Sustav preferencijskog glasovanja bez cenzusa jednostavno rečeno znači da poredak kojim kandidati s kandidacijske liste ulaze u Sabor u potpunosti ovisi o broju preferencijskih glasova koje su dobili, a ne o redoslijedu na listi kojeg je odredilo vodstvo stranke. Dakle, ukoliko jedna lista osvoji 5 saborskih mjesta, tih 5 mjesta zauzet će prvih 5 kandidata prema broju preferencijskih glasova – bez cenzusa, odnosno bez uvjeta da broj preferencijskih glasova koje je kandidat dobio mora biti određeni postotak od ukupnog broja glasova koje je dobila lista. Nažalost, sadašnje uređenje izbornog zakonodavstva u Hrvatskoj omogućuje samo jedan preferencijski glas, uz previsok cenzus od 10 posto, što onemogućuje da sustav preferencijskog glasovanja uistinu bude učinkovit za demokraciju.
Odluka u rukama birača
Preferencijsko glasovanje omogućuje da birači ne glasuju isključivo za stranačke liste, već za konkretne osobe na tim listama imenom i prezimenom. Na taj način, odluka o tome tko će ući u Sabor puno je više u rukama birača. Uklanjanje cenzusa omogućilo bi da saborska mjesta pripadnu upravo onima kojima su građani dali podršku svojim preferencijskim glasovima, a ne onima koje visokim pozicijama na listama određuju vodstva stranaka. Takav sustav za posljedicu ima nekoliko važnih učinaka: veću odgovornost zastupnika prema biračima, izraženije političko natjecanje, demokratizaciju stranaka, a pokazalo se da pozitivno utječe i na veću zastupljenost žena.
U skladu s europskim standardima
Preferencijsko glasovanje standard je u izbornim sustavima europskih zemalja pa tako postoji u Finskoj, Austriji, Švedskoj, Belgiji, Danskoj, Norveškoj, Nizozemskoj, Češkoj, Estoniji, Slovačkoj, Grčkoj, itd. Nedvojbeno je da se u europskim zemljama kod ovakvih modela s preferiranim glasovima kandidati obraćaju i traže podršku od birača, a ne toliko od predsjednika stranaka. Birač dolazi više u fokus i potaknut je na sudjelovanje takvom direktnom demokratskom metodom gdje on izravnije vrednuje rezultat rada političara.
Politička odgovornost prema biračima
Kada birači imaju veći utjecaj na to tko će ući u Sabor na temelju njihovih preferencijskih glasova, tada i sami izabrani zastupnici imaju veću političku odgovornost prema biračima, a ne toliko prema vodstvu stranke. Razlog tome je što su birači ti koji ocjenjuju rad zastupnika te oni odlučuju o tome hoće li oni imati priliku opet ući u Sabor ili neće. Preferencijsko glasovanje bez cenzusa osigurava da političari koji dobiju preferencijske glasove birača doista i budu oni koji će zastupati te birače i djelovati u njihovo ime.
Oni zastupnici koji će se svojim radom i rezultatima isticati zasigurno će osvojiti veće povjerenje birača na sljedećim izborima. No ako saborski zastupnik svojim radom i rezultatima ne opravda ukazano mu povjerenje, na sljedećim će izborima sigurno dobiti manje glasova birača ili možda uopće neće ući u Sabor.
Poticanje političkog natjecanja
Primjena sustava preferencijskog glasovanja bez cenzusa dovodi do toga da kandidati na izborima više ovise o svojim biračima, a ne o bliskosti s predsjednikom ili vodstvom stranke. Birači mogu zaokružiti ime i prezime osobe koja ih, prema njihovim procjenama, najbolje može zastupati u Saboru. Stoga će sami kandidati uložiti veći napor glede natjecanja za zastupničko mjesto – u predizbornoj kampanji, a nakon izbora će biti odgovorni za opravdanje dobivenog povjerenja. Time se potiče izraženije političko natjecanje među konkretnim kandidatima, čak i sa iste liste, s obzirom da mjesto na listi ne jamči ulazak u Sabor.
Demokratizacija stranaka
Preferencijsko glasovanje bez cenzusa omogućuje samim biračima da na najdemokratskiji mogući način – na izborima – ocjenjuju rad političara i utječu na to tko će osvojiti zastupnički mandat. Kada poredak na listi određuje uže vodstvo stranke koje može djelovati pod raznim utjecajima koji nisu uvijek u skladu s rezultatima rada zastupnika i interesima građana, tada se i unutar samih stranaka stvaraju mnoge interesne skupine u kojima prevladava trgovački mentalitet. Veći utjecaj samih birača na izbor zastupnika koristi procesu demokratizacije stranaka. Rezultati na izborima tada su najbolji pokazatelj i za formiranje odnosa unutar stranaka budući da preferencijskim glasovima sami birači ocjenjuju rad i rezultate pojedinih političara.
Pozitivan utjecaj na zastupljenost žena
Istraživanja u zemljama koje provode preferencijsko glasovanje, ali i hrvatsko iskustvo na izborima za Europski parlament pokazuje da preferencijsko glasovanje pozitivno utječe na zastupljenost žena u politici. Ova izborna metoda omogućuje da se s vremenom istaknu najbolji političari bez obzira na spol – u nekim izbornim jedinicama može biti više kvalitetnih ženskih kandidata nego muških i obrnuto. Birači su ti koji će najbolje znati procijeniti kandidate – najvažnije karakteristike moraju biti kvaliteta, kompetentnost i zastupanje interesa svog biračkog tijela.
Autorica studije “Neočekivane dobitnice: značaj otvorenih lista na zastupljenost žena u Poljskoj”, Sheri L. Kunovich, ispitala je utjecaj tzv. otvorenih lista, tj. preferencijskog glasovanja na zastupljenost žena u poljskom parlamentu. Zaključila je kako birači putem preferencijskog glasovanja definitivno utječu da žene dobiju više mjesto na kandidacijskoj listi, i to u svim strankama i na sva tri izbora koje je analizirala (2001., 2005. i 2007.). Preferencijsko glasovanje često ima učinak da više žena bude izabrano na listi nego što su bila očekivanja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
