Manipulira li Blaženka Divjak javnim raspravama, demokracijom, izvanrednim okolnostima, Ustavom i zakonima?

Foto: fah, montaža narod.hr

Usred krize s koronavirusom i potresom ministrica Blaženka Divjak pokušava promijeniti Pravilnik o uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditaciju visokih učilišta. Internetsko savjetovanje o tom bilo je otvoreno od 8. do 23. travnja 2020. na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=13931.

Zagrebačko sveučilište pobrojilo je proceduralne i sadržajne promašaje oko promjene toga pravilnika, a zatim je analiziralo razmjere sustavnoga nezakonitoga rada i nemara u mandatu Blaženke Divjak. Rektor Damir Boras upozorava da ministrica Divjak sustavno izbjegava stvarni dijalog s akademskom zajednicom. Ističe da je odnos sa Sveučilištem u Zagrebu cijelo vrijeme svoga mandata Divjak gradila na administrativnoj opstrukciji i medijskoj manipulaciji u svrhu samopromocije. Upozorava predsjednika Vlade Andreja Plenkovića da je ministrica prekoračila granicu na kojoj je nužno alarmirati Vladu Republike Hrvatske kako bi se zaustavilo štetno djelovanje kojim se dovode u pitanje ustavne vrijednosti i pravni poredak.

Osim Sveučilišta u Zagrebu, prinose rasprave dali su: Mirjana Polić Bobić u ime Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, Sonja Vila u ime Akreditacijskoga savjeta Agencije za znanost i visoko obrazovanje, prorektori Goran Kardum i Željko Radić u ime Sveučilišta u Splitu, rektor Željko Tanjić u ime Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta, rektorica Dijana Vican u ime Sveučilišta u Zadru,  Sveučilište u Dubrovniku,  Krunoslav Zmaić u ime Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek Poljoprivredni fakultet u Osijeku,  Ana Jakopec u ime Filozofskoga fakulteta u Osijeku,  Pravni fakultet u Osijeku,  Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,  Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu,  Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu,  Ivica Boljat, Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu,  Ivan Poljaković, voditelj Centra za strane jezike Sveučilišta u Zadru, Rochester Institute of Technology Croatia,  Maja Bilić, viši lektor Odsjeka za talijanski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Splitu,  Damir Jugo u ime Vijeća veleučilišta i visokih škola, Sonja Zlatović u ime Tehničkoga veleučilišta u Zagrebu, Hrvatsko društvo sveučilišnih lektora i druge ustanove i pojedinci.

Prenosimo u cijelosti prilog savjetovanju koje je u tu javnu raspravu priložilo Sveučilište u Zagrebu.

Prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu, u povodu e-savjetovanja o Nacrtu pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja uputio je 20. travnja 2020. prosvjedno pismo predsjedniku Vlade RH sljedećeg sadržaja.

Predmet: Prosvjed zbog zloporabe izvanrednih okolnosti i pokušaja suspenzije Ustava RH, Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja

Poštovani gospodine predsjedniče Vlade Republike Hrvatske!

  1. Osobito zabrinjavajuća pojava

Usred krize s potresom i koronavirusom Ministarstvo znanosti i obrazovanja otvorilo je 8. travnja 2020. internetsko savjetovanje o promjeni Pravilnika o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja (u nastavku: Prijedlog). Savjetovanje je otvoreno u neprimjereno vrijeme izvanrednoga stanja zbog epidemije, nedostupnosti i zbog potresa i neuporabljivosti za rad brojnih mjesta rada u akademskoj zajednici.

Savjetovanje je otvoreno na nezakonito kratko razdoblje, do 23. travnja 2020., i to tijekom uskrsnih blagdana. Javna rasprava protuzakonito je skraćena s 30 na 15 dana.

Promjene su ozbiljne i usmjerene ograničavanju Ustavom zajamčene autonomije sveučilišta.

Ustavni je sud Republike Hrvatske još 12. kolovoza 2014. (Odluka U-VIIR-4640/2014, točka 18.) utvrdio da je osiguranje otvorene rasprave u demokratskom društvu zahtijeva detaljan prikaz činjenica i okolnosti koje su povod te dostatno i relevantno obrazloženje razloga. U tom savjetovanju nije ponuđen ni jedan povod, potreba ili razlog za promjenu pravilnika, ni zakonski, ni sudske prakse, ni možebitne neprimjerenosti Pravilnika koji se uspješno primjenjuje već deset godina.

