Lederer: natječaj za intendanta HNK je farsa, Zlatar i Bandić se dogovorili da to bude Dubravka Vrgoč

Intendantica Hrvatskoga narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu tijekom dva mandata dr. sc. Ana Lederer ocijenila je u razgovoru za narod.hr natječaj za intendanta farsom i pukim zadovoljavanjem procedure. Objasnila je razloge izmjene Zakona o kazalištima i najavila izdavanje knjige Lex Lederer kojom želi iznijeti javnosti detalje svoga slučaja.

Narod.hr: Zaposlenica ste Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Možete li izdvojiti značajne događaje u Vašem životu od dana kada ste razriješeni dužnosti intendantice zagrebačkog HNK, dakle od rujna 2013. godine do danas?

Lederer: Prije dolaska u zagrebački HNK radila sam na Odsjeku za povijest hrvatskoga kazališta HAZU. Nakon isteka drugoga mandata, 1. rujna vratila sam se svojoj struci, na radno mjesto višeg znanstvenoga suradnika. U proteklih osam godina moj radni i osobni život bio je vrlo intenzivan, a istodobno se mnogo promjena dogodilo i u sustavu znanosti i u akademskom kontekstu kojemu pripadam. U ovih šest mjeseci vratila sam se teatrologiji te radim na svojoj knjizi koja je vezana uz moje posljednje dvije kazališne godine, u vremenu kada su zakonitost i demokratske procedure u hrvatskoj kulturi do krajnjih granica ugrožene i kada se zbog mog “slučaja” u Hrvatskom saboru promijenio Zakon.

Narod.hr: Vodili ste HNK u Zagrebu osam godina. Što biste izdvojili kao dobre primjere upravljanja HNK-om?

Lederer: Na čelo HNK u Zagrebu došla sam 2005. nakon intendanta koji je bio razriješen zbog 12 milijuna kuna minusa. Pokušao se javno predstaviti političkom žrtvom, ali jednostavno je riječ o jednom lošem financijskom upravljanju nacionalnom kućom. Kazalište je bilo tijekom mojih osam godina u financijskom i poslovnom smislu više nego stabilno. Međutim, važan je umjetnički aspekt rada jedne kazališne kuće, jer je financijska stabilnost samo preduvjet za umjetnički razvoj. U osam godina, u okviru postojećih mogućnosti napravila sam najviše što sam mogla, jer smatram kako postojeći zakonodavni okvir i općenito mnogi apekti uvjeta rada danas nisu dostatni za propulzivni razvoj kazališne umjetnosti. Smatram da je potrebno kvalitetno restrukturiranje nacionalne kuće. Međutim, u tom smislu nisam uspjela osnivače ni na što nagovoriti u osam godina jer jednostavno intendant nije taj koji može mijenjati zakonodavni okvir ako za to osnivači nemaju ni sluha ni interesa. Očekivala sam od moje kolegice, doktorice znanosti, ministrice Zlatar Violić da će ipak imati nešto više i znanja i sluha. To je tek bila zabluda. Na žalost, kao ni moji prethodnici, nisam uspjela izboriti ono što smatram bitnim za HNK, a to je druga scena te razdvajanje Drame od Opere i Baleta. Dakle, pitanja druge scene, zakona i restrukturiranja tiču se suosnivača, države i Grada Zagreba. Taj problem nije riješen već šezdeset godina, a nije bio pokrenut ni tijekom mog mandata. Kada je riječ o umjetničkom aspektu, vjerujem da će o njemu govoriti drugi, ali sigurno je da sam uspjela europski kontekstualizirati nacionalnu kuću nizom opernih, baletnih i dramskih predstava. Uspjeli smo se vratiti na europsku produkcijsku i umjetničku kartu, surađivali smo s brojnim relevantnim europskim umjetnicima i kazališnim kućama. U mom mandatu to je bila umjetnički propulzivna nacionalna repertoarna kuća s međunarodnim predznakom, a kakva će biti dalje, doista ne mogu predvidjeti.

Narod.hr: Naveli ste nekoliko nedostataka upravljanja i rada HNK. Je li politizacija najveći problem ili ne?

