Hrvatsko katoličko liječničko društvo (HKLD) poslalo je ministru Siniši Vargi i Ministarstvu zdravlja priloge za javnu raspravu o tezama i prethodnoj procjeni prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
U Hrvatskoj je opća zdravstvena zaštita ustavna kategorija, koja u praksi počiva na obveznom zdravstvenog osiguranju i mreži javnih zdravstvenih ustanova kao pružatelja usluga zdravstvene zaštite, ističu u HKLD-u.
“U takvom sustavu ne mogu vladati profitni principi, nego se sustav održava povećanjem doprinosa, smanjenjem doprinosa (da bar!) ili moduliranjem (da bar povećanjem!) zajamčenoga opsega zdravstvene zaštite. Tako postavljen sustav predlagatelj deklarativno ne mijenja, niti može mijenjati, ali izvodi takvu specifičnu regulativu koja je u teškoj kontradikciji s osnovnom premisom.”
Detaljna očitovanja HKLD-a o oba prijedloga zakona pročitajte: ovdje.
Ključni problemi Varginih prijedloga zakona
– Unatoč deficitima HZZO-a i zdravstvenih ustanova, želi se poručiti da će izlaskom iz Riznice financijsko stanje biti odlično i da o tome ne treba brinuti.
Na teret HZZO-a žele staviti nemedicinske proizvode, putovanja i sl.
– Dijele se prava, čak u mjeri da se na teret HZZO-a kani odobravati nemedicinske proizvode, odnosno tvari bez statusa lijeka; izgleda, također, da je namjera dati više novca za troškove putovanja, smanjenja participacije, a ima i nekih drugih intervenata u sličnom pravcu; sve to nema prave veze s direktnim troškovima zdravstvene zaštite, a koje ionako HZZO ne uspijeva dobro kontrolirati.
Novac iz HZZO-a privatnicima
– Otvaraju se širom vrata privatnim praksama i koncesijama, ali i trgovačkim društivma kao pružateljima zdravstvene zaštite. To da, onima koji znaju, hoće i mogu, treba omogućiti da rade, jasno je od vajkada, ali nije jasno zbog čega se to sada zakašnjelo “dopuštanje da se smije raditi” odmah mora vezati za otvaranje prostora trgovačkim društvima u pružanju zdravstvene zaštite. Trgovačka su društva po definiciji profitna, i nikako se ne smije dozvoliti da oni zahvaćaju u novac obveznog zdravstvenog osiguranja. A to tako nije najavljeno u tezama i prethodnoj procjeni.
Legalizacija istovremenog rada liječnika u privatnoj i javnoj instituciji
– I dalje se nastoji legalizirati miješanje rada u javnim i privatnim ustanovama: u istoj osobi (djelatnik u javnoj zdravstvenoj ustanovi) i u istom prostoru (prostor javne zdravstvene ustanove), samo, tobože, u različitom vremenu. A da i nije u istom prostoru, opet je problematično, jer ostaje u istoj osobi. Ovo miješanje je bilo i ostalo moralno nedopustivo iz vrlo jednostavnog razloga: sukoba interesa kojemu se izlaže zdravstveni djelatnik koji počne tako raditi. To je jasno svakome, ali očito se s time bore oni, kojima nije jasno zbog čega oni ne bi dvostruko profitirali i koji uporno nastoje nametnuti ovakva rješenja.
HZZO-u se želi omogućiti da ulazi u spekulativne poslove s fondovima
– Osnivanje trgovačkih društava i investicijskih fondova kojima bi upravljao HZZO, koji je monopolist u sferi obveznog (prisilnog) zdravstvenog osiguranja jest nedopustivno, isto kao što bi bilo nedopustivo da, npr., Narodna banka ulazi u takve spekulativne poslove.
Dakle, ovdje se zakonom želi omogućiti HZZO-u da novcem prikupljenim državnom prisilom za neprofitnu djelatnost zajamčenu Ustavnom, poduzima rizične i spekulativne aktivnosti, i to bez ikakve odgovornosti i bez ikakvog osigurača od gubitaka.