Prijedlog zaobilazi Hrvatski sabor i Vladu Republike Hrvatske i derogira postojeći Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 45/09) jer Pravilnikom propisuje i mijenja cijeli niz odredaba koje mogu biti uređene isključivo zakonom kao pravnim propisom, budući da se ustroj i djelovanje sveučilišta prema članku 67. Ustava Republike Hrvatske mogu usmjeravati isključivo zakonom.

Predloženim izmjenama i dopunama centralizira se i etatizira postupak za izdavanje dopusnice za djelatnost visokoga obrazovanja koji je do sada provodila Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Time se riskira vjerodostojnost i opstojnost diploma hrvatskih izdavatelja od strane Europske udruge za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju (ENQUA), neovisnoga regulatornoga tijela.

U čak deset odredaba (čl. 1. st. 1., 3. i 4.; čl. 4. st. 10., čl. 5., čl. 7. st. 5., čl. 8., čl. 9. st. 4., čl. 10. i čl. 11. st. 2.) Prijedlog nalaže primjenu kolektivnoga ugovora za znanost i visoko obrazovanje

  • koji nije propis, 
  • koji nije donesen u postupku predviđenom za donošenje propisa,
  • o kojem nije provedeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću ni sa poslodavcima u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja, 
  • kojega poslodavci u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja nisu stranka ugovornica. Taj su ugovor sklopili „Vlada Republike Hrvatske i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja u ime svojih članova“ (čl. 1.).

Djelokrug primjene kolektivnoga ugovora za znanost i visoko obrazovanje od 27.12.2018. njim je samim određen da bude: „u svim javnim ustanovama u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj kojima se sredstva za rad osiguravaju iz državnog proračuna“ (čl. 2.). Stoga je neosnovano ovim Prijedlogom primjenu toga ugovora nametati privatnim visokim učilištima i širiti ga na one segmente djelatnosti javnih ustanova za koja se sredstva za rad ne osiguravaju iz državnoga proračuna (primjerice poslijediplomski studiji).

Kolektivni ugovor iz 2018. bitno je manjkav jer ne određuje normu u znanosti.

Rektorski zbor Republike Hrvatske, kao tijelo koje prema članku 105. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju odlučuje o pitanjima od zajedničkoga interesa za djelovanje i razvoj sveučilišta u Republici Hrvatskoj i donosi obvezujuće preporuke o problematici rada i razvoja sveučilišta, utvrdio je da je taj kolektivni ugovor neprimjenjiv.

Prijedlogom se nastoji legalizirati sustav obračuna kontakt-sati, koji nije propisan ni zakonom ni drugim propisom.

Članak 1. stavak 4. Prijedloga nesvrhovit je i neekonomičan, jer traži da visoko učilište sklopi ugovor o radu i primi u radni odnos odgovarajući broj nastavnika prije nego zatraži i dobije dopusnicu. Kako nema vremenskoga ograničenja za izdavanje dopusnice, čime će oni do neodređenoga i neodredivoga dana opravdavati svoju plaću? Što će biti s njihovim radnim odnosom ako se zahtjev odbije i ne izda se dopusnica radi čijega izdavanja su primljeni? Želi li se dopustiti osnivanje novih visokih učilišta ili se to ovim želi spriječiti?

Članak 1. stavak 6. Prijedloga ugrožava jednakost spolova i/ili predviđa neograničeno obnašanje službe ministra znanosti i obrazovanja od strane osobe ženskoga spola.

Nesvrhovite su odredbe članka 4. Prijedloga, u čijih se sedam stavaka precizira zaposlenje nastavnika u znanstveno-nastavnom ili/i umjetničko-nastavnom zvanju u odgovarajućem znanstvenom polju, budući da gotovo ni jedan studijski program ne izvode isključivo nastavnici izabrani u znanstveno polje u kojem je studij ustrojen, nego u njem u pravilu sudjeluju i nastavnici iz drugih polja (primjerice, određeni metodologijski predmeti, tjelesna kultura, strani jezici, nastavnički smjerovi).

Članak 4. stavak 6. Prijedloga govori o omjerima broja upisanih studenata i zaposlenih nastavnika. Ponovno se izostavljaju suradnici u suradničkim zvanjima poslijedoktoranta i asistenata, kao da oni ne utječu na kvalitetu rada sa studentima. Određivanje da na jednoga stalno zaposlenoga nastavnika može doći do 30 redovitih ili 60 izvanrednih studenata značilo bi nastavnik u redovitom studiju trebao raditi s manjom, a u izvanrednom studiju, koji student sam u cijelosti plaća, s većom skupinom.

