Jedna od više odluka Ustavnog suda kojima su ukidali Zakone ili odredbe Zakona bivše Kukuriku Vlade bila je i ukidanje odredbe prošle godine izmijenjenog Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor.
Ustavni sud u rujnu prošle godine ukinuo je odredbe Zakona o izborima saborskih zastupnika po kojima bi stranke i nezavisne liste za kandidaturu morale skupiti po 1500 potpisa birača, brisana je i odredba po kojoj se za zastupnike ne bi smjeli kandidirati osuđeni za zlouporabu položaja i ovlasti, kao i ona po kojoj bi se iz izborne utrke diskvalificirale liste na kojima je manje od 40 posto kandidata podzastupljenog spola.
> Zašto se osobe osuđene za kršenje zakona mogu kandidirati u Hrvatskoj?
Podsjetimo, u veljači 2015. Sabor je donio Zakon o izborima saborskih zastupnika u Hrvatski sabor sa 77 glasova za, tri suzdržana i dva protiv.
Zakon je “prošao” zahvaljujući glasovima predstavnika manjina u Republici Hrvatskoj, dok su se svi oporbeni zastupnici povukli iz saborskih klupa u znak prosvjeda.
Kururiku većina odbila je prijedloge oporbe, kao i amandman HDSSB-a kojim su tražili zabranu kandidiranja onih koji su počinili agresiju na RH bez obzira na aboliciju.
Nakon niza prijepora kome zabraniti kandidiranje na izborima na kraju je prihvaćen amandman Mirele Holy, koji je zapravo došao od GONG-a, navodi Večernji list.
> Oporbeni zastupnici SDP-u: “Udrugama koje vas podržavaju i znanosti dajte istu količinu novaca!”
GONG, parapolitička organizacija i udruga koju financira George Soros, još je 2014. izrazio zadovoljstvo što su GONG-ovi prijedlozi dobili potporu predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika Glavnog odbora SDP-a Josipa Leke, nakon što je GONG javnosti predstavio prijedog novoga izbornog zakonodavstva.
> SDP-ovi sateliti i parapolitički GONG
Zakonom se određivalo da kandidati za zastupnike ne mogu biti osobe pravomoćno osuđene na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mjeseci i to ako se u trenutku stupanja na snagu Odluke o raspisivanju izbora izrečena kazna izvršava ili tek predstoji njeno izvršenje. Birači i političke stranke ne smiju kandidirati osobe za koje u trenutku stupanja na snagu Odluke o raspisivanju izbora nisu protekli rokovi rehabilitacije, a koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene za kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva – genocid, zločin agresije, zločin protiv čovječnosti, ratni zločin, terorizam, terorističko udruženje, mučenje i ropstvo te kaznena djela protiv života i tijela, a to je teško ubojstvo, te kaznena djela protiv službene dužnosti, odnosno zlouporabe položaja i ovlasti.
Kukuriku koalicija tako je donijela još jedan zakon prilagođen pojedincima pa uz Lex Komadina, Lex Perković, dobismo i Lex Čačić.
SDP je ranije ranije predlagao amandman kojim bi se zabranilo kandidiranje svima koji su osuđeni na zatvorsku kaznu dulju od šest mjeseci, i to sve do isteka rehabilitacijskog roka.
No, nakon negativnih reakcija iz Reformista, koji su tumačili da je to pokušaj političke eliminacije njihova predsjednika, SDP je promijenio mišljenje i prihvatio amandman Mirele Holy.
Zakon je odmah prozvan “Lex Čačić”, jer se prema njemu Radimir Čačić ipak mogao kandidirati na izborima. Odslužio je kaznu i nakon toga mu je tekao rehabilitacijski rok koji više nije bio uvjet u zakonu.
Kritičari Zakona odmah su naveli primjere po kojima bi zahvaljujući njemu u Sabor mogli SDP-ov zastupnik Sabo, bivša SDP-ova sisačka županica Lovrić Merzel, Milan Bandić, Branimir Glavaš, ali ne i Sanader koji je osuđen za korupciju. Prepreka zato za kandidiranje na lokalnim izborima, čak i za predsjednika države – nema, dok ih se htjelo uvesti samo za saborske zastupnike.
