Konferencija: Stvoriti novi imidž i čvršće odnose iseljeništva s domovinom

Foto: Narod.hr

Postavljanje temelja za stvaranje novog imidža i odnosa hrvatskog iseljeništva s domovinom, predstavljanje druge i treće generacije znanstvenika i gospodarstvenika koji godinama ulažu u hrvatsko gospodarstvo, a žive u inozemstvu ili su povratnici, te poticanje gospodarskih aktivnosti hrvatskih iseljenika bile su glavne teme konferencije o iseljeništvu koja je održana u petak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Konferencija pod nazivom “Hrvatsko iseljeništvo – poticaj gospodarskom razvoju i kreatori budućih politika” održana je na Zagrebačkom velesajmu, u ozračju izbjegličkog vala i migrantske krize, prihvata i smještaja ljudi koji su svoje zemlje napustili, uglavnom zbog ratnih zbivanja.

Hrvatska je u svojoj prošlosti imala i ekonomsku i političku migraciju, a u vrijeme Domovinskog rata zbrinjavala je više od 500.000 izbjeglica iz Hrvatske i BiH, dok se danas na razini EU-a govori o prihvatu 160.000 izbjeglica, podsjetio je hrvatski zastupnik u EU parlamentu Davor Ivo Stier.

Ozbiljna politika ne smije dozvoliti raspravu hoće li ili neće prihvatiti izbjeglice već se za rješavanje tog pitanja treba ozbiljno pripremati, ustvrdio je Stier i dodao da će Hrvatska u idućim godinama postati zemlja primateljica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Europa u kojoj živi 505 milijuna stanovnika okružena je nestabilnim područjem, diktaturama i ekstremnim siromaštvom, pogotovo u afričkim zemljama u kojima ukupno živi 1,3 milijarde ljudi. Procjene govore da će tamošnje stanovništvo do 2050. porasti na 2,5 milijarde, dok će se europsko smanjiti za 16 posto.

Pad stanovništva čeka i Hrvatsku, pa se postavlja pitanje tko će u njoj raditi, kaže Stier dodajući da se u kontekstu demografske politike Hrvatska mora oslanjati na svoje iseljeništvo i poticati njegov povratak. Nužnim drži i podizanje gospodarstva i zaustavljanje iseljavanja mladih iz Hrvatske.

Hrvatskoj su nužne radikalne promjene politike prema hrvatskim iseljenicima i ne smije ih se stereotipno doživljavati kao nepismene i polupismene ljude, rekao je povratnik Marin Sopta dodajući da su starije generacije hrvatskih političkih i ekonomskih iseljenika puno uložile u obrazovanje svoje djece.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ističući kako nije ključan kapital već ozračje prema hrvatskim iseljenicima, poručio je da ponovo treba osnovati ministarstvo iseljeništva, potruditi se da ekonomski ciljevi iseljene i domovinske hrvatske budu podudarni i promijeniti kulturnu politiku prema iseljenicima.

Dijaspora je uvijek za domovinu, ona je besplatna promocija Hrvatske, rekao je povratnik iz Australije Vice John Batarelo u ime saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske.

O odnosu medija prema hrvatskim iseljenicima i dijaspori govorili su urednik Večernjeg lista (njemačko izdanje) Stipe Puđa i voditeljica Odjela za marketing Hrvatske matice iseljenika Ivana Rora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatski iseljenici su u medijskoj blokadi, mnogi su mediji ukinuli ili smanjili redakcije za iseljeništvo, uključujući i hrvatsku javnu televiziju, a na državnoj razini iz godine u godinu smanjuju se novci za tiskovine i ostale komunikacijske platforme namjenjene iseljenicima i institucijama koje o njima skrbe, navela je Rora.

Ustvrdila je da se informiranje o našim iseljenicima svelo na trud entuzijasta koji u većini slučajeva kakvu-takvu informiranost održavaju zahvaljujući privatnim kontaktima u medijima.

Tome u prilog naveden je podatak da je prošle godine Vladin ured za hrvatske iseljenike u proračun vratio neutrošenih šest milijuna kuna.

Puđa je naglasio da je slika o hrvatskom iseljeništvu dijelom iskrivljena jer su ga godinama predstavljali ljudi koji nisu bili samostalni već su djelovali u okviru stranačkih politika, a zadnjih godina to rade samoproglašeni zastupnici dijaspore, lažno se predstavljajući čak i da su savjetnici njemačke kancelarke.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Takvi ljudi štete hrvatskom iseljeništvu i Hrvatskoj i konačno je vrijeme da se mediji uključe i daju prostor sposobnim i poštenim ljudima, rekao je Puđa dodavši da su hrvatski mediji u Njemačkoj slabo zastupljeni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.