Što će se dogoditi s kamatama na postojeće kredite nakon što se uvede euro? Je li bolje kredit uzeti danas ili pričekati da se uvede euro?
To su pitanja koja u Hrvatskoj mnoge muče ovih dana. A točnog odgovora u ekonomskoj struci, čini se, nema. U Hrvatskoj narodnoj banci su optimisti, te kažu da će ulazak u europodručje djelovati u pravcu smanjenja kamatnih stopa na kredite. Takvom se mišljenju priklonio i privatni konzultant Ivica Žuro, koji tvrdi kako će kamatne stope padati. S druge strane, ekonomist Neven Vidaković upozorava kako će kamate – rasti, po njegovoj procjeni pola do jedan posto.
> Šef Hrvatske udruge banaka otkrio što nas čeka nakon uvođenja eura
> Vujčić upozorio na mogućnost rasta kamatnih stopa, Plenković smiruje situaciju
> Ekonomist Neven Vidaković: ‘Ulaskom u eurozonu očekuje nas pad standarda’
Konverzija kredita
O konverziji kunskih kredita u eurske HNB je već detaljno izvijestio. Sve će se događati automatski, bez ikakva troška za klijente banaka. Kamate su se već sad prilično izjednačile, pa bi razlike u mjesečnim obvezama za sve koji imaju kunske kredite trebale biti minimalne. No, upravo su kamate rizik koji ostaje i nakon konverzije. Ulazimo u vrijeme predviđenoga rasta kamata, prije svega zbog inflacije koja, čini se, baš i nije prolaznoga karaktera, piše Lider.
Ipak iz HNB-a poručuju kako će ulazak u europodručje djelovati u pravcu smanjenja kamatnih stopa na kredite, posebno zbog smanjenja rizika zajmoprimca.
Oprez dijela potrošača
“Daljnji pad kamatnih stopa na kredite bio bi izrazitiji da nije bilo inflacije koja se nastavlja. Tu zato možemo očekivati zastoje u plasmanu kredita zbog opreza dijela potrošača pri ulasku u dužnički odnos nakon što im zbog inflacije padne standard. Ipak, za vjerovati je da nas čeka daljnji blagi pad konačnih kamatnih stopa, i to uz dulja razdoblja zadržavanja na određenim razinama. Za to postoji više razloga, a prvi i osnovni je da konkurencija čini svoje”, veli privatni konzultant Ivica Žuro za Slobodnu Dalmaciju i podsjeća da već godinama kamatne stope na kredite konstantno padaju.
“U prvom mjesecu članstva, u srpnju 2013., prosječna kamata na stambene kredite građana iznosila je 6,45 posto, dok je na kraju 2021. iznosila 2,59 posto, s time da se novi stambeni krediti u pravilu odobravaju s kamatnom stopom ispod 2,40 posto u razdoblju fiksne otplate”.
“Jasan trend”
“Slično se dogodilo i s gotovinskim kreditima na koje je kamata u istom razdoblju pala s 9,48 posto na 6,23 posto na kunske kredite te 5,66 posto na one u eurima s daljnjom tendencijom pada. Već tri banke nude gotovinske kredite s nominalnom kamatnom stopom nižom od 4,50 posto, što jasno potvrđuje trend”, ističe Žuro.
Manje marže
“Navedene kamatne stope još uvijek mogu ići prema dolje. To se vidi iz kamatnih stopa koje vladaju na tržištu u državama zapadne Europe. Marže banaka kod stambenih kredita u Njemačkoj na kraju 2021. iznosile su u prosjeku 1,80 posto, u Austriji 1,60 posto, u Mađarskoj 2,10 posto te u Francuskoj 1,13 posto. U Hrvatskoj se one kreću od 2,30 posto naviše”.
“Zakon o potrošačkom kreditiranju odgovara na pitanje postoji li propisana granica do koje može rasti varijabilna kamatna stopa kod potrošačkih kredita. Njegovom interpretacijom jasno je kako maksimalno dopuštena kamatna stopa na stambene kredite ugovorene s promjenjivom kamatnom stopom ne smije biti viša od maksimalne efektivne kamatne stope (EKS), odnosno ne viša od zakonske zatezne kamatne stope koja u ovom polugodištu iznosi 5,61 posto”, kaže Žuro.
“Po istom razdoblju ograničenje EKS-a za ostale potrošačke kredite ugovorene s promjenjivom kamatnom stopom je u visini 7,61 posto. Spomenimo kako zakonska zatezna kamata konstantno pada već godinama”, podsjeća konzultant.
Jači kreditni rejting
Manji regulatorni troškovi vezani uz devizne poslove trebali bi biti dodatan adut zadržavanja cijene novca na sadašnjim razinama. Procjena je da će se ti troškovi značajno smanjiti jer je sada velik dio deviznog poslovanja orijentiran na transakcije iz eura u kune i obrnuto.
Uvođenje eura jača kreditni rejting države i smanjuje premiju na rizik, što se ogleda u nižim referentnim kamatnim stopama u eurozoni. Razina premije osiguranja od kreditnog rizika članica eurozone nakon njihova pristupanja značajno se smanjila – i do 35 posto, i očekivati je da će se to dogoditi i kod nas.
Stare članice
“Navedene dvije okolnosti čine bazen iz kojeg se može kompenzirati porast kamatnih stopa, odnosno zadržavanje na postojećim razinama. Zajedno sa svim drugim navedenim, prostora za korekciju itekako ima, pogotovo ako budemo dio eurozone s istim ili vrlo sličnim uvjetima nabave novca kao i svi ostali”.
“Nadalje, za razliku od Lijepe naše u kojoj su dugoročne kamatne stope značajno porasle na početku krize 2008. i 2009., u starim članicama europodručja to se nije dogodilo jer ih je članstvo u monetarnoj uniji zaštitilo od prvih učinaka krize. To se još dogodilo u vrijeme kada Europska unija nije kao danas donosila planove oporavka i relativno brzo ubacivala dodatna sredstva za očuvanje zaposlenosti i funkcioniranje sustava”.
Kamate na depozite
“Što se tiče kretanja kamata na depozite, tu nema prostora očekivanju da će značajno rasti. U većini banaka depoziti nisu vezani uz referente stope, već ih određuju same institucije temeljem vlastitih kriterija upravljanjem aktivom i pasivom. Odavno su na razinama 0,02-0,05% godišnje, čak i za iznose od 100 tisuća eura oročene na godinu dana. Da i porastu dvostruko, to je opet jako nizak prinos”, zaključuje Žuro.
Pad standarda
S druge pak strane ekonomist Neven Vidaković kaže:
“Mi smo se pozicionirali da nam drugi vode državu i da ovisimo o drugima. Rekao sam već prije – nama će standard dvije godine prije ulaska u euro pasti deset posto, također nama će standard nakon ulaska u euro pasti deset posto i to je službena politika Europske centralne banke. Nedavno je guvernerka Europske centralne banke rekla da je najbolja mjera protiv inflacije pad standarda. Zato što ona mora izabrati između pada standarda građana i financiranja prezaduženih država. Politika Europske centralne banke je osiromašenje građana EU unutar eurozone. Mi se moramo pitati da li mi to želimo, a ako ne želimo kojim mjerama možemo to izbjeći” – kaže Vidaković.
Upozorio je:
“Kad preuzmemo euro preuzet ćemo i probleme eura. Europska centralna banka je napravila dvije velike greške. Prva greška je da kontinuirano i dan danas negiraju postojanje inflacije. Na taj način su dozvolili financijskim tržištima da doslovce rade što hoće. Druga greška je da su previše novca dali bankama. Banke sada diktiraju što da rade s tim novcem.
Veće rate kredita
Na upit, što će biti s kreditima prosječnog građanina, nakon što uđemo u eurozonu 2023., ekonomist Neven Vidaković gostujući na HRT-u je odgovorio:
“Recimo povećanje od pola posto, jedan posto kamata.”
Dodao je da nas očekuje pad standarda, odnosno živjet ćemo lošije.
Kritizirao je to što su vladajući rasprodali sve hrvatsko, te upitao: Zašto sad predsjednik uprave MOL-a ne kaže mi moramo štititi Hrvate?
Rekao je i da su mu se kolege ekonomisti, poput Josipa Tice, glavnog ekonomista SDP-a rugali kad je upozorio da će standard građana pasti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
