Hrvatski memorijalno-dokumentacijsku centar Domovinskog rata, Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH te Matica hrvatska večeras su organizirali okrugli stol na temu “Obrana Hrvatske i Bosne i Hercegovine – 20. godišnjica oslobođenja Kupresa u prostoru Matice Hrvatske na kojem su govorili admiral Davor Domazet Lošo, hrvatski političar u BiH Božo Rajić, povjesničar Davor Marijan, a među prisutnima bili su i generali Ljubo Ćesić Rojs, Krešimir Ćosić, Željko Glasnović, Stanko Sopta, Miljenko Filipović i drugi.
Dan oslobođenja Kupresa je jedan od onih svijetlih trenutaka u 25 crnih godina, a posljednja ‘crna vijest’ je privremeno puštanje Vojislava Šešelja zbog bolesti čime se povećao broj onih koji nisu svoju kaznu dočekali pred Haaškim sudom, istaknuo je glavni tajnik Matice Hrvatske Zorislav Lukić.
General Željko Glasnović istaknuo je kako je operacija u studenom ’94. uspjela jer smo imali predah kako bi se ustrojili kad je stao rat s muslimanima. Vojna spremnost HVO-a bila je viša tada nego što je sada, a moral i iskustvo su dva najvažnija čimbenika u tome, istaknuo je general Glasnović.
“Nema RH bez tih operacija, mora zavladati istina i izvršiti se akademska lustracija”, istaknuo je Glasnović.
General Stanko Sopta kazao kako je akcija Cincar – oslobađanje Kupresa, početak niza oslobodilačkih akcija, koje završavaju Olujom. Upozorio je kako se omalovažava borba istaknuvši kako Herceg-Bosna nije bila takozvana, nego bez Herceg-Bosne, ‘velika Srbija’ bi bila malo manja, a Kupresa ne bi bilo.
Povjesničar i ravnatelj HMDCDR Ante Nazor u uvodu je istaknuo kako smo pobijedili u ratu, no “kakva je pobjeda ako pobjednici nisu zadovoljni, a oni koji vode nisu se ni oznojili u ratu.”
Kupres je simbol, riječ koje je otvarala željezna vrata i izazivala grč – i žrtva i simbol, istaknuo je hrvatski političar u BiH, član HDZ 1990 Božo Rajić.
Važan geostrateški položaj Kupresa istovremeno je i značaj i prokletstvo – nesreća koja je donijela i stradanja i progon, rekao je Rajić istaknuvši kako su dugo Kuprešani još u II. svjetskom ratu odolijevali četničko-partizanskim napadima, a na obje strane poginulo je više od tisuću ljudi.
Nakon toga je uslijedio veliki egzodus i progon svih koji su imali nekoga u ustašama ili domobranima, naveo je Rajić ističući kako je tada u Kupresu više od 1500 djece ostalo bez oca ili majke.
Dok je Hrvatskoj bijesnio rat, vodstvo hrvatskog naroda u BiH donijelo je odluku o preuzimaju brige o pripravnosti za obranu, navodi Rajić.
Rajić je istaknuo kako BiH nikada ne bi bila država da je Hrvati nisu podržali na referendumu o samostalnosti BiH. Istaknuo je kako je zanimljiva činjenica da ni tada u pripremama, ni u tijeku rata, niti jedan metak nije došao kao pomoć iz Sarajeva.
Ono što se dogodilo u Kupresu je klasičan oblik genocida i posijana je klica u neuništivoj obnovi hrvatske državnosti. Dobili smo dva rata, u Hrvatskoj i BiH, no u BiH nismo dobili državnost, istaknuo je Rajić.
Povjesničar Davor Marijan govorio je o teritorijalnom smislu obrane Kupresa. Opisao je tijek vojnih operacija tijekom početka rata i okupacije Kupresa, te o stjecanju strateških pretpostavki za oslobađanje okupiranih teritorija RH i BiH.
Kazao je kako su Srbi nakon referenduma za neovisnost u BiH 1992. počeli organizirati “mehanizam rata”. Dodao je kako je najveći problem Srba bio držanje teritorija. Vrhunac uspjeha bio im je prilično rano – 1992. godine, istaknuo je, no na prevelikom teritoriju imali su premalo ljudi.
Naveo je kako su za Kupres važne operacije Zima 94. koja je započela 30. studenoga u Livanjskom polju, a na koju se nadovezala operacija Ljeto 95. koja je bila važna za pomoć, odnosno oslobođenje Bihaća, Bosanskog Grahova i Glamoća. Trajala je od 25. do 31. srpnja, a provela ju je 1. gardijska brigada.
Marijan smatra kako je operacija Oluja započela 3. kolovoza koju je započeo HVO, a pritisak je, ističe, dolazio od Kupresa do Grahova. Ističe kako Kupres završava rat, u teritorijalnom smislu, operacijom Maestral 2.
Geostrateg Davor Domazet Lošo objasnio je važnost geostrateškog položaja Kupresa.
“Nema dva rata, jedan je rat i u Hrvatskoj i BiH. To je jedinstveni rat i jedinstvena vojska – veliko ratište, gdje se trebala stvoriti ‘velika Srbija'”, istaknuo je Domazet Lošo napomenuvši kako je svaki drugi pogled sa stajališta strategije pogrešan.
“Strategija uči da onaj tko vlada središtem, taj pobjeđuje, a središte Hrvatske i BiH je Kupres”, istaknuo je Domazet Lošo i rekao kako su Srbi to dobro znali i zato od tuda kreće čišćenje Hrvata.
Da bi se spasili nakon pada Kupresa 10. travnja ’92., ključni element preustroja snaga JNA bio je Kupres, ako se tamo pobijedi moguće je pobijediti, rekao je Domazet Lošo.
“Jedna jedina strateška operacija bila je Oluja, sve druge su taktička razina. Neke taktičke operacije, mogu doseći strateške elemente- poput operacija Maslenica i Cincar 94.”, rekao je Domazet Lošo istaknuvši da nakon što je Kupres gravitacijska stožerna točka oslobođena, britanska politika kaže Beogradu da zauzme Bihać, pa će se uz pomoć Francuza, Kanađana, Nizozemaca, Srbija proglasiti pobjednikom u ratu.
“Što učiniti u to vrijeme znao je Tuđman, koji je uistinu majstor strategije”, ističe Domazet Lošo te napominje da je Bihać bio pred padom, no Hrvati su ga spasili i po treći put, rekao je Domazet.
Domazet ističe kako se prešućuje i Kupres i HVO, a uz to se i sotoniziraju, jer je to ključni element.
Operacija Zima 94. spasila je BiH, a s tim i Hrvatsku, naveo je Domazet Lošo kazavši kako je nakon operacije Ljeto sve bilo spremo za operaciju Oluja, a nakon toga i za Maestral.
“Tuđmanu ne mogu oprostiti slobodnu Hrvatsku i pobjedničku vojsku, zato nas oni 14 godina tuku, a zajedno s braniteljima s ovog skupa im poručujemo da im to neće uspjeti”, zaključio je Domazet Lošo.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