Lederer: Politizacija je nedvojbeno najveći problem. Mislila sam da smo u dvadeset godina postojanja države doista nešto više postigli u smislu ostvarenja nekih demokratskih standarda, barem u kulturi. Uvijek naglašavam da sam 2005. godine pozvana za čelnu osobu nacionalne kuće kao nestranačka osoba, a i danas također ne pripadam ni jednoj stranci, što je u hrvatskoj problem jer si onda nezaštićen. Smatram da u prostoru kulture koji je prostor dijaloga, komunikacije i otvorenosti, politička podobnost ne može biti ključ odlučivanja i vrednovanja. Mislila sam da smo u tom smislu napravili neke sitne demokratske korake. Iznenadili smo se svi kad je premijer Milanović tako olako Ministarstvo kulture u “podjeli karata” dao koalicijskom partneru, jer kultura jest ključno pitanje identiteta, a njemu očito ne znači ništa. Štoviše, dodijeljena je osobi koja je imala iznimno neuspješan mandat u Gradu Zagrebu. Taj se loš mandat sada pretvorio u kulturnu katastrofu na razini države. Posljedice njihovih dvije i pol godine u kulturi već sad su nesagledive.

Narod.hr: Kada govorimo o financiranju HNK, je li moguće jednu nacionalnu kuću financirati novcem od prodaje ulaznica ili ne?

Lederer: Apsolutno nije moguće. Kazalište je dotirano iz proračuna, odnosno novcem poreznih obveznika pa je ulaznica na taj način sufinancirana. Također, naši su građani presiromašni da bi mogli platiti ulaznicu 120 eura kao, recimo, u La Scali. Cijena ulaznice prihvatljiva je kupovnoj moći hrvatskih građana. Prema tomu, nemoguće je imati ekonomsku tržišnu cijenu i posljednjih godina nismo povećavali cijene ulaznica za naše gledatelje kojih u prosjeku ima 120. 000 u sezoni.

Narod.hr: Koji su zadatci Ministarstva kulture koji određuju financiranje HNK?

Lederer: Ministarstvo je izgubilo dvije i pol godine, njihov je mandat potrošen i za kazalište nisu napravili ništa osim neopisivog nereda. Trebali su biti potpuno spremni za rješavanje brojnih problema u kulturi, pa tako i u kazalištu. Na žalost, pokazali su da ništa ne znaju, ništa ne razumiju i da ih znanje drugih ne zanima. Sveli su svoj mandat na kadroviranje i nevjerojatan broj sukoba interesa, o kojima se javno i ne govori. U tom kontekstu nije bilo ni strateškog plana o tomu kako donijeti dobre zakonodavne, prostorne i sve druge okvire za rad, između ostalog i nacionalnih kazališta. Od prvog dana mandata, ministrica kulture nije sazvala ni jedan strukovni sastanak s članovima HDDU-a, intendantima, ravnateljima… Nismo kvalitetno komunicirali s Ministarstvom kulture, ni zajedno, a ni individualno. Ništa drugo nije ih zanimalo osim njihove interesne križaljke. Katastrofalno što je budžet kulture 0, 49 % i nedopustivo da osoba koja je odgovorna za taj pad govori o tome kao da nije odgovorna jer se ni za što nije uspjela izboriti. Postavlja se pitanje i kako je raspoređeno to malo što je kulturi dodijeljeno, to malo što imamo? Raspoređeno je voluntaristički, isključivo po privatnim interesima. Kakva je to demokratska država, članica Europske unije, u kojoj na rate ministrica otplaćuje kaznu za sukob interesa?!

Narod.hr: Spomenuli ste da pišete knjigu Lex Lederer. Što Vas je potaknulo na pisanje knjige?

