Kraj desetljećima dugoj izbornoj diskriminaciji: Ustavni sud ukinuo Zakon o izbornim jedinicama

Ustavni sud pokrenuo je postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora te ga je ukinuo, s time da ukinuti zakon prestaje važiti 1. listopada 2023., objavljeno je nakon današnje sjednice.

“Granice se trebaju što više podudarati s upravno-teritorijalnim jedinicama”, rekao je Šeparović na pressici nakon sjednice i podsjetio kako je Ustavni sud i ranije utvrdio da je već 2010. postojala pravna mogućnost za ukidanje ovog zakona, da je smatrano da za to postoje pretpostavke. Razlog zašto to tada nije učinjeno je u samom predmetu uređenja zakona izbornih jedinica. “Predmet uređenja tog zakona ograničen je isključivo na granice izbornik jedinica”, kaže Šeparović i dodaje kako on ne uređuje broj zastupnika koji se bira iz svake izborne jedinice i druge elemente.

> Demograf Pokos: Nastojao sam izraditi model kojim bi se izborne jedinice sastojale od 300.000 birača

“Ustavni sud se nije opredijelio uputiti izvješće Saboru već je ukinuo sporni zakon. Dva su ključna razloga zbog kojeg smo tako postupili. Prvi je duljina proteka vremena tijekom koje Sabor nije ispunio svoju pozitivnu obvezu. Drugi razlog je to da je prisutno dugotrajno povećanje jaza između broja birača u pojedinim izbornim jedinicama koje utječu na težinu glasa, kaže Šeparović.

“U sva tri ciklusa su prisutne velike razlike u broju birača u svim izbornim jedinicama koje nisu u skladu sa zakonskim pragom od plus minus pet posto. Moguće je utvrtiti stabilan trend povećanja tih razlika kroz izborne cikluse. Ustavni sud je u prosincu 2022. zatražio uvid u trenutno stanje u registru birača, oni potvrđuju opisane trendove. Ukazuju na daljnje urušavanje biračkog prava glasa”, kaže navodeći da u npr. sedmoj izbornoj jedinici glas ima preko 30 posto manju težinu nego u četvrtoj. Glas, prema tome, najviše vrijedi u četvrtoj izbornoj jedinici, rekao je.

> Šterc nakon Popisa upozorava na nezakonite izborne jedinice: Što je GI Narod odlučuje tražila još 2018.?

Ustavni sud je odlučio da službeni popisi birača moraju pružati uvid u stvarno stanje u izbornim jedinicama, kako god one bile definirane zakonom. Zakonodavcu ostaje i da se opredijeli za usklađivanje broja mandata umjesto za mijenjanje granica izbornih jedinica, rekao je Šeparović .

Ustavni sud je ocijenio da zakon nije u skladu s Ustavom i ukinuo ga, Sabor je dužan donijeti novi zakon do 1. listopada 2023. godine.

Odluka je donesena većinom glasova, a jedan sudac je bio protiv ovakve odluke, Miroslav Šumanović, rekao je šef Ustavnog suda na konferenciji za medije.

Referendumske inicijative udruge U ime obitelji

Podsjetimo, na ovaj problem godinama upozorava i udruga U ime obitelji koja je demokratizaciju izbornog procesa istaknula u čak dvije referendumske inicijative.

Udruga U ime obitelji 2014. pokrenula je referendumsku inicijativu ”Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” kako bi se demokratizirao izborni sustav.

Građani su mogli zatražiti raspisivanje referenduma koji bi pridonio promjenama načina upravljanja Hrvatskom, te omogućio da u Hrvatski sabor mogu ući sposobni i pošteni ljudi više odgovorni biračima, a ne toliko stranačkim oligarhijama.

Tražilo se da u čl. 73. Ustava RH uđu sljedeća načela: preferencijalno glasovanje bez cenzusa, smanjenje izbornog praga s 5 na 3 posto, biranje najmanje 20 zastupnika u svakoj izbornoj jedinici ovisno o broju birača, mogućnost glasovanja dopisnim i elektroničkim putem, ujednačavanje vrijednosti glasa birača u izbornim jedinicama, tražilo se također da izborne jedinice ne smiju dijeliti županije RH i Grad Zagreb, prikupljanje minimalno 3 000 potpisa za kandidacijsku listu izvanparlamentarne političke stranke ili nezavisne liste koja želi kandidirati svoje predstavnike u Sabor, te zabrana zajedničkih kandidacijskih lista dviju ili više političkih stranaka.

Uloga Šeksa i Bauka

Referendum o promjeni izbornog sustava nikad nije održan jer je SDP-ov ministar Bauk tvrdio da u Hrvatskoj ima nešto više od 4 milijuna birača i da nije prikupljen dovoljan broj potpisa – 10 % od 4 milijuna. Naime, UiO je prikupila 380 tisuća potpisa.

SDP-ov ministar Arsen Bauk je uspio spriječiti održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava iako su podaci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazivali da je Baukova tvrdnja o broju glasača netočna. Prema službenim statistikama u tom trenutku u Hrvatskoj prebivalište je imalo 3,5 milijuna punoljetnih osoba, mogućih birača, što znači da je 380 tisuća bio dovoljan broj potpisa za održavanje referenduma.

Još jedan zaustavljeni referendum

GI Narod odlučuje tijekom 2018. skupila je i predala Hrvatskom Saboru više od 800.000 potpisa za dva referendumska pitanja – čime su se građani jasno izrazili za bolji i pravedniji izborni sustav. Unatoč velikom broju potpisnika, i ova inicijativa se suočila s brojnim preprekama i opstrukcijama, a zahtjev je odbijen zbog navodno nedovoljnog broja potpisa koji se nisu mogli provjeriti.

Sumnje u transparentnost postupka provjere potpisa i odbijanje zahtjeva za raspisivanje referenduma potaknula je vijest kako je Terezija Marić, koja se nalazila na čelu Povjerenstva za provjeru broja i vjerodostojnosti potpisa, uključena u Uskokovu istragu o bivšoj tajnici Ministarstva uprave Josipi Rimac vezano uz namještanje polaganja državnih ispita odabranim kandidatima.

Na sastanku održanom 27. studenog 2018. u Apisu članica Organizacijskog odbora GI Narod odlučuje, dr. Natalija Kanački, zatražila je uvid u kontrolne liste, na što je predsjednica povjerenstva bivšeg ministra Kuščevića koji je uključen u niz nekretninskih afera, Terezija Marić, izričito rekla da je uništila kontrolne liste, stoga nije bila moguća stvarna kontrola navodno nevažećih potpisa skupljenih za dva referendumska pitanja.

Prvo referendumsko pitanje odnosilo se na promjene izbornog sustava definiranog u članku 72. tako da se smanji broj saborskih zastupnika sa sadašnjih 100-160 na 100-120, da se na izborima umjesto jednog može zaokružiti tri preferencijska kandidata, da izborne jedinice prate granice županija, da se izborni prag smanji s pet na četiri posto te da birači mogu, osim izlaskom na birališta, glasovati i dopisnim i elektroničkim putem. Drugo referendumsko pitanje odnosilo se na zastupnike nacionalnih manjina i to tako da oni odlučuju o svim pitanjima iz nadležnosti Hrvatskoga sabora, osim o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna.