HND je danas održao prosvjede u Splitu i Zagrebu zbog uvođenje novog kaznenog djela – neovlašteno otkrivanje informacija dokazne ili izvidne radnje u Kazneni zakon. Dan uoči prosvjeda ministar pravosuđa i uprave najavio je nove promjene u prijedlogu zakona, a koje se odnose na javni interes. Premijer Andrej Plenković tvrdi nije bilo nikakvog pritiska za navedene promjene.
HND je organizirao prosvjede zbog, kako kažu, “Zakona opasnih namjera”. Riječ je o trenutačnom prijedlogu izmjena Kaznenoga zakona, prema kojima neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje u fazi istražnog postupka, postaje kazneno djelo. Upravo jučer, dan prije prosvjeda, ministar Malenica najavio je da će u Zakon dodati još jedan stavak. Radio se o javnom interesu, što se prije nije spominjalo i što su mnogi, kao i HND, zamjerili. Malenica je najavio da će se dodati dio da nema kaznenog djela ako je ono počinjeno u interesu žrtve, u interesu obrane u kaznenom postupku ili u drugom pretežitom javnom interesu.
>HND prosvjeduje zbog ‘zakona opasnih namjera’: O čemu se zapravo radi?
No, premijer Plenković danas se pravda kako do izmjene nije došlo zbog pritiska novinarskih udruga, nego zbog savjeta i komentara struke.
“Mi smo odlučili dodati još jedan stavak u članak 307a, kojim bismo ponovili segment zaštite žrtve kaznenog djela, segment interesa obrane ili drugi pretežiti javni interes. Ovdje ponavljam ono što smo već učinili u prvom čitanju, kada smo izrijekom isključili bilo kakav upliv ovih odredbi zakona na novinare”, rekao je Plenković, prenosi HRT.
>Veza Možemo i Tedeschija: HND od drugih radija traži da emitiraju Yammatov jingle
“Ovo nije posljedica bilo čijeg političkog pritiska, niti medija, niti opozicije, niti nekih međunarodnih aktera, već je potreba Vlade da ukloni pogrešne i zlonamjerne interpretacije i teze o tome da ovaj članak ograničava pravo javnosti da bude informirana o predmetima od javnog interesa”, dodao je.
Standard u demokratskim državama
Pojasnio je kako cilj tog članka zaštita presumpcije neovisnosti, privatnosti sudionika u postupku i probitaka samoga postupka.
“Kod nas je curenje podataka iz istraga i iz istrage postala uobičajena pojava u medijski interesantnim predmetima, za koju, neovisno o ishodu samog postupka i neovisnoj šteti koja je na taj način počinjena, u pravilu ne odgovara nitko. Takva praksa je za one koji su zaduženi za progon postala prihvatljiva, a za one koji dijele podatke iz istraga, bez obzira na bilo kakve posljedice, postoji poticaj da to čine i dalje. Nema ničeg normalnog i prihvatljivog u tome da represivna tijela tajno s medijima dijele dijelove spisa do kojih su došli korištenjem svojih ovlasti koje im je država dala na raspolaganje. I to ne zato da bi otkrili moguću nezakonitost, već zato što smatraju da bi to moglo biti zanimljivo javnosti”, kazao je.
>Plenkoviću se koketiranje s feministicama obilo o glavu?! Pogledajte kako su suci Vrhovnog suda i HOK ‘pokopali’ femicid
Nadalje navodi kako se tim člankom propisuje “ono što je standard u demokratskim državama, gdje su prava okrivljenika i drugih sudionika u postupku, uključujući i žrtava, bitniji od senzacionalizma, zarade i nečijih političkih ambicija”.
“Pretjerano javni interes prešutno je sadržan u opisu ovoga djela te je konvencijski standard da će se u praksi primjenjivati bio on izričito napisan ili ne, ali odlučili smo ga napisati pa da kod ovih skeptika nema nikakvih dilema. Ako je u pogledu toga bilo bojazni ili nedoumica, taj problem smo na ovaj način riješili tako da počinitelji, pomagači ili poticatelji pri počinjenju ovog kaznenog djela ne mogu biti novinari, iako je to bilo jasno i bez te izričite norme, s obzirom na to da su počinitelji ovog kaznenog djela taksativno navedeni u stavku 1.”, kaže Plenković.