Odredba članka 4. stavka 8. Prijedloga, da nositelji kolegija za preddiplomski, diplomski i integrirani sveučilišni studijski program mogu biti „isključivo zaposlenici u znanstveno-nastavnim ili/i umjetničko-nastavnim zvanjima“, diskriminira nastavnike u nastavnim zvanjima (predavač, viši predavač, lektor, viši lektor, umjetnički suradnik, viši umjetnički suradnik i umjetnički savjetnik) koji su tradicionalno na sveučilištu nositelji kolegija, mahom vježbi. Ista odredba sprječava da nositelji kolegija budu vanjski suradnici u naslovnom znanstveno-nastavnom ili/i umjetničko-nastavnom zvanju, što je suprotno članku 92. stavku 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

Odredba članka 7. stavka 5. Prijedloga o ograničavanju ukupnoga nastavnoga opterećenja nastavnika suprotna je člancima 54. i 55. Ustava Republike Hrvatske (jer se najduže radno vrijeme određuje zakonom, a ne kolektivnim ugovorom ili pravilnikom) i odredbama Zakona o radu.

Članak 16. upućuje na protuustavnu (člankom 90. stavcima 4. i 5. Ustava RH izrijekom zabranjenu) povratnu primjenu materijalnih odredaba Prijedloga na sve postupke pokrenute prema dosadašnjim uvjetima. Retroaktivna primjena k tomu odaje da se ima u vidu konkretne predmete, što kontaminira postupak i čini ga suprotnim načelu vladavine prava i postulatima pravne države.

Donošenjem planiranoga Prijedloga pravni bi se sustav grubo narušio, a akademska bi zajednica bila prisiljena tražiti sudsku zaštitu.

Zbog svega navedenoga smatram dužnim upozoriti i prosvjedovati zbog zloporabe izvanrednih okolnosti i pokušaja suspenzije Ustava RH, Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Apeliram da se obustavi ovakva djelatnost Ministarstva znanosti i obrazovanja.

  1. Razmjeri sustavnoga nezakonitoga rada i nemara

Ovo nije prvi put da se javne rasprave otvaraju u nezgodno vrijeme, svjesno skraćuju i opstruiraju. Prema podatcima dostupnima na portalu Esavjetovanja.gov.hr, na poveznici https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/Dashboard?organizationFilterId=23&page=18 Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske u mandatu ministrice Blaženke Divjak, od 27. srpnja 2017. do 8. travnja 2020. otvorilo je 167 savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. /Predmet internetskih savjetovanja bili su obrazac prethodne procjene (14) i prijedlozi: elemenata poziva (2), naputka (1), odluke (87), plana (8), poziva (1), pravilnika (36), smjernica (5), uputa (1), uredbe (1) i zakona (11)./

Čak 59 od tih 167 savjetovanja (35 %) protuzakonito je skraćeno na razdoblje kraće nego što je zakonom propisano da najmanje moraju trajati. Nezakonito kratkim trajanjima internetskih savjetovanja krše se ustavno pravo (čl. 38. st. 4.) na pristup informacijama i odredbe:

  • članka 11. stavka 3. Zakona o procjeni učinaka propisa (NN 44/17), jer je Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o dopuni Prijedloga plana zakonodavnih aktivnosti za 2020. godinu, bilo otvoreno samo jedan jedini radni dan (27. prosinca 2019.) i jer je Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o Obrascu prethodne procjene za Nacrt prijedloga Zakona o izmjeni Zakona o obavljanju studentskih poslova, s Konačnim prijedlogom zakona bilo otvoreno samo pet radnih dana (8.–15. siječnja 2020.)
  • članka 13. stavka 5. Zakona o procjeni učinaka propisa (NN 47/17), jer je o šest nacrta zakona savjetovanje trajalo samo sedam, odnosno 15 dana,
  • članka 11. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15), jer je 79 od 167 savjetovanja otvoreno na razdoblje kraće od 30 dana.

