Komu smeta hrvatski profil Hrvatskih studija?

Foto: Fah; fotomontaža: Narod.hr

Hrvatski studiji od osnivanja periodično dolaze pod povećalo javnosti – nerijetko se u četvrt stoljeća njihova postojanja govorilo da će ih se ukinuti, transformirati ili pripojiti nekomu drugomu fakultetu. Posljednja takva situacija odvija se proteklih nekoliko godina, od kada je, nakon reakreditacije provedene 2014., Hrvatskim studijima naloženo da izgrade prepoznatljiv znanstveni profil. Sveučilište u Zagrebu pokrenulo je 2016. postupak transformacije radi vraćanja Hrvatskih studija njihovoj izvornoj misiji – da budu ustanova na kojoj se primarno proučavaju hrvatska kultura i hrvatsko društvo. Ovih je dana doneseno pozitivno stručno mišljenje o akreditacijskim primjedbama: Hrvatski su studiji otklonili sve uočene nedostatke i izgradili prepoznatljiv kroatološki i kulturološki profil. No takva politika Sveučilišta naišla je na otpore stanovitoga dijela akademske javnosti i nekih zaposlenika na Hrvatskim studijima.

> U tijeku opća hajka na akademsku zajednicu – nova meta prof. Grčević, voditelj Hrvatskih studija!

> Hrvatski su studiji važni i potrebni za očuvanje nacionalnoga identiteta

Kao što smo prošle godine izvještavali, transformaciji u smjeru kroatološke profilacije Hrvatskih studija usprotivio se manji dio studenata, koji su pokrenuli i održali blokadu nastave od 20. do 31. ožujka 2017. Zanimljivo je spomenuti da su pri tom koristili iste metode koje su studenti Filozofskoga fakulteta, okupljeni u Plenum, provodili u više navrata. Studenti Filozofskoga sudjelovali su i u prvim danima blokade, a riječ je o vrlo neprincipijelnoj „koaliciji“ jer su studenti i profesori Filozofskoga u prošlosti bili najglasniji protivnici postojanja i razvoja Hrvatskih studija.

> Kako je epidemija revolucije zarazila Hrvatske studije?

> Hrvatski studiji ne samo da se ne ukidaju…

Usput, gotovo navlas ista koalicija nedavno je organizirala i prosvjede uoči izbora rektora Damira Borasa na drugi mandat.

> Izbori za rektora pod povećalom javnosti: Nedosljednost ministrice Divjak razljutila ratne zapovjednike

Osim studenata, i dio se profesora pobunio protiv konsolidacije Hrvatskih studija. U želji da revolucionarnim metodama „zavlada“ ustanovom, petina nastavnoga osoblja organizirala je i provela štrajk u organizaciji Sindikata na čijem je čelu Vilim Ribić. Štrajkalo je ukupno 17 zaposlenika. Štrajk je nakon tjedan dana proglašen nezakonitim, što je ubrzo postalo i pravomoćno.

> Sud zabranio, sindikat prekinuo štrajk na Hrvatskim studijima

Taj je sindikat, za sada nepravomoćno, osuđen na plaćanje novčane odštete Hrvatskim studijima zbog iznošenja brojnih neistina u medijima.

> Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja osuđen zbog nanošenja štete Hrvatskim studijima

Godine 2017. prvi se put u poznatoj povijesti jedan sindikat pobunio protiv novih zapošljavanja, a i prvi je put presuđeno da je jedan sindikat u javnom sektoru nezakonito štrajkao. Godine 2018. prvi je put u hrvatskoj povijesti jedan sindikat proglašen novčano odgovornim za nanošenje štete poslodavcu.

Zanimljivo je spomenuti i to da je ministrica Blaženka Divjak, prije dolaska na čelo Ministarstva, vrlo aktivno sudjelovala u medijskoj kritici transformacije Hrvatskih studija, a u potpunosti je podržala i blokadu i štrajk, za koji su sudovi utvrdili da je od samih motiva bio nezakonit i nedopušten.

> Blaženka Divjak: Podržavam štrajk profesora na Hrvatskim studijima

> Hajka kojoj se pridružila i HNS-ova ministrica Divjak

> Pročelnik Hrvatskih studija demantira medije i ministricu Divjak

> Ministrica Divjak pridružuje se kampanji protiv Hrvatskih studija

Podsjetimo, prije nego što je postala „nestranačka” ministrica u Vladi iz kvote HNS-a, Blaženka Divjak je prije četiri godine bila prorektorica zagrebačkoga sveučilišta i izgubila je izbore od aktualnoga rektora Damira Borasa. Ne treba pri tom ponavljati koliko je prirodno da na čelo kulturno i vrijednosno najvažnijega resora, dođe stranka čiji su zastupnici u parlament ušli na listama vrijednosno potpuno suprotne koalicije.

Hrvatski studiji u proteklih su godinu i pol dana bili stalna tema nekih portala. Govorilo se o masovnim otpuštanjima iako su nam iz institucije potvrdili da niti jedan ugovor o radu nije raskinut na inicijativu Hrvatskih studija. Nikomu na Hrvatskim studijima nije dan otkaz. Dodajmo i da su oni, koji su samovoljno napustili Hrvatske studije, brzo dobili radna mjesta u drugim ustanovama pod okriljem Ministarstva znanosti. Zanimljivo bi bilo utvrditi tko je, zašto i kako ekspresno odobrio otvaranje novih radnih mjesta na tim ustanovama.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Govorilo se i o upravnim i proračunskim nadzorima zbog navodnih nezakonitosti u radu, ali do danas nije utvrđena ni jedna nepravilnost u njihovu radu. Govorilo se o prekomjernom i nepotrebnom zapošljavanju tijekom 2017. iako su Hrvatski studiji 31. prosinca 2014. i tri godine kasnije, 31. prosinca 2017., prema evidenciji koja nam je dostupna, imali posve jednak broj zaposlenih – 104.

Neovisno stručno vijeće Agencije za znanost i visoko obrazovanje jednoglasno je 24. travnja 2018. donijelo pozitivno mišljenje o postupku reakreditacije Hrvatskih studija, a Agencija je nakon toga 4. svibnja 2018. izdala pozitivnu preporuku za Hrvatske studije. Pri tom su kao pozitivne istaknuli mnoge promjene koje su bile najviše kritizirane, poput novih zapošljavanja i jasnijega profiliranja studijskih programa.

> Hrvatski studiji dobili pozitivnu Akreditacijsku preporuku Agencije za znanost i visoko obrazovanje

Pozitivna preporuka upućena je ministrici na daljnje postupanje. Akademski i stručni kriteriji su zadovoljeni i u takvim su situacijama, uvijek do sada, ministri postupali u skladu s preporukama. Na potezu je ministrica Divjak…

Izvor: narod.hr