Dobro da iz stranke što prije odu oni čiji stavovi nisu u skladu s uvjerenjima HNS-a, rekla je u nedjelju u Zagrebu šefica te stranke i potpredsjednica vlade Vesna Pusić na medijske tvrdnje o masovnom odlasku stranačkoga članstva u buduću konkurentsku narodnjačku stranku.
Mediji su objavili kako je iz zagrebačke i varaždinske podružnice HNS-a otišlo po dvjestotinjak ljudi koji se kane pridružiti budućoj narodnoj stranci reformista što će je osnovati nekadašnji šef HNS-a i potpredsjednik vlade Radimir Čačić čim izađe iz zatvora u kojem služi kaznu za prometnu nesreću u kojoj je u Mađarskoj poginulo dvoje ljudi.
“HNS postoji i svi koji su tog opredjeljenja i imaju politički stav koji je u skladu s političkim projektom i uvjerenjem HNS-a su tu i novi dolaze. Neki će sigurno otpasti i bolje da se to pročišćavanje dogodi ranije nego kasnije”.
Po njezinim riječima, nije riječ o velikome broju ljudi. “To nije ni brojno ni dramatično i ne uključuje ljude koji su vidljivi u stranci”, rekla je.
Hrvatska narodna stranka nije tehnokratska konstrukcija nego stranka s opredjeljenjima i političkim stavom, rekla je.
“Prirodno je to, ljudi odlaze jer su došli u HNS iz nekih drugih stranaka, odlaze u neke druge stranke, ta fluktuacija uvijek postoji, ali ovo je jedan politički projekt koji ima svoj stav i svoja politička uvjerenja i javni angažman. Nije tehnokratska konstrukcija”, rekla je na dvodnevnome seminaru stranačke mladeži.
Hrvatskoj ne bi smetala javnost postupka utvrđivanja granice sa Slovenijom pred Arbitražnim sudom, ali za takvu bi odluku trebalo promijeniti Arbitražni sporazum, što bi bilo otezanje postupka, ocijenila je u nedjelju u Zagrebu hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić slovensko inzistiranje na tome da usmeni dio postupka bude javan.
“Što se Hrvatske tiče, može biti kako god tko hoće, ali arbitražni je sporazum međunarodni ugovor i po njemu ne može biti kako se tko sjeti, a u njemu je definirano da je procedura zatvorena za javnost”, rekla je Pusić nakon seminara Mladih HNS-a.
“Ne mogu to sasvim razumjeti” rekla je Pusić o slovenskome zahtjevu. “De facto jedini bi efekt toga bilo odugovlačenje, odgađanje rješenja tog problema”, rekla je Pusić.
Svaka promjena podrazumijevala bi postupak koji je jednak postupku donošenja, a u Hrvatskoj i Sloveniji sporazum je ratificirao parlament, a u Sloveniji je prošao i na referendumu.
“Što se Hrvatske tiče, može ovako ili onako, ali propisa, zakona i međunarodnih ugovora ćemo se držati. Što prije se ta cijela situacija razriješi, to bolje”, rekla je i naglasila kako se treba čuvati kvarenja odnosa između dviju zemalja. “Ne razumijem zašto bi bilo komu bilo u interesu da se kvare odnosi između Hrvatske i Slovenije. Mi smo dvije susjedne zemlje koje su zainteresirane da ljudi žive normalno u miru i politika ih ne treba svaditi”.
Upitana o izjavi slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca da je slovenska inicijativa o bržem bosanskohercegovačkome približavanju Europskoj uniji bolja od hrvatskoga prijedloga, Pusić odgovara kako je važno da se BiH ne zaboravi u vrijeme promijenjene geopolitičke situacije.
“Po mojem mišljenju, sve su inicijative dobrodošle i svatko tko želi o toj temi razmišljati, dobro je da je stavi na dnevni red”, rekla je.
Erjavec je predložio da se dijalog u BiH podigne na “viši nivo”, onako kako se to učinilo s rješavanjem kosovskog pitanja u dijalogu Prištine i Beograda, dok je prijedlog ministrice Pusić da se ona pitanja koja su pred tu zemlju postavljena kao uvjet za početak pristupnog procesa rješavaju unutar posebno dizajniranog pregovaračkog procesa.
“Važno je da se BiH drži kao tema na dnevnome redu Europske unije i europskih institucija, pogotovo u kontekstu promjene geopolitičke situacije, s obzirom na stanje u Ukrajini. Ponavljam, (hrvatska inicijativa nije) da se snizuju kriteriji jer bi to bilo i protiv interesa Hrvatske kojoj je interes stabilnost Bosne i Hercegovine”, rekla je.
“Ne snižavanje kriterija, nego aktivna uloga europskih institucija i država članica u suradnji s BiH, da dosegne kriterije koji bi onda bili sastavni dio pregovaračkog procesa”, rekla je i dodala kako treba uključiti i velike članice EU-a.
“Važno je da sve, a posebno najveće članice to preuzmu i kao svoj projekt koji i one podupiru i naš je cilj, ne da se nadmećemo, nego da uključimo što je moguće više država i da na kraju dobijemo konsenzus u europskim institucijama o nužnosti proaktivnog pristupa BiH”, kako bi se “ta zemlja počela micati s mjesta. Mislim da je to interes stabilnosti i jugoistočne Europe i cijele Europe”, rekla je.
U komentaru medijskih nagađanja da bi i ona mogla biti kandidat za budućeg glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, Pusić kaže kako je njezin posao sada u HNS-u, te u vladi i ministarstvu vanjskih poslova.
“Moj je posao HNS i u ovome ću trenutku raditi u HNS-u, što se tiče društvenog angažmana, te u hrvatskoj vladi i svojemu ministarstvu, što se tiče obveza preuzetih na izborima”, rekla je i dodala kako, iako je to običaj, nije sigurno da će novi glavni tajnik doći iz istočne Europe.
“Smatra se da bi istočna Europa mogla dati glavnog tajnika UN-a u sljedećem mandatu, ali čak ni to nije sigurno. To je neko običajno pravo, ali nije sigurno da će to doista biti osoba iz istočne Europe”.
Mediji o tome nagađaju, rekla je, jer je malo kandidata iz te regije. “Pretpostavljam da s obzirom na to da u istočnoj Europi, od zemalja koje dolaze u obzir, nema tako puno ljudi koji bi bilo dovoljno vidljivi, da se tako to pojavilo u medijima”, rekla je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
