Prema najnovijim informacijama, u Hrvatski sindikat radnika migranata (HSRM) u nešto više od godinu dana učlanilo se već 4000 radnika. Većini njih koji rade u Austriji, Italiji, Švicarskoj i Sloveniji u fokusu je rješavanje problema dvostrukog oporezivanja, piše u ponedjeljak Večernji list.
> Dr. sc. Balija: ‘Hrvati iseljeni u Austriju u posljednjem valu neće se vratiti prije mirovine’
> Evo tko treba plaćati porez na dohodak, a radi u inozemstvu
Većini njih koji rade u Austriji, Italiji, Švicarskoj i Sloveniji u fokusu je rješavanje problema dvostrukog oporezivanja. HRSM kreće u prikupljanje potpisa župana, gradonačelnika i načelnika iz cijele Hrvatske, nakon čega će se Ministarstvu financija uputiti zahtjev za izmjenu zakona. Međimurski župan Matija Posavec je o tome obavijestio i austrijskog veleposlanika.
Hrvatski Sindikat radnika migranata: Inicijativa za promjenu zakona
„Poštovani članovi, želimo Vas informirati da smo u 10:30h održali Zoom sastanak sa županom Krapinsko-zagorske županije. Zastupnica Sindikata Mateja Lazar iznijela je problematiku dvostrukog oporezivanja te zahtjeve Sindikata prema hrvatskom Saboru.
Prilikom razgovora župan Krapinsko-zagorske županije predložio je inicijativu za dvostruko oporezivanje, a ona bi bila da se održi sastanak župana Sjeverozapadne Hrvatske, pri čemu je istaknuo župana Varažinske i Međimurske županije gdje je naveo da će sa njima održati sastanak u petak da opširnije porazgovaraju o problematici pograničnih radnika gdje ih ujedno ima i najviše. Nakon toga, župan Krapinsko-zagorske županije sazvat će sastanak sa načelnicima općina te saborskim zastupnicima gdje citiramo: “Sastanak se mora održati sa saborskim zastupnicima nebitno da li je to u pitanju HNS, HDZ ili SDP. U pitanju nije pitanje za političku stranku već provođenju inicijative promjene zakona”
Župan Željko Kolar također je naglasio da će u ponedjeljak (14.11.) kontaktirati zastupnicu Sindikata o temama o kojima su razgovarali i odlukama koje su donijeli”, izvijestio je HSRM.
Sindikalisti navode da, prema ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s Austrijom, Slovenijom, Italijom i Švicarskom, Hrvatska ne bi trebala oporezivati one koji više od 183 dana (pola godine) borave u tim zemljama ako im je poslodavac iz tih zemalja u kojima primaju dohodak i na njega plaćaju porez.
> Šterc: Za demografsku revitalizaciju treba iskoristiti ogroman potencijal naših iseljenika
“Porezna uprava zanemaruje sve to i kaže da smo dužni plaćati porez tamo gdje nam je životni interes, a životni interes smješta u državu boravka obitelji”, ističu dodajući da se oko 20.000 hrvatskih državljana na radu u inozemstvu tjedno ili mjesečno vraća u Hrvatsku.
“Dvostruko oporezivanje je i jedan od razloga što se cijele mlade obitelji iseljavaju”, upozoravaju.
Rizik od dvostrukog oporezivanja nastaje kada dvije države imaju pravo oporezivati dohodak, na primjer ako netko živi u jednoj državi, a radi u drugoj, što je najčešći slučaj, ili ako je upućen na kraći rad u inozemstvo.
Tada se primjenjuju porezna pravila države u kojoj je boravište, no nije isključeno da će morati platiti porez i u drugoj državi, navodi Večernji list.
HSRM Saboru uputio predstavku
Hrvatski sabor, Odbor za predstavke i pritužbe je dana 1. listopada 2021. godine, zaprimio je predstavku Hrvatskog sindikata radnika migranata, sa sjedištem u Varaždinu, Ulica kralja Petra Krešimira IV. 5, zastupanog po Franji Lazaru, predsjedniku (dalje u tekstu: podnositelj). Podnositelj u predstavci, u bitnome, ukazuje da se hrvatski državljani koji su zaposleni u inozemstvu, poglavito s područja sjeverozapadne Hrvatske, a koji rade u Republici Austriji, dvostruko oporezuju, a što je suprotno odredbama Zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Austrije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu (dalje u tekstu: Međunarodni ugovor).
Vezano za predmetnu predstavku, dana 13. listopada 2021. godine, predstavnici predlagatelja su i osobno pristupili u ovaj Odbor kako bi iznijeli činjenice na koje se predmetna predstavka odnosi.
> Dr. sc. Krašić: Jugoslavenski poraz na njemačkim izborima 1983. – Hrvatska lista odnijela pobjedu nad obje jugoslavenske
> Na FHS-u održana konferencija o gastarbajterskom nasljeđu: Istaknuta važnost hrvatskoga iseljeništva i njegovog potencijala
Predstavnici podnositelja ukratko su izvijestili o problemima s kojima se susreću brojni hrvatski državljani (njih oko 10.000), u prvom redu zaposleni u Republici Austriji (tjedno ili mjesečno migriraju), koji se odnose na nepoštivanje odredbi gore navedenog Međunarodnog ugovora od strane nadležnih ispostava Porezne uprave te njihovog diskrecijskog i neujednačenog postupanja prilikom oporezivanja tih radnika.
U bitnome, istaknuli su po njima dva pravna problema, od kojih je prvi već spomenuto dvostruko oporezivanje i nepoštivanje odredbi Međunarodnog ugovora, dok je drugi potreba za izjednačavanjem prava hrvatskih državljana zaposlenih u Republici Austriji s onima zaposlenim u Republici Sloveniji, pri čemu se misli da bi se i za zaposlene u Republici Austriji trebalo voditi računa kako imaju troškove prijevoza, hrane i slično, a koji njima ne predstavljaju odbitak, ukratko, smatraju da je potrebno izjednačiti prava dnevnih i tjednih migranata po tom pitanju.
> Sindikat o oporezivanju ‘gastarbajtera’: ‘Ne bi li prioritet RH trebao biti zadržavanje naših ljudi u zemlji?’
> Dr. sc. Jurić: Ljudi bježe zbog korupcije i klijentelizma
Također, spomenut je i problem njegovateljica koje u Republici Austriji imaju status obrtnika pri čemu je iznos od oko 11.000 € godišnje neoporeziv, dok taj isti status nemaju i u Republici Hrvatskoj, već ih se ovdje oporezuje.
Sukladno članku 107. Poslovnika Hrvatskog sabora (”Narodne novine”, broj 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20, 119/20 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20), između ostalog, Odbor za predstavke i pritužbe, razmatra predstavke, pritužbe i prijedloge upućene Saboru te ukazuje nadležnim tijelima na kršenje zakona i prava građana u postupku pred tijelima državne uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, ispituje, putem ovlaštenih tijela, osnovanost predstavki, pritužbi i prijedloga te ukazuje ovlaštenim tijelima na potrebu poduzimanja, na zakonu osnovanih mjera te o tome izvješćuje podnositelje predstavki i pritužbi, odnosno prijedloga.
S obzirom na djelokrug Ministarstva financija, propisan člankom 8. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (”Narodne novine” broj 85/20) to vam, sukladno članku 18. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine”, broj 47/09), predmetnu predstavku prosljeđujemo na daljnje postupanje, te molimo da ovaj Odbor i podnositelja izravno, izvijestite o utvrđenom i poduzetom u okviru svog djelokruga, zaključuje se u predstavci.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
