dvije epizode, već su sada iznesene brojne kritike i zamjerke na račun Klasićeve serije. Mnogi povjesničari i drugi stručnjaci za temu Nezavisne Države Hrvatske ističu da dokumentarac ne donosi ništa osim običnog nabrajanja dobro poznatih činjenica, pri tome podcrtavajući određene predrasude, a neki su naveli i netočnosti koje su se pojavile u filmu. Komentatori se uglavnom slažu da se, s obzirom na količinu uloženog javnog novca, moglo napraviti daleko kvalitetniji i zanimljiviji uradak.
> Hasanbegović o Klasićevom dokumentarcu o NDH: ‘Šteta uloženog novca poreznih obveznika’
Koliko je novca uloženo?
Kako navode mediji, uloženo je oko 1,5 milijuna. Prvotno je bio zamišljen kao serija od 6 nastavaka, no, na kraju ih je snimljeno čak 12.
S obzirom da je riječ o HRT-ovom dokumentarcu, dokumentarcu javne televizije za koju su građani Republike Hrvatske obvezni plaćati pristojbu, u njega je uložen novac hrvatskih poreznih obveznika.
Je li ovakav dokumentarac – u kojemu se, dodajmo, uopće ne pojavljuju povjesničari drukčijeg svjetonazorskog zaleđa od Klasića, a koji su iznimno stručni za temu o kojoj se govori, poput, primjerice, dr. sc. Marija Jareba – zaslužio toliku količinu novca hrvatskih građana?
U medijima se mnogo govorilo o činjenici da je dokumentarac čekao godinama nakon snimanja da se prikaže na televiziji.
Dr. sc. Zlatko Hasanbegović o tome je kazao:
‘Dokumentarac je naručen u potpuno drugačijoj političko-ideološkoj konstelaciji, za vrijeme tadašnje lijeve vlade. Kako je to vrući krumpir, do sada su ga držali u kvasini’, ističe Hasanbegović. Kaže da postoji jedna stvar koja je dobra kod Klasićeva serijala, a to je činjenica da je sada pušten kao alibi za nedavno emitirani dokumentarac ‘Fiume crno-crveno Rijeka’.
‘Čini mi se da je puštanje drugog dokumentarnog filma, ‘Fiume crno-crveno Rijeka’, koji je dobro i uravnoteženo autorsko djelo, poslužilo kao alibi da sada bude pušten ‘NDH’. Ako je puštanje ‘NDH’ bilo cijena da se ‘Fiume crno-crveno Rijeka’ našao na programu HRT-a, onda je vrijedilo. No to je trgovina’, naglasio je dr. sc. Zlatko Hasanbegović.
“Prevlast predrasuda nad činjenicama”
Za Narod.hr prvu epizodu dokumentarca komentirao je dr. sc. Zlatko Begonja, pročelnik Odjela za povijest na Sveučilištu u Zadru. On ističe:
“Prva epizoda NDH – Dva atentata, ne donosi ništa spektakularno. Držim kako je bit svedena na puko nabrajanje određenih poznatih činjenica o događajima uspostave jedinstvenog Kraljevstva SHS/Kraljevine SHS, odnosno kasnije Kraljevine Jugoslavije”.
Dr. sc. Bagonja, rekao je, među ostalim:
“Također, kako je tema (prve epizode “Dva atentata”, op.a.) zadana okvirno vremenski, onda se očekuje da se ocjene i ponašanja svih aktera u događajima, zadrže isključivo na toj razini, a ne pritom pojašnjavajući kakve će uloge imati pojedinci u kasnijem razdoblju. Koristeći se načinom ukazivanja na ono što će uslijediti, odaje se zapravo nakana prevlasti predrasuda nad činjenicama i njihovim interpretacijama. No, to neka ostane za ocjenjivanje idućih epizoda”, istaknuo je dr. sc. Begonja.
Netočnosti već u prvoj epizodi
Ugledni zagrebački odvjetnik Željko Olujić u razgovoru za naš portal nakon prve epizode osvrnuo se na neke nedorečenosti i netočnosti u dokumentarcu. Najviše se zadržao na onome što se u dokumentarcu naziva “zagrebačkim atentatom” na kralja Aleksandra, ističući da tog atentata nikada nije ni bilo, a da nije bilo ni pokušaja atentata.
On se također osvrće su navodne riječi ustaše koji je trebao izvršiti atentat na kralja Aleksandra u Zagrebu, a koji je od toga odustao, ali, usprkos tome, bio uhićen od jugoslavenskih vlasti i osuđen na smrt. Naime, upravo iz jugoslavenske službe koja ga je uhitila i osudila na smrt doznaje se za njegove riječi da je od atentata odustao kada je vidio koliko Hrvati iskazuju veliku ljubav prema kralju Aleksandru. Takav navod nije smio ostati bez znanstveničkog tumačenja u kojim okolnostima je dan takav iskaz, istaknuo je Olujić za Narod.hr, ocjenjujući to nedopustivim propustom autora dokumentarca.
“Sad se postavlja pitanje zašto Hrvoje Klasić, scenarist dokumentarca, uzdiže taj incident na razinu glavne međuratne svjetske senzacije, atentata u Marseillesu. Zato da bi važnost ovog potonjeg umanjio. A, znamo da je upravo nakon atentata u Marseillesu Francuska shvatila važnost hrvatskog pitanja i namjesniku Pavlu Karađorđeviću naložila izbore 1935. i prekid diktature, a kasnije, kao što znamo, 1939., došlo je i do sporazuma Cvetković-Maček i nastanka Banovine Hrvatske.” – istaknuo je također Olujić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
