Leko: Parlamenti trebaju aktivnije sudjelovati u zakonodavnom postupku EU

“Nacionalni parlamenti trebaju aktivnije sudjelovati u zakonodavnom postupku Europske unije“, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko na tematskoj sjednici „Načelo supsidijarnosti u zakonodavnom postupku Europske unije“ koju je organizirao Odbor za europske poslove u Saboru.

Leko je podsjetio kako ovlasti predviđene Lisabonskim ugovorom jačaju ulogu nacionalnih parlamenata u europskom regulatornom procesu i dodao da „iako mnoge od njih nisu dovoljno učinkovite da bi parlamenti dobili neku vrstu “prava veta”, njihovo sudjelovanje može postati značajno“. Podržao je svaku raspravu o novim rješenjima koja mogu poboljšati odredbe o parlamentarnom nadzoru i sudjelovanju parlamenata u zakonodavnom postupku Bruxellesa.

Lisabonskim ugovorom koji je stupio na snagu 1. prosinca 2009. godine, Europskom parlamentu omogućeno je veće uključivanje u zakonodavni proces putem suodlučivanja s Vijećem EU. Međunarodni je ugovor koji je Ugovor o Europskoj uniji, Ugovor o osnivanju Europske zajednice, Povelja temeljnih prava EU, a uzima u obzir njezino daljnje institucionalno funkcioniranje.

„Posebno je važno pitanje supsidijarnosti u tom postupku, taj institut omogućuje da parlamenti izravno sudjeluju u zakonodavnom procesu u EU”, dodao je predsjednik Sabora. Načelom supsidijarnosti nastoji se donošenje odluka približiti građanima i provjeriti je li djelovanje na europskoj razini opravdano s obzirom na mogućnosti koje nudi nacionalna, regionalna ili lokalna razina. U praksi ono podrazumijeva da Unija djeluje samo ako je njezino djelovanje učinkovitije od djelovanja na navedenim razinama.

Rasprava o supsidijarnosti bit će provedena na nacionalnoj razini i na razini EU, kako je najavio Hrvoje Marušić, pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić. „Po nama, ona će biti usmjerena na efikasniju primjenu načela supsidijarnosti u okviru postojećeg pravnog okvira Unije. Bitno nam je povećati procesni kapacitet hrvatske države. Govorim o ljudskim resursima koji će biti fizički u stanju obraditi jer tolika je veličina i dinamika proizvodnje tih akata da se moramo fizički kapacitirati da to uopće možemo procesirati“, dodao je Marušić.

O načelu supsidijarnosti govorio je Hrvoje Špehar iz Centra za europske studije na Fakultetu političkih znanosti. „Supsidijarnosti nema bez proporcionalnosti. Mislim da je ovdje, u Europskoj uniji, često puta veći problem načelo proprocionalnosti, a možda još veći problem načelo proporcionalnosti nacionalnih sustava. Naime, zakonodavac mora paziti da poruke koje donosi ne štete, odnosno ne ograničavaju druge interese u pojedinom slučaju“, rekao je Špehar i istaknuo nizozemsku inicijativu koja obrazlaže zašto treba pojačan nadzor i pitanje tko ima pojedine ovlasti u pojedinom slučaju.

U Kraljevini Nizozemskoj započeo je 2013. godine nacionalni proces vezan uz pokretanje rasprave o preispitivanju nadležnosti koje EU ima u odnosu na nacionalna zakonodavstva država članica. Nizozemska vlada naručila je studiju koja je rezultirala dokumentom s 9 osnovnih preporuka za vođenje zakonodavnog procesa u Uniji.

U preporukama stoji da aktivnosti koje poduzima EU uvijek moraju proizlaziti iz jasne pravne osnove sadržane u osnivačkim ugovorima. Preporučeno je uključivanje država članica u najvećoj mogućoj mjeri u izradu europskog zakonodavstva koje se odnosi na njih i iskorištavanje početka djelovanja Europske komisije u novom sastavu tijekom 2014. godine za preispitivanje prioriteta u raznim područjima djelovanja Unije.

Osim Nizozemske, analizu postojećih odnosa na razini europskog i nacionalnog zakonodavstva pokrenula je Ujedinjena Kraljevina 2012. godine, a preporuke s ciljem jačanja uloge nacionalnih parlamenata izradio je i Odbor za europske poslove parlamenta Kraljevine Danske.

Izvor: narod.hr
Photo: Ivan Lovrić/narod.hr