Lalovac bankama: nećemo otkupljivati stanove građana sa CHF kreditima

Ministar financija Boris Lalovac u petak u Splitu ocijenio je zabrinjavajućim prijedlog banaka da država otkupi stanove dužnika u švicarskim francima, kazavši da one “tu priču neće gledati” te najavio novi nastavak pregovora o problemu tih kredita.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Zabrinjavajuće je što su banke predložile da država otkupi stanove socijalno ugroženih građana”, kazao je Lalovac na marginama međunarodne konferencije “3. Economist EU-Southeast Europe Summit”, u organizaciji britanskog časopisa The Economist, Ministarstva vanjskih poslova i Hrvatske gospodarske komore.

Istaknuo je da je taj model neprihvatljiv za državu i da banke moraju to riješiti, ponuditi građanima socijalne modele, a da će ih država podržati kroz određene stimulacije odnosno olakšice.

Lalovac: problem su uzrokovale banke, neka ga one riješe, mi ćemo pomoći

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“To je socijalni i društveni problem kojeg su oni (banke) uzrokovali, oni ga moraju riješiti, a mi ćemo im pomoć. Ali da će država, odnosno porezni obveznici otkupljivati stanove za koje su oni zapravo uzimali bonuse, tu priču neće gledat…. to je promašen model”, izjavio je Lalovac.

“Bankari, zaradili ste bonuse na njima i sada želite te građane izbaciti na cestu a da država povećava javni dug i deficit, reže socijalna davanja i da ponovno država plaća nečije ludosti, preuzme dugove jer su se dečki sa Wall Streeta zaigrali!?”, poručio je.

Ministar financija najavio je nastavak pregovora oko problema kredita vezanih uz švicarsku valutu i izrazio nadu u pronalaženje rješenja u suradnji s bankama, po uzoru na već ranije pregovore primjerice poslovnim bankama o kamatama, ili fiksiranju tečaja franka. Pritom je naglasio da banke moraju snositi dio rizika i troška, a nije odbacio ni mogućnost uvođenja poreza za banke.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Komentirajuću sutrašnji prosvjed Udruge Franak u Zagrebu, kazao je da je to legitimno pravo građana i da građani moraju izraziti nezadovoljstvo.

“Građani se nalaze u teškoj situaciji. Privatni dug je jedna velika kočnica. Nema ekonomskog rasta jer su hrvatski građani najzaduženiji u cijeloj regiji. Hrvatski građani imaju 40 posto duga u bruto domaćem proizvodu, a primjerice Slovenci 29 posto. Otpis je bio samo prvi korak, ali pregovaramo i da se taj model proširi i stvarno krene u restrukturiranje duga građana, a jedan dio je vezan i za stambena pitanja”, kazao je Lalovac.

“The Economist” u Splitu

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Splitu se u petak po prvi puta održava konferencija The Economista na temu “Mogu li političke, ekonomske i poslovne integracije biti katalizator rasta?”, na kojoj su se okupili političari i poduzetnici iz Hrvatske i regije.

Osvrnuvši se na samu konferenciju, Lalovac je kazao je da je Hrvatska definitivno lider u regiji.

“Kompanije poput Agrokora, Atlantica postaju definitivno lideri regije. Ono što će se sigurno nastaviti je daljnja koncentracija i daljnje integralno povezivanje kompanija u regiji. To je jedno tržište od 20 do 40 milijuna ljudi gdje te kompanije mogu biti puno konkurentnije nego izvoziti na zahtjevna tržišta Njemačke, Austrije ili skandinavskih zemalja”, kazao je Lalavac, istaknuvši da regija ima svoje prednosti i koristi te da snažnije integralno povezivanje znači određeni gospodarski rast.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.