Zašto u Hrvatskoj, i dan danas, nakon tolike privatizacijske pljačke, ne prestaju apetiti da se s javnim, od svih poslodavaca prisilno prikupljanim novcem za neprofitnu narodnu zdravstvenu zaštitu, ide u privatne avanture? Što se to ne događa s privatnim kapitalom, ako ga uopće ima na svjetlu dana? Tko će biti u upravnim odborima tih trgovačkih društava ili investicijskih fondova? Tko će vjerovati da će se u upravnim odborima tih trgovačkih društava i investicijskih fondova najednom naći pošteni genijalci, koji će generirati samo profit za zdravlje hrvatskih građana? Gdje su do sada?
A HZZO i MIZ nisu do sada (i zadnjih 25, ali i zadnjih 70 godina), pokazali sposobnost da kontinentno vode zdravstveni sustav.
Naše je mišljenje da je to moguće, ali ne možemo prihvatiti ovakvu privatizacijsku avanturu, prije nego se stvore uvjeti stabilnog poslovanja u okviru neprofitnog obveznog zdravstvenog sustava. Ako bi tada preteklo novaca, moglo bi se, ali samo tada, zamisliti ovo što se sadašnjim tezama i procjenama stavlja na javnu raspravu. No, moglo bi se takav novac i oročiti, a ne ići u rizične oblike financijskog baratanja. Rizične za sustav, ali ne i za odgovorne za takvo postupanje.
Prijedlozi zakona se pobrinuli za zdravstveno osiguranje članova upravnih odbora
Ne vidimo tko će i čime će osiguravati i odgovarati za ove rizike, ali vidimo da se u oba prijedloga zakona (teze i obrasci procjene) vodi velika briga kako će se zdravstveno osigurati članovi upravnih odbora trgovačkih društava, a da to ne izgleda napadno, nabrajaju se i problemi osiguranja članova istospolnih zajednica, žrtava seksualnog nasilja domovinskog rata, studenata i učenika, primjećuju u HKLD-u.
Dva nova zakona o zdravstvu
Podsjetimo, ministar Varga je početkom srpnja povukao iz procedure već raspravljene zakonske izmjene te proceduru vratio na početak.
Ministarstvo zdravlja odlučilo se tada za donošenje novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti umjesto izmjena i dopuna postojećeg, što će se, zajedno s izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Prekratko vrijeme za raspravu dva nova zakona u zdravstvu
Pri tom je Ministarstvo otvorilo javnu raspravu za zainteresiranu javnost samo od 17.7. do 3.8.2015.
“Vrijeme za javnu raspravu je nezgodno odabrano, a rokovi prekratki za čak 2 nova zakona koja krupno zahvaćaju u biti obveznog zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite općenito. Htjeli bismo vjerovati da to ne odražava nevoljkost predlagatelja da čuje komentare na teze i vlastitu prethodnu procjenu”, napisao je u dopisu ministru Vargi prim. dr. sc. Darko Richter, član Upravng odbora Zagrebačke podružnice HKLD-a.
Radna skupina za izradu zakona bez onih koji ga trebaju provoditi
Ministar zdravlja imenovao je 24.07.2015. godine radnu skupinu za izradu Nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o zdravstvenom osiguranju. Radnu skupinu čini 54 člana na čelu s voditeljem.
“U radnoj skupini ima predstavnika MIZ-a, svih zdravstvenih sindikata, udruga pacijenata, udruga poslodavaca, pa čak i ravnatelja domova zdravlja. Na žalost, nikoga nema iz bolnica, ali, nikoga nema niti iz Udruge pravnika u zdravstvu iako smo upravo mi oni koji provode propise, a u čijem stvaranju ne sudjeluju i koji najviše i najčešće prigovaraju nekvalitetnim propisima u zdravstvu koji su u velikom broju slučajeva neprimjenjivi”, upozorili su iz Udruge pravnika u zdravstvu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
