Logoraši srpskih koncentracijskih logora prisjetili se stradanja u Vojniću i razmjena na Turnju

Foto: Fah

U organizaciji Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora u srijedu su u Vojniću izaslanstva predsjednice Republike, ministarstava obrane, branitelja i unutarnjih poslova te braniteljske udruge obilježili Dan logora Vojnić, a u Muzeju Domovinskog rata na Turnju prisjetili su se više razmjena ratnih zarobljenika od 1991. do 1995. godine.

Izaslanstva su na oba mjesta polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća odala počast logorašima i suborcima koji, kako je rekao predsjednik Društva Ivan Lipak, nisu imali sreću da budu razmijenjeni i živi dočekaju slobodu.

Hrvatski branitelj i potpredsjednik toga društva Ivan Turudić prisjetio se kako je u Mekušju, nedaleko od Turnja, bio razmijenjen za neprijateljske vojnike koje je zarobila Hrvatska vojska, te adrenalina u trenutku kad je dočekao slobodu i onih suboraca koji su nestali ili umrli, a, kako je rekao, trebamo im zahvaliti na žrtvi.

Govoreći o radu toga društva, Turudić je rekao da je najveća novost za članstvo da je zahvaljujući nastojanjima ministra branitelja Tome Medveda u novom Zakonu o hrvatskim braniteljima uklonjena odredba da se status logoraša, točnije status hrvatskoga ratnog zarobljenika, može steći samo kada netko dokaže zarobljeništvo dulje od 72 sata jer, dodao je, “dobro se zna da su i oni zarobljenici koji su bili zarobljeni jedan jedini dan mogli psihofizički stradati i više od nas koji smo bili zarobljeni nekoliko mjeseci”.

S druge je strane ostala neriješena odšteta logoraša, na koju oni po ženevskim konvencijama imaju pravo, te se Turudić nada da će se i to riješiti “zajedno s davanjem zelenog svjetla Srbiji za ulazak u Europsku uniju jer to jest bio jedan od uvjeta Hrvatske za otvaranje poglavlja 23. i 24. o pravosuđu i ljudskim pravima”.

Po Turudićevim riječima, ministar Medved i njegovi suradnici rade detaljne popise onih koji imaju pravo na status hrvatskoga ratnog zarobljenika jer sada je takvih osoba oko osam tisuća, a po podatcima Hrvatskog društva logoraša, više ih je od 30.000, od čega više od 2500 žena i više od 500 malodobne djece ima pravo na taj status jer su svi oni prošli ratne logore na ovaj ili onaj način, uz dulja ili kraća stradanja. Problem u utvrđivanju statusa imaju posebno oni zarobljenici koji su bili dovedeni na neko mjesto i razmijenjeni a da nitko nije proveo evidenciju jer se većinom radilo o razmjeni civila te status logoraša mogu dobiti samo na osnovi relevantnih svjedočenja onih koji su s njima prošli logore i psihofizičke torture, sve suprotno međunarodnom pravu i ženevskim konvencijama.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Hina/gs