Hrvatska ne blokira srbijanske pregovore za ulazak u Europsku uniju, već traži ispunjavanje svih kriterija, a prije svega ukidanje srbijanskog zakona o univerzalnoj jurisdikciji za zločine počinjene u ratu na području bivše Jugoslavije, rekao je u petak u Bratislavi hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač.
“Hrvatska je poduprla otvaranje pregovora sa Srbijom, ali ići dalje u pregovorima znači ispuniti kriterije” gdje je osnovni među njima vladavina prava, kazao je ministar na predavanju na Sveučilištu Komensky.
Ministar je pojasnio da je Srbija od 2012. kandidat, da je prva konferencija o pristupanju održana u siječnju 2014., a prvo poglavlje otvoreno gotovo dvije godine kasnije, jer su Njemačka i Velika Britanija inzistirale na dijalogu Beograda s Prištinom. “Nitko tada nije govorio o blokiranju”, naglasio je ministar.
Osnovni problem je zakon u univerzalnoj jurisdikciji koji omogućuje srbijanskim sudovima da sude za ratne zločine na području bivše Jugoslavije, bez obzira na državljanstvo počinitelja ili žrtava. “To je potpuno ludo”, rekao je ministar jer su planovi o ratu smišljeni u Srbiji i taj se zakon mora promijeniti, on je štetan i za dobrosusjedske odnose i za stabilnost Europe.
To je, usporedio je Kovač, kao da je Njemačka sudila za ratne zločine nakon Drugog svjetskog rata.
Hrvatska nedavno nije dala zeleno svjetlo za otvaranje poglavlja 23 “Pravosuđe i temeljna prava” u pregovorima EU-a sa Srbijom.
Osim tog problema, Hrvatska također traži punu suradnju Srbije s ICTY-jem, kao i primjenu zakona o zastupljenosti manjina u nacionalnim parlamentima.
“Mi i dalje podupiremo proširenje i želimo naše susjede u EU”, kazao je ministar, naglasivši da je EU najbolja stvar koja se dogodila na ovim širim prostorima. Ipak, treba voditi računa o tome da se neke stvari danas efikasnije mogu rješavati na nacionalnim razinama, a neke zajednički na europskoj, pri čemu se založio za jačanje uloge nacionalnih parlamenata.
Ministar Kovač na predavanju je govorio i o pitanju migracijske krize, što je jedan od najvećih izazova koji se nalaze pred Europskom unijom – kojom od 1. srpnja predsjedanje preuzima Slovačka – uz grčku financijsku krizu i pitanje Brexita.
Makedonija, Srbija, Hrvatska, Slovenija i Austrija su svojom intenzivnom suradnjom uspješno zatvorile balkansku rutu. Bilo je ranije nekih teških riječi s Mađarskom, Srbijom i Slovenijom, ali zadnja tri mjeseca atmosfera je drukčija.
Sada nam je potrebna zajednička europska dugoročna strategija za migrante koja bi bila učinkovita, a koja bi uključila i pomoć na licu mjesta. “Ideja je da EU djeluje na licu mjesta i pomogne humanitarnom pomoći. To smatram dobrim pristupom”, kazao je.
Govoreći o referendumu koji se treba u Velikoj Britaniji održati 23. lipnja o ostanku ili izlasku iz Europske unije, Kovač je kazao da već dugo vjeruje da će SAD pokušati uvjeriti britanske građane o potrebi ostanka u EU – što se i pokazalo nedavnim posjetom predsjednika Baraka Obame koji je u Londonu Britance pozvao da ostanu dio bloka.
“Vjerujem u snažan ‘da’ na referendumu, ne želim misliti o drugom scenariju”, kazao je Kovač, istaknuvši bi to bilo iznimno loše zbog ravnoteže snaga u Europi.
Ministar je također naglasio povijesno dobre veze Hrvatske i Slovačke – zemlje koja je prva ratificirala hrvatski Ugovor o pristupanju EU-u, te govorio o Hrvatskoj kao sastavnici i srednje Europe i jugoistočne Europe gdje ona želi snažnu suradnju sa zemljama obje te skupine.
Stoga je nakon svojih posjeta BiH, Mađarskoj, Crnoj Gori, Italiji, Sloveniji, Austriji i Slovačkoj Kovač najavio i posjet Srbiji – koji je odgođen zbog njihovih izvanrednih parlamentarnih izbora, kao i Češkoj i Poljskoj.
U nastavku službenog posjeta Slovačkoj ministar Kovač će se među ostalima sastati sa šefom slovačke diplomacije Miroslavom Lajčakom, a u Muzeju hrvatske kulture susrest će se s predstavnicima hrvatske manjine u Slovačkoj.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