Vrijeme sastavljanja izvješća o savjetovanju u 148 od 167 slučajeva (89 %) određeno je da traje dulje nego vrijeme samoga prikupljanja mišljenja i prijedloga javnosti. U više od tri četvrtine slučajeva (126 od 167) Ministarstvo znanosti i obrazovanja planiralo je dulje od 30 dana nakon završetka primanja osvrta zainteresirane javnosti da objavi izvješće o provedenom savjetovanju. Prosječno vrijeme koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja sebi dodijelilo za objavu izvješća o provedenom savjetovanju iznosi 38 dana, a prosječno vrijeme otvorenosti za javljanje zainteresirane javnosti iznosi 22 dana.

Akt stavljen na savjetovanje u pravilu se donese prije nego se objavi izvješće o provedenom savjetovanju, čime se ruši povjerenje u vjerodostojnost cijeloga postupka.

U četvrtini slučajeva uskraćuje se povratna informacija. Od 167 savjetovanja njih 165 je zatvoreno, a dva su još uvijek otvorena. Izvješće o provedenom savjetovanju trebalo je do 31. ožujka 2020. biti objavljeno za njih 158, ali do danas nije za 39 (25 %). Rok za objavu o provedenom savjetovanju u pet neobjavljenih rasprava bio je godine 2018., a u 23 neobjavljene rasprave tijekom 2019. godine. Tako se od javnosti taji bilo kakva obavijest o provedenoj raspravi.

Opisanim načinima:

  • savjetovanje se iz dvosmjerne rasprave pretvara u jednostranost, anketiranje, formalističko prikupljanje mišljenja;
  • javnost kao odlika postupka pretvara se u tajnost, zatvorenost, privatnost;
  • širi krug se isključuje od rasprave o društveno važnim odgojno-obrazovnim, akademskim, znanstvenim i budućnosnim pitanjima pojedinaca, skupina i cijele nacije;
  • izostaju otvorenost, suradnja u traženju rješenja i javnost rada središnjega tijela državne uprave za odgoj, obrazovanje i znanost;
  • ometa se sudjelovanje akademskih građana u javnim pitanjima i razvoju javnih politika.

O svim predloženim zakonima ni u jednom slučaju nije priređena ni održana rasprava o iskazu procjene učinaka tih zakona.

Pravo je zainteresirane i stručne javnosti da bude obaviještena i uključena u savjetovanje o stanju javne stvari (res publica) i njezinoj dobrobiti.

Valjanost javne rasprave jest „pitanje koje je usko povezano s karakterom demokratske države utemeljene na vladavini prava” (točka 8. Izvješća Ustavnoga suda U-X-5730/2013 od 26. studenoga 2013.).

  • „Donošenje propisa prema predviđenim pravilima i/ili demokratskim proceduralnim standardima temeljni je zahtjev koji proizlazi iz vladavine prava u demokratskom društvu. Postupak u kojem se taj zahtjev ne poštuje nesuglasan je s člankom 1. Ustava, to jest s demokratskim uređenjem Republike Hrvatske, i s člankom 3. Ustava, to jest s vladavinom prava kao najvišom vrjednotom ustavnoga poretka Republike Hrvatske“ (točka 9.4. Odluke Ustavnoga suda U-II-1304/2013 od 16. srpnja 2013.).
  • „Demokratski pluralistički pristup pretpostavka je postupka pravnoga oblikovanja normi“ (točka 9. Izvješća Ustavnoga suda U-X-5730/2013 od 26. studenoga 2013.).
  • „Demokratičnost postupka u okviru kojega se odvija društveni dijalog o pitanjima od zajedničkoga interesa jest ono što sam akt, kao ishod toga postupka, može odrediti kao ustavnopravno prihvatljiv ili neprihvatljiv” (točka 8. Odluke Ustavnoga suda U-II-1118/2013 od 22. svibnja 2013.).

Ministrica prof. dr. sc. Blaženka Divjak sustavno izbjegava stvarni dijalog s akademskom zajednicom, dok je odnos sa Sveučilištem u Zagrebu kao ključnom institucijom u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja cijelo vrijeme svoga mandata gradila na administrativnoj opstrukciji i medijskoj manipulaciji u svrhu samopromocije. Međutim, činjenicom da je u iste svrhe nastavila zloupotrebljavati i izvanredne okolnosti izazvane pandemijom i vrlo jakim potresom u glavnom gradu prekoračila je granicu na kojoj je nužno alarmirati Vladu Republike Hrvatske kako bi se zaustavilo štetno djelovanje kojim se dovode u pitanje ustavne vrijednosti i pravni poredak.

S poštovanjem, Vaš

Rektor

Prof. dr. sc. