Kome će Jandroković biti lojalan – šefu stranke ili biračima?

Foto: fah

Republika Hrvatska od usvajanja Ustava 1990. godine parlamentarna je demokracija. U teoriji i u praksi, to bi značilo da je državna vlast ustrojena na načelu trodiobe vlasti: zakonodavnu, izvršnu i sudbenu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izvršnu vlast čine predsjednik Republike Hrvatske i Vlada Republike Hrvatske, sudbenu vlast čine sudovi na čelu s Vrhovnim sudom RH, a zakonodavnu vlast ima Hrvatski sabor. Budući da su sudska, zakonodavna i izvršna vlast tri neovisne grane vlasti, oni se ne smiju i ne mogu miješati u rad onog drugoga.

Povodom najave Andreja Plenkovića, predsjednika hrvatske Vlade, kako će u roku od dva tjedna ratificirati Istanbulsku konvenciju, znajući da Konvenciju ratificirati može jedino Hrvatski sabor, postavlja se pitanje kakvu stvarnu ulogu ima predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

> Plenković sazvao novi sastanak HDZ-a o IK: ‘Moramo postići što šire suglasje i one koji ne vjeruju uvjeriti u suprotno’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iz čl. 171. Saborskog poslovnika vidljivo je kako Vlada usvajanjem nekog zakona (u ovom slučaju IK), taj zakon šalje predsjedniku Sabora. Predsjednik Sabora, kao što je predviđeno čl. 178. zakon, dostavlja svim radnim tijelima i svim zastupnicima Sabora. Potom je čl. 224. predviđeno da predsjednik Sabora dostavlja dnevni red sjednice Sabora uz poziv na sjednicu.

Dnevni red sjednice Sabora utvrđuje se, u pravilu, na početku sjednice, ako nitko od zastupnika ili drugih predlagatelja zakona ne podnese prigovor (čl. 225 i čl. 226).

Kako je dnevni red za 7. sjednicu IX. saziva Sabora, koja traje od 17. siječnja do 23. ožujka 2018., već usvojen, prijedlog zakona o ratifikaciji Istanbulske konvencije trebao bi biti naknadno ubačen u dnevni red.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Člankom 224. predviđeno je da Predsjednik Sabora može na samoj sjednici mijenjati prijedlog dnevnog reda, na način da će iz predloženoga dnevnog reda izostaviti pojedine teme ili dopuniti dnevni red novim temama.

S obzirom da je Hrvatska parlamentarna demokracija; Gordan Jandroković, kao predsjednik zakonodavnog tijela RH ima ovlasti tempirati, dakle odgađati ili ubrzavati pojedine točke o kojima Sabor Republike Hrvatske treba raspraviti ili glasovati.

Ono što predsjednik Sabora mora učiniti je uvrstiti pojedinu točku na dnevni red (30 ili 15 dana od njezina podnošenja), ali kada se već nalazi na dnevnom redu onda može odugovlačiti do u nedogled kada će ju staviti na raspored za raspravu i odlučivanje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Instrument mijenjanja prijedloga dnevnog rada postoji zato da bi u svakom trenutku na dnevni red mogao doći zakon od iznimnog značenja za Republiku Hrvatsku ili da bi se mogla pomaknuti rasprava i glasovanje o zakonu čiju bit treba dodatno obrazložiti ili pripremiti.

Kako će se postaviti Gordan Jandroković, kao predsjednik Sabora Republike Hrvatske?

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.