‘Lex AP’ – Interes javnosti ili interes HND-a?

lex ap
Foto: Fah/montaža Narod.hr

Lex AP od početka godine u medijima izaziva buku sasvim nesrazmjernu interesu javnosti za ovu izmjenu Kaznenog zakona.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dio izmjena Kaznenog zakona od početka ove godine u javnosti izaziva buku sasvim nesrazmjernu interesu javnosti za Kazneni zakon. Ako se pitate, kako je to moguće, odgovor je jednostavan: to je stoga što buku ne stvara javnost, nego uglavnom krovna strukovna udruga hrvatskog novinarstva – HND, koja, po svemu sudeći, sebe drži za glas javnosti uopće.

Interes javnosti

Podsjetimo, riječ je o novom kaznenom djelu, od strane HND-a krštenom kao Lex AP, a u Kaznenom zakonu stoji pod člankom ‘neovlašteno otkrivanje informacija dokazne ili izvidne radnje’. Tim bi se, objašnjavaju iz Vlade, trebalo urediti pitanje otkrivanja informacija iz spisa u fazi kaznenog postupka kada je javnost isključena i osigurati presumpciju nevinosti. Objašnjenje zakona je da se takvim uređenjem štiti pretpostavka okrivljenikove nedužnosti kao Ustavom zajamčeno pravo, pravo na privatnost okrivljenika i drugih sudionika kaznenog postupka, objektivno utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku, neovisnost i nepristranost suda te osigurava pravo na pravično suđenje.

HND prosvjeduje zbog ‘zakona opasnih namjera’: O čemu se zapravo radi?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Međutim, HND i stanoviti broj udruga civilnog društva to objašnjenje nije prihvatio, čemu je uslijedio i prosvjed održan 31. siječnja istodobno u Splitu i Zagrebu. Koliko je novi zakon u interesu javnosti ili nije još ne možemo decidirano zaključiti, ali sudeći po malom broju sudionika prosvjeda – što je već simptomatično za prosvjede u organizaciji HND-a – jasno je da interes javnosti za njega nije velik. Neki komentari na društvenim mrežama donekle sažimaju javni sentiment prema cijeloj priči.

Korisnik X-a poklopio Maju Sever: HND i Vlada – dvije strane istog svjetonazora

Primjerice, na X-u jedan je korisnik sažeo stvar na sljedeći način:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Nisam za ovu legiju koja se naziva novinarima, a nisam niti za onoga protiv koga se sekta digla.
Obje strane su istog svjetonazora a ovim igrokazom opravdavaju svoje postojanje.
Nema tu novinara niti političara koji djeluju na dobrobiti naroda. Zlotvori i jedni i drugi.”


Slaba javna podrška HND-u

Suzdržimo li se od dubljih tumačenja, možemo ipak ukazati na vjerojatne razloge ovakvog raspoloženja, kao i inače niske participacije na prosvjedima u organizaciji HND-a: javnost koja u velikoj većini ne dijeli svjetonazor aktivistički nastrojenih članova HND-a je svjesna koliko ova udruga zanemaruje one teme za koje je javnost itekako zainteresirana. Također, valja primijetiti i to kako su toga nesumnjivo svjesni istaknuti članovi HND-a poput Maje Sever, čije objave na društvenim mrežama korisnici opetovano komentiraju, nekad sasvim konstruktivno, ali na to nikad ne dobivaju reakciju.

Odgovor Vlade: dodatak zakonu

No Vlada je ipak odlučila dodati u zakon neke kvalifikacije. Ponajprije, kako je objasnio ministar Malenica “Točno se propisuju mogući počinitelji ovog kaznenog djela, dužnosnici ili službenici u pravosudnom tijelu, policijski službenici i dužnosnici, okrivljenik, odvjetnik, odvjetnički vježbenik, svjedok, vještak, prevoditelj ili tumač, jasno se propisuje da novinari ne mogu biti ni počinitelji niti poticatelji ili pomagači”. Stavak koji će se dodati u zakon je onaj o javnom interesu koji u danoj situaciji procjenjuje sud.

Plenković uoči prosvjeda promijenio zakon pa tvrdi da nema nikakvog političkog pritiska

U obranu navedene izmjene iz Vlade ističu i to kako je zaštita probitaka kaznenog postupka pravni standard u 30 članica Vijeća Europe. U 23 države zakonodavni okvir omogućuje sankcioniranje svih koji iznose informacije iz istrage dok se u sedam država sankcije odnose samo na sudionike kaznenog postupka. I Malenica je sam istaknuo da je niz država EU-a proglasilo istragu tajnom i većina na neki način sankcionira curenje informacija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iz HND-a Lex AP su nazvali “zakonom opasnih namjera”, zbog toga što, prema njihovom mišljenju, potpuno lišava zaštite novinare koji, pretpostavljamo, dobivaju informacije od osoba uključenih u istražni postupak. Od toga mišljenja nisu odstupili ni nakon unošenja dodatka.

Lex AP lights

Andrej Plenković je dodatak zakonu koji je inače unesen dan prije prosvjeda tumači potrebom da se ono što je već u zakonu dodatno pojasni i tvrdi kako to Vlada nije učinila uslijed pritiska prosvjednika:

“Mi smo odlučili dodati još jedan stavak u članak 307a, kojim bismo ponovili segment zaštite žrtve kaznenog djela, segment interesa obrane ili drugi pretežiti javni interes. Ovdje ponavljam ono što smo već učinili u prvom čitanju, kada smo izrijekom isključili bilo kakav upliv ovih odredbi zakona na novinare (…)Pretjerano javni interes prešutno je sadržan u opisu ovoga djela te je konvencijski standard da će se u praksi primjenjivati bio on izričito napisan ili ne, ali odlučili smo ga napisati pa da kod ovih skeptika nema nikakvih dilema. Ako je u pogledu toga bilo bojazni ili nedoumica, taj problem smo na ovaj način riješili tako da počinitelji, pomagači ili poticatelji pri počinjenju ovog kaznenog djela ne mogu biti novinari, iako je to bilo jasno i bez te izričite norme, s obzirom na to da su počinitelji ovog kaznenog djela taksativno navedeni u stavku 1.”

Izmijenjeni oblik zakona članovi HND-a nazivaju “Lex AP light” te drže da je kao takav ništa manje opasan za njihovu struku:


“Plenković je odustao od lex AP-a i to je pobjeda javnosti. Ali i lex AP light je zakon opasnih namjera” piše Maja Sever na X-u.

Moramo dodati, međutim, kako je iz priloženog sasvim jasno da Plenković od zakona nije odustao, kao i da javnost o cijeloj stvari nije imala mnogo toga za reći, osim ako ne pretpostavimo da je HND njezin ovlašteni zastupnik, što sudeći po odzivu na prosvjed ne odgovara činjenicama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.