“Bio sam član Savjeta – dapače podpredsjednik za Europu – od 2013. do 2017., te sam se provjerenom metodom vlastite kože osvjedočio da u našoj Državi nema iskrene, prave volje za uspostavljanje istinske suradnje s Dijasporom. Prema tome, Dan Hrvata izvan Republike Hrvatske je novokomponirani folklor, jedan pogrešan model, bolje reći loša maketa koja nikome ne koristi, niti iseljenoj niti domovinskoj Hrvatskoj” – poručio je hrvatski useljenik Luka Krilić, donedavni predstavnik hrvatske manjine u Italiji, komentirajući Vladin prijedlog o osnivanju “Dana Hrvata izvan RH”.
Ina Vukić o prijedlogu hrvatske vlade: ‘Dan Hrvata’, ne ‘Dan Hrvata izvan RH’
Njegovu reakciju u nastavku prenosimo u cjelosti.
U Hrvatskoj nema dobre i ozbiljne suradnje s dijasporom
“Prije desetak dana hrvatska je Vlada iznijela prijedlog o proglašenju “Dana Hrvata izvan Republike Hrvatske”!?
“Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kao savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske za odnose Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, kojeg čine izabrani predstavnici najznačajnijih i najbrojnijih udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske, predložio je za proglašenje dana 22. kolovoza, spomendan Blažene Djevice Marije Kraljice Hrvata “Danom Hrvata izvan Republike Hrvatske”, uzimajući u obzir stoljetne migracije hrvatskog naroda i njegovu vezanost za Katoličku Crkvu, pod čijim su se okriljem održavala ne samo središnja okupljanja Hrvata izvan Republike Hrvatske, već i očuvanje hrvatskih kulturnih običaja, jezika i identiteta, naročito u razdoblju koje je prethodilo ostvarivanju hrvatske državne samostalnosti.”
Bio sam član Savjeta – dapače podpredsjednik za Europu – od 2013. do 2017., te sam se provjerenom metodom vlastite kože osvjedočio da u našoj Državi nema iskrene, prave volje za uspostavljanje istinske suradnje s Dijasporom. Obratite pažnju, napominjem i ističem da nema dobre i ozbiljne suradnje, a integracija nam nije niti na dalekom horizontu.
Problem se nalazi i jest u samom Zakonu kojim je utemeljen Savjet pri Vladi. Kako sam već više puta pisao, glavni razlog i smisao Zakona o odnosima s Hrvatima izvan RH trebao bi biti kvalitetno i djelotvorno povezivanje te dvije strane istoga hrvatskoga tijela. No, postojeći Zakon za krilaticu ima “ VI tamo MI ovdje ”.
Da bismo popravili demografsku i socioekonomsku situaciju Domovine, prvi potez Vlade i zakonodavaca prema Dijaspori mora biti omogućavanje maksimalnog povratka i poticanje onih koji to žele da se vrate u Domovinu! Stručnjaci kakav je prof.dr.sc. Stjepan Šterc i ostali dokazali su da je takvo što moguće organizirati na različite načine. Hrvatska uvozi radnike, ali ne poduzima potrebno da bi stvorila efikasan model povratka za Hrvate u inozemstvu?!
Ni Hrvati koji se kao umirovljenici vraćaju u RH nemaju dobar tretman
Hrvati izvan Hrvatske niti kao umirovljenici, koji se nakon napornog i dugotrajnog rada vraćaju u svoju zemlju, nemaju adekvatan tretman Republike Hrvatske, jer je na snazi duplo oporezivanje njihovih mirovina.
To je realnost odnosa između Domovine i Dijaspore!
Jedan od ključnih ciljeva Zakona o odnosima sa Hrvatima izvan RH jest pomoć u očuvanju identiteta, ali stvarno pitanje je tko kome treba pomoći u očuvanju nacionalnog identiteta?
Prema tome, Dan Hrvata izvan Republike Hrvatske je novokomponirani folklor, jedan pogrešan model, bolje reći loša maketa koja nikome ne koristi, niti iseljenoj niti domovinskoj Hrvatskoj.
Izrael, Irska, Francuska, skandinavske zemlje, Mađarska i Poljska preokrenule su, odgovarajućim politikama, situaciju sličnu ovoj našoj na dobrobit svojih građana i svojih zemalja dok se mi bavimo proglašavanjem dana hrvatskog Iseljeništva!
Naš cilj nije nekonstruktivno kritizirati, dapače intelektualno poštenje tjera nas da ukazujemo na ove anomalije i besmislice i kontinuirano ponavljamo da je jedan program koji će olakšati i poticati povratak Hrvata u Domovinu imperativ tih odnosa!
Kad vidim kakvo je sada stanje odnosa i s obzirom na to koliko je ljubavi prema Domovini kroz povijest iskazalo hrvatsko Iseljeništvo svojim radom i bezrezervnim zalaganjem za hrvatske interese, jedini datum za koji bih potpisao kao dan hrvatskog iseljeništva je 20. lipnja, dan sjećanja na Stjepana Radića i Lipanjske žrtve!”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