Lederer: Kada je prije dvije godine krenulo, prema Zakonu o kazalištima, objavljivanje natječaja za novi mandat intendanta HNK u Zagrebu, dakle, i moj eventualno treći mandat, krenula je i organizirana hajka. Doslovce svakodnevno su me medijski zlostavljali, jer kod nas se, znamo, obračunava preko medija. Istodobno, ti obračuni reflektiraju lošu sliku o kazališnoj kulturi u Hrvatskoj i ona nema nikakve veze s ozbiljnim umjetničkim radom. Kako bi me se onemogućilo, započelo je nemilosrdno kršenje postojećeg Zakona, srušene su sve demokratske procedure, izgovorena je javno neopisiva količina laži. Završila sam mandat 1. rujna, a izmjena Zakona o kazalištima donesena je već krajem rujna i odnosi se samo na izbor intendanta HNK u Zagrebu, nema prethodnog mišljenja Kazališnog vijeća, a ako se ministrica i grad ne usuglase, ministrica sama donosi odluku. Ako postanete razlogom da se zbog vas mijenja zakon u Saboru, onda je to slučaj vrijedan knjige.

Narod.hr: Što mogu očekivati hrvatski državljani ako zakoni u Hrvatskom saboru budu doneseni na spomenuti način?

Lederer: Oni bi već odavno trebali biti jako zabrinuti zbog svega što se događa. Barem u kulturi, zakoni se krše na dnevnoj osnovi, a Ustavni sud postao nam je zabrinjavajuće prezaposlen. Zaista, gledamo s velikim očekivanjem na odluke Ustavnoga suda, jer prijedlozi zakona, a govorim isključivo o resoru kulture, krše temeljna ustavna prava. Danas, u 2014. godini, u katastrofalnoj smo situaciji s vladom koja u području kulture donosi zakone kao da smo u totalitarnom sustavu. Lex Lederer ima nastavak, tzv. lex Šnajder, jer jedino što je ministrica kulture uspjela riješiti za osječki HNK jest ponovno promjena Zakona o kazalištima. U Hrvatskom saboru zakoni u kulturi mijenjaju se zbog osoba.

Narod.hr: Natječaj je završen. Javnosti su poznata imena kandidatkinja i kandidata za intendanticu ili intendanta HNK. Kako komentirate kandidate?

Lederer: Taj je natječaj farsa budući da su ministrica Zlatar Violić i gradonačelnik Bandić dogovorili da je buduća intendantica kolegica Dubravka Vrgoč. Ne razumijem zbog čega je uopće otvorena natječajna procedura, kad je sve javno, jasno i poznato – osim da procedura bude formalno zadovoljena. Nedopustivo je da javnost uopće ne zna koje su strategije suosnivača glede HNK u Zagrebu i koji su eventualno novi programski i financijski okviri. Javnost ne zna što je programska koncepcija HNK u Zagrebu iz pera buduće intendantice oko koje su Ministarstvo kulture i Grad Zagreb suglasni. Naime, natječajna dokumentacija koja je temelj za program nije mogla biti iznesena iz kazališta, a skriven je i program buduće intendantice, kao da je riječ o tajnom dokumentu NASA-e ili CIA-e. Koja je pozadina, koje su namjere? Čemu ta farsa?

Narod.hr: Što smatrate rješenjem situacije?

Lederer: Bez restrukturiranja modela, novih prostornih rješenja i strateški kvalitetnog plana razdvajanja umjetničkih grana, nema pomaka izvan postojeće koncepcije. No, osam je godina, umjetničkih i poslovnih, iza mene te ne želim sada izvana govoriti o tomu što bi trebalo… Suosnivači, država i grad, trebali bi promišljati na ozbiljan način kako ozbiljno i kvalitetno mijenjati zakonodavni, prostorni i strateški okvir za nacionalnu kuću u 21. stoljeću.

Narod. hr: Radili ste u kulturnom sektoru, je li za Vas kultura ono što većina medija predstavlja kao kulturu ili nije?

Lederer: Mediji predstavljaju estradni i žuti štih kulture. Naravno, ne kažem da nema ozbiljnih tekstova koji pokušavaju na ozbiljan način govoriti o problemima kulture danas. Kulturna produkcija i umjetnička praksa daleko je zanimljivija i življa, nego što su je mediji u stanju na kvalitetan način pratiti. Pratit će haljine na crvenom tepihu, ali mnoge zanimljive i umjetnički važne stvari neće biti registrirane. Na žalost, medijska slika kulture i kazališta zauzima malo prostora i nije dovoljno ozbiljna.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: Hrvoje Pilić/narod.hr