U spomen na petoricu hrvatskih gardista poginulih prije 28 godina u vojnoj akciji “Brđani”, i na sve pripadnike Druge gardijske brigade Grom, poginule u obrani Sunje od velikosrpske agresije u Domovinskom ratu, na sunjskom je području u četvrtak održana svečana komemoracija.
Počast poginulima Ivanu Devčiću, Alenu Glavanu, Ivici Hrnčeviću, Žanu Marotu i Osmanu Muratagiću, pripadnicima Gromova, koji su poginuli 22. kolovoza 1991. u nastojanju da probiju blokadu Sunje, odana je kod Brđana uz Spomen obilježje na mjestu njihove pogibije.
Uz članove njihovih obitelji, vijence su uz Spomen obilježje položili i svijeće zapalili čelnici Sisačko-moslavačke županije, općine Sunja, Druge gardijske brigade Grom, Policijske postaje Sunja, te brojnih udruga proisteklih iz Domovinskog rata.
“Na ovom se mjestu prisjećamo početka Domovinskog rata, kada su hrvatski branitelji, još nedovoljno opremljeni i bez iskustva, odlučno stali u obranu Hrvatske. Dok mi dolazimo na ova mjesta, poginuli branitelji neće biti zaboravljeni i uvijek će biti s nama, jer su oni temelj hrvatske državnosti”, rekao je, uz ostalo, sisačko-moslavački župan Ivo Žinić.
Predsjednik Udruge ratnih veterana Gromova, Ivan Hrupec, upozorio je kako bi na sličnim komemoracijama trebalo biti više mladih, koji bi se na taj način trebali upoznati s važnim događajima iz novije hrvatske povijesti. Zajednučku je molitvu predvodio dušebrižnik hrvatskih branitelja, đakon Vjekoslav Uvalić
Vijenci su položeni i svijeće zapaljene i uz Spomen-ploču pripadnicima Gromova poginulim u obrani Sunje, što je postavljena na Željezničkoj postaji u Sunji. Ta je željeznička postaja, na ratnoj crti razdvajanja , postala simbol obrane Sunje, jer je neprijatelj, unatoč upornih nastojanja, nikad nije osvojio.
Komemorativna je svečanost završena svetom misom za sve poginule branitelje, koju je u župnoj crkvi Sv. Marije Magdalene služio sunjski župnik Ivan Faleta.
Sunja je bila izuzetno strateški važna
Mjesto Sunja, na dodiru Posavine i Banovine, bila je poprište mukotrpnih borbi tijekom Domovinskog rata. Dana 27. srpnja 1991. započela je velikosrpska agresija na Sunju noćnim minobacačkim napadom. Zahvaljujući junačkoj obrani hrvatskih branitelja srpski agresori je nikada nisu osvojili. Mjesto je bilo opkoljeno s tri strane, a jedina veza s ostatkom svijeta bila je skela koja je išla preko Save. Sunja je bila jedino mjesto na desnoj obali Save koje su držali hrvatski branitelji odnosno Hrvatska vojska.
Sunja je bila i izuzetno strateški važna. Velik broj vojnika, pogotovo s područja Zagreba, bio je cijelo vrijeme Domovinskog rata smješten u okolici Sunje i upravo ta činjenica sprječavala je srpske agresore da pokrenu neka veća ofanzivna djelovanja. Vezivanje neprijateljskih snaga bio je dio hrvatske obrambene strategije jer velikosrpske snage koje su držale Sunju u okruženju nisu mogle napadati druga hrvatska okolna mjesta. Zatim, hrvatski položaji u Sunji prekidali su važne neprijateljske komunikacije, cestovne i željezničke, jer je Sunja bila veliko čvorište željezničkih pruga za Bosnu i Srbiju.
