Novo izabrana predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović bila je nazočna na obilježavanju 23. obljetnice međunarodnog priznaja Republike Hrvatske, koje je održano 13. siječnja u Društvu sveučilišnih nastavnika u Zagrebu. Obilježavanje obljetnice organizirao je Hrvatski diplomatski klub, u kojem se pretežno nalaze bivši veleposlanici i generalni konzuli Republike Hrvatske. Ove godine gost predavač bio je kardinal Vinko Puljić, nadbiskup i metropolit vrhbosanski. Novoizabranu predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović, koja je aktivno sudjelovala u stvaranju hrvatske diplomacije od 1992. godine, veleposlanice i ministrice vanjskih poslova, u prepunoj dvorani s velikim su oduševljenjem pozdravile njezine bivše kolegice i kolege diplomati.
Kardinal Vinko Puljić održao je vrlo zanimljivo i informativno predavanje o odnosima Svete Stolice prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini od 1992. do 2015. godine. Opisao je strahote kroz koje su Hrvati u Bosni i Hercegovini prošli tijekom zadnjeg rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. Iznio je i neke podatke o posebno opasnim osobnim doživljajima.
Ako ne bude Hrvata u Bosni i Hercegovini, upitan je opstanak i Hrvata u Republici Hrvatskoj
Kardinal je govorio i o želji pokojnog Pape Ivana Pavla II. da već 1994. godine posjeti Bosnu i Hercegovinu. No, to se nije ostvarilo zbog toga što mu tadašnje vlasti u BiH nisu garantirale sigurnost života. Kako je istaknuo kardinal Puljić, Sveti Otac bio je posebno ljut zbog toga. Ipak Papa Ivan Pavao II uspio je posjetiti Bosnu i Hercegovinu tijekom 1997. godine. Kardinal Puljić je istaknuo da je u vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu Sveti Otac dao više od dvjesto javnih izjava u kojima je tražio da se zaustavi rat u Bosni i Hercegovini. Kardinal Puljić je nazočnima, među kojima su bili i bivši hrvatski veleposlanici pri Svetoj Stolici, otkrio kako je on osobno bio jako iznenađen i začuđen s velikim znanjem, i o najmanjim detaljima, koje je Papa Ivan Pavao II imao o Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Kardinal je također istaknuo kako mu je Papa Ivan Pavao II, koji ga je imenovao nadbiskupom i kardinalom, uvijek davao veliku potporu te da su sve Pape i Sveta Stolica uvijek nastojale šititi interes Hrvata katolika u Bosni i Hercegovini.
O sudbini Bosne i Hercegovine stoljećima odlučivale su i odlučuje velike sile
Na upit nakon njegovog predavanja, kako vidi budućnost Bosne i Hercegovine, kardinal je Puljić odgovorio kako su budućnost Bosne i Hercegovine krojile i o njoj u zadnjih petsto godina isključivo odlučivale velike zemlje i svjetske sile, da one to čine i danas, te da će tako ostati i u budućnosti. Međutim, kardinal Puljić pozvao je sve hrvatske vlasti, bez obzira na stranačke predznake, da prvenstveno vode računa o hrvatskom narodu i njegovom opstanku u Bosni i Hercegovini. Zaključno kardinal je Puljić naročito naglasio da “ako ne bude Hrvata u Bosni i Hercegovini, jako je upitno hoće li biti i Hrvata u Republici Hrvatskoj i hoće li Hrvatska opstati kao država”. Kardinal je dodao, kako je vrlo važno da Hrvatska bude stabilna država, jer se ta stabilnost jako odražava i na stabilnost Bosne i Hercegovine.
Dosadašnja politika prema Bosni i Hercegovini bila je “deklarativna i protokolarna”
Na kraju predavanja nazočnima se vrlo kratko obratila i Kolinda Grabar Kitarović. Rekla je kako je dosadašnja hrvatska službena politika prema Bosni i Hercegovini bila isključivo “deklarativna, protokolarna i prilika za slikanje”. “Ja ću to promijeniti. Moja će politika prema BiH biti konkretna i sadržajna. Beskompromisno ću se boriti da Hrvati u Bosni i Hercegovini budu totalno ravnopravni u svim dijelovima Bosne i Hercegovine. U tzv. tihoj diplomaciji, kad se razgovara sasvim otvoreno, spremna sam se i posvaditi s mojim međunardodnim sugovornicima kada je riječ o interesima i pravima Hrvata u Bosni i Hercegovini”. Ta izjava nove hrvatske Predsjednice izazvala je dugačak i gromoglasan pljesak nazočnih.
Kolinda Grabar Kitarović također se zahvalila predsjedniku Hrvatskog diplomatskog kluba Sergeju Morsanu i svim članovima kluba na njihovom radu. Napomenula je kako je predavanje koje je održala članovima Hrvatskog diplomatskog kluba 7. lipnja 2014. godine zapravo bio njezin povratak u politiku u Hrvatskoj i početak njezine predsjedničke kampanje, te da će obilježavanje obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske iduće godine i ubuduće biti puno svečanije nego što je to bila praksa do sada.