> Korupcija u SDP-u: Optuženi ministri, doministri, gradonačelnici, župani
HDZ-ov Davorin Mlakar kritizirao je da vladajuća Kukuriku koalicija sa Zoranom Milanovićem na čelu ne zna raditi zakone. “Tekst zakona je loš, samo parcijalno rješava političko djelovanje stranaka. I danas ste se pokazali u prvom svjetlu, želite izglasati zakon nakon primitivnih političkih trgovina, ali niste u stanju popraviti ono loše što se započeli. Vi ste danas donijeli amandman na sjednicu Sabora popravljajući loš tekst, pa prihvaćate drugi amandman koji mijenja tekst zakona, to nije zakonit način rada. S obzirom na to da ste već ušli u krajnje rokove, odustanite od ove farse, izađite na izbore po postojećem zakonu, jer ovo nikome od nas ne garantira da čista obraza možemo gledati ljude koji izlaze na izbore”, pozvao je Mlakar.
Na koncu je i Ustavni sud u rujnu prošle godine potvrdio da Kukuriku koalicija ne zna raditi zakone i ukinuo odredbe Zakona o izborima saborskih zastupnika.
Ustavni sud u odluci objašnjava kako kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, propisano člankom 291. stavkom 1. KZ-a, nije najteže unutar kategorije kaznenih djela protiv službene dužnosti, kao što je pogrešno utvrđeno u očitovanju predlagatelja.
Ustavni sud upozorava kako ograničenje ustavnih sloboda i prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. Potvrđuju kako je u javnom interesu izbjeći aktivnu ulogu počinitelja kaznenih djela u političkom odlučivanju, ali upozoravaju kako ograničenja i zabrane moraju biti proporcionalni cilju. Tumače kako kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti nije najteže u kategoriji kaznenih djela protiv službene dužnosti, za koje je zapriječena kazna zatvora u širokom rasponu, između šest mjeseci do 12 godina.
Kandidiranje počinitelja kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti
U odluci Ustavnog suda ocijenjeno je suglasnim s Ustavom opće zakonsko pravilo po kojem zabrana kandidiranja počinitelja svih kaznenih djela, pa tako i onih zlouporabe položaja i ovlasti, traje od pravomoćnog izricanja bezuvjetne kazne zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci do dana izvršenja kazne. To znači da nijedna osoba koja potpada pod to opće zakonsko pravilo ne smije biti kandidirana na izborima za Hrvatski sabor, pa ni ona koja je zlouporabila položaj ili ovlasti. Tri uvjeta te opće zabrane (to jest da je riječ o pravomoćnoj presudi, da je propisana bezuvjetna kazna zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci, i da zabrana kandidiranja traje do dana izvršenja kazne) odredio je Hrvatski sabor, a ne Ustavni sud.
U Sabor će se moći i prije isteka rehabilitacijskog razdoblja
Ustavni sud ukinuo je – kao nerazmjeran – samo dio koji se odnosio na iznimke od tog općeg zakonskog pravila:
1) ukinuo je iznimku po kojoj se zabrana kandidiranja odnosila i na one počinitelje kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti koji su uvjetno osuđeni ili su osuđeni na kaznu zatvora od šest mjeseci (a ne dulju od šest mjeseci, bezuvjetnu, kako glasi opće zakonsko pravilo);
2) ukinuo je iznimku da se zabrana kandidiranja svih počinitelja kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti proteže i na razdoblje rehabilitacije nakon izvršenja kazne (a ne do dana izvršenja kazne zatvora, kako glasi opće zakonsko pravilo).
Međutim, Ustavni sud izrijekom je utvrdio da bi protezanje zabrane kandidiranja i na rehabilitacijsko razdoblje bilo ustavnopravno prihvatljivo ako bi se odnosilo samo na teške oblike kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti.
Budući da je obuhvaćalo i najlakše oblike kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, ukinuto zakonsko rješenje bilo je očito nerazmjerno jer su i ti oblici bili izjednačeni s genocidom, terorizmom, mučenjem, ropstvom ili teškim ubojstvom. Istodobno, iznimkama nisu bili obuhvaćeni, primjerice, silovanje, ili spolna zlouporaba djece, ili njihovo iskorištavanje za pornografiju, i sl.
Nedopustivi komentari pojedinih saborskih zastupnika
Tadašnji predsjednik saborskog Odbora za Ustav Peđa Grbin (SDP), nakon ukidanja dijela odredbi Izbornog zakona izjavio je kako ga je “iznenadila razina bezobraštine” koju je Ustavni sud pokazao ukidanjem dijela odredbi Izbornog zakona samo dan prije raspuštanja Sabora, a posebno je nezadovoljan ukidanjem zabrane kandidiranja osobama koje su osuđene za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti.
Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec odgovorila je na Grbinove napade ističući da je osobito nedopustivo “u demokratskom društvu kritizirati vrijeme donošenja te odluke Ustavnog suda na način kako je to učinio predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora. Okončanje tako složenog postupka u roku od šest mjeseci jasno pokazuje da je predmet bio razvrstan u kategoriju hitnih predmeta”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
