Ministarstvo socijalne politike i mladih objavilo je teze za izradu novog Obiteljskog zakona kako bi se buduće supružnike upoznalo s njihovim bračnim pravama i obvezama, čime je otvorena javna rasprava u kojoj do konačnih promjena može sudjelovati zainteresirana javnost.
Novim zakonom planira se, uz ostalo, uvođenje predbračnog savjetovanja o pravnim posljedicama zasnivanja braka, pravima i obvezama bračnih drugova, s naglaskom na roditeljska prava i odgovornosti, načela uređenja zajedničke roditeljske skrbi, zajamčena prava djece i imovinskopravne odnose.
Ti su zaključci, kaže ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić, nastali na temelju iskustava radne skupune, posebice sudaca, odvjetnika, djelatnika centara za socijalnu skrb i medijatora koji se svakodnevno susreću s tim problemima.
Juretić kaže kako je bitno upozoriti osobe na sva prava ali i posljedice koje ističu iz tih prava ili na probleme u kojima se mogu naći.
“Mi svi idemo u brak iz ljubavi, a ne iz računice, ali nažalost svjesni smo i velikog broja rastava brakova i problema koji nastaju poslije oko djece i imovinskog prava“, kazala je Juretić novinarima uoči konferencije u povodu obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Stoga će se, dodala je, nastojati upozoriti ljude, odnosno upoznati ih s njihovim pravima, obvezama i mogućnostima koje slijede da bi kasnije to iskustvo za njih bilo što manje traumatično.
Inicijativa za promjenu zakona potekla je od Ustavnog suda koji je početkom godine pitao Vladu što kani učiniti s Obiteljskim zakonom s obzirom na veliku količinu ustavnih sudskih postupaka koji su ponovno pokrernuti nakon što je prethodni zakon iz 2014. suspendiran, rekla je koordinatorica radne skupine za izmjenu Obiteljskog zakona Ljubica Matijević Vrsaljko.
Radna skupina je rekla da je zakon loš, konfuzan, kontradiktoran, prenorminaran i nejasan te da su neke stvari vrlo problematične, kaže Matijević Vrsaljko.
“Primjerice, ako idete u postupak razvoda, ne možete se razvesti ako niste završili postupak obveznog savjetovanja kojem je cilj napraviti plan zajedničke roditeljske skrbi. No, praksa pokazuje da u slučaju nasilja roditelji zaključe plan možda i na štetu djeteta, samo da se rješe nasilnog partnera“, kazala je Matijević Vrsaljko.
Zaključila je kako država ne bi trebala dozvoliti da se ljudi razvode “kao po platnom nalogu” već bi netko trebao reći je li plan plan zajedničke roditeljske skrbi u interesu djeteta.
Zakon se, najavila je, neće donositi na briznu već treba biti odraz volje struke i većine građana jer se odnosi na sve građane, s obzirom da se svi nalaze u nekim obiteljskim odnosima.
Novi obiteljski zakon: Uvest će se predbračno savjetovanje?
SDP-ovo uvođenje kaosa nametanjem lošeg Obiteljskog zakona
Podsjetimo, o Obiteljskom zakonu iz 2014., najavljivanom dvije godine ranije, javna rasprava provedena je u rujnu 2013., kada su profesori obiteljskoga prava s četiriju hrvatskih sveučilišta upozoravali kako do nacrta prijedloga Obiteljskoga zakona nije trebalo ni doći, već je postojeći Obiteljski zakon trebalo poboljšati (u 10 posto sadržaja).
Zakon je SDP-ova saborska većina donijela 6. lipnja 2014., a stupio je na snagu 28. lipnja 2014. Prvi put u hrvatskoj povijesti Ustavni je sud, u rekordnom roku, neustavnim i nezakonitim proglasio odredbe netom donesenog zakona zbog moguće velike štete koje bi primjena Zakona mogla izazvati.
Bez čekanja konačne odluke Ustavnog suda, radna skupina Ministarstva socijalne politike i mladih, koja se sastoji samo od djelatnika Ministarstva (članovi nisu poznati javnosti), u samo 13 dana nakon odluke o suspenziji preuredila je zakon koji ima 306 stranica i 563 članka za novo izglasavanje u Saboru.
Novi Obiteljski zakon donesen je 18. rujna 2015. s 84 glasova “za”, 22 “protiv”, 8 suzdržanih zastupnika, te je stupio na snagu 1. studenog 2015. Novi Zakon pokazao se kao kozmetička promjena Obiteljskog zakona iz 2014.
Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar prilikom donošenja zakona koji je stupio na snagu 1. studenoga rekla da je politički nekorektno slati Obiteljski zakon u proceduru tada i da se tim postupokom ministrica Opačić ruga Ustavnom sudu.
Ustavni sud rekao je svoje
U ime obitelji podnijela je Ustavnu tužbu koja je dovela do toga da je Ustavni sud proglasio da je zakon loš i neusklađen s Ustavom RH. Dali su primjedbe i prijedloge da se briše više od 50 članaka.
Radna skupina, koja se sastoji samo od djelatnika Ministarstva (članovi nisu poznati javnosti), u samo 13 dana nakon odluke Ustavnog suda preuredila je zakon koji ima 306 stranica i 563 članka.
Zanimljivo je i da je u četvrtoj po redu “javnoj” raspravi tadašnja ministrica Opačić odbila 90 posto primjedbi stručne i zainteresirane javnosti. Nisu uvaženi prigovori 76 socijalna radnika.
Nakon toga Radna skupina za analizu i ocjenu dosadašnjih učinaka i iskustava u primjeni Obiteljskog zakona u ponedjeljak je jednoglasno zaključila da treba donijeti novi Obiteljski zakon budući je sadašnji, kako se navodi, napisan teško, nečitko i nerazumljivo.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
