“Prva epizoda NDH – Dva atentata, ne donosi ništa spektakularno. Držim kako je bit svedena na puko nabrajanje određenih poznatih činjenica o događajima uspostave jedinstvenog Kraljevstva SHS/Kraljevine SHS, odnosno kasnije Kraljevine Jugoslavije”, ističe za Narod.hr doc. dr. sc. Zlatko Begonja, pročelnik Odjela za povijest na Sveučilištu u Zadru, u osvrtu na prvu od 12 epizoda dokumentarca “NDH”, autora povjesničara Hrvoja Klasića, koja je bila prikazana na HTV 1 iza 20 sati u ponedjeljak 20. rujna.
“Valjalo je pritom ogledno ukazati i na događaje koji su uslijedili u novostvorenoj državnoj zajednici, napose kada su u pitanju bila ključna politička pitanja, kao i teritorijalna preslagivanja koja su za posljedicu imala oduzimanje hrvatskih područja. Takav pristup ponudio bi gledateljima kvalitetniji uvid u daljnji tijek zbivanja, pa shodno tome i uloge pojedinih hrvatskih političkih prvaka i njihovu poziciju unutar nacionalnoga okvira”.
“To su neophodni podatci koji su mogli biti dodana kvaliteta uvodu u temu, a koristili bi u sveobuhvatnijem razumijevanju izvedenih atentata 1928. u Beogradu u Narodnoj skupštini SHS, kao i onome drugom 1934. u Marseilleu. No, kako se krenulo drugačijim putem, ono što se može primijetiti jest u ovoj epizodi ustrajno navođenje i naglašavanje ustaške organizacije kao radikalne i terorističke. S obzirom na okolnosti djelovanja ostaje to uobičajeni način obilježavanja, ali je problem kada se takvim oblicima organiziranosti i djelovanja pristupa selektivno, što se i u ovom primjeru može nedvojbeno prepoznati”.
“Također, kako je tema zadana okvirno vremenski, onda se očekuje da se ocjene i ponašanja svih aktera u događajima, zadrže isključivo na toj razini, a ne pritom pojašnjavajući kakve će uloge imati pojedinci u kasnijem razdoblju. Koristeći se načinom ukazivanja na ono što će uslijediti, odaje se zapravo nakana prevlasti predrasuda nad činjenicama i njihovim interpretacijama. No, to neka ostane za ocjenjivanje idućih epizoda”, zaključuje doc. dr. sc. Begonja.