Kritičari blagoslova predsjedničkog ureda ne poznaju zapadne demokracije

Hrvatska javnost često se bavi sporednim stvarnostima o kojima mnogi ne znaju ništa iako se pozivaju često na Zapad i zapadnjačke tradicije koji bi im trebale navodno biti mjerilo vlastitih javnih poteza. Tako u zadnje vrijeme govori se često o problemu blagoslova ureda Predsjednice Republike pozivajući se na sekularnu državu koja ne trpi nikakve religiozne obrede. Tako valjda bijaše u komunizmu pa treba tako i ostati, samo to treba upakirati u zapadnjačke napredne tradicije?! Kaže neki novinar kako “državne institucije ne mogu biti predmetom ni mjestom za vjerske obrede!”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Američko iskustvo

Je li to zaista tako svugdje na Zapadu? Kako je to u Americi, u zemlji u kojoj su Crkva i država potpuno odvojene?

Država ne pomaže ni jednu crkvu, ni jednoj ne daje privilegije, te su financijski potpuno odvojeni. Razlozi zato su otpočetka poznati kao zaštita prava na slobodu vjeroispovijesti. Dobro je znati pak da iako su u Americi institucije države i crkve potpuno odvojene, molitva ili blagoslov su stalno nazočni u američkom javnom političkom životu. Dobro je stoga znati američko iskustvo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Američki Kongres i Senat imaju stalnog dušobrižnika od 1789. godine do danas, od prezbiterijanca Williama Lynn koji je stupio na tu dužnost 1. svibnja 1789. do katoličkog svećenika Patricka Conroya koji je postao dušobrižnik 25. svibnja 2011. Dužnost dušobrižnika je pastoralno pomoći članove američkog Kongresa. Iako su mnogi ljevičarske provenijencije dovodili u pitanje ovu tradiciju, čak je Vrhovni sud SAD-a u svibnju 2014. donio odluku u kojoj između ostaloga kaže i ovo:

“Kao praksa koja dugo traje, zakonodavna molitva postala je dio naše baštine i tradicije, dio našeg javnog govora, slična prisegi odanosti, inaugauralnoj molitvi i recitaciji:”neka Bog spasi Sjedinjene države i ovaj časni sud”, molitva je dio tradicije odanosti.” Država je dakle svjesna svoje tradicije i činjenice da s nama danas nije nastalo puno, nego smo baštinili povijest koja je imala opravdanja za određene postupke, te tražila milost duhovnog.

Obred pepeljenja u Kongresu

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Poznato je da u Americi molitvom počinju prve sjednice Kongresa i Senata, inauguracije predsjednika, guvernera i gradonačelnika. U američkom Kongresu postoji obred pepeljanja na početku svake Korizme, postoji čak molitvena skupina koja moli krunicu svake srijede u prostoru američkog Kongresa, u tzv. “molitvenoj sobi”. Poznato je također da se u Rotundi američkog kongresa među najzaslužnijim osoba američke povijesti nalazi i skulptura franjevca Junipera Serre, misionara američke Kalifornije. On je utemeljio kalifornijske misije na kojima su kasnije nastali gradski centri. Većina kalifornijskih gradova nose imena katoličkih svetaca (San Diego, Santa Barbara, Santa Clara, Santa Ana, Gospa od Anđela-Los Angeles, San Jose, San Francisco, Sacramento, itd.) Bijaše to u 18. stoljeću.

Poštivanje povijesti i tradicije

Nisu li Hrvati stariji i vjerom i tradicijom od američke novije povijesti. Ovdje se povijesna uloga poštuje!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I moje vlastito iskustvo je tome svjedok. U Chicagu sam bio pozivan od strane gradonačelnika, vijećnika ili župana predvoditi molitve ili blagoslove na otvaranju sjednica gradskog i županijskog vijeća nekoliko puta kao i drugim prigodama. I to bez obzira što su
članovi vijeća preda mnom u dobrom postotku bili nekatolici. Nadbiskup Chicaga Blase Cupich je nedavno bio pozvan blagosloviti novog guvernera države Illinois na dan svečane inauguracije. Nikome to nije problem.

Hrvatska javna scena izgubljena u vlastitom metežu čudnih mišljenja postala je djelo mnogih “stručnjaka” bez struke. Ili pak “naručena mišljenja” odrađuju posao trenutačnih interesa. Možda bi bilo dobro tražiti i savjet povijesne tradicije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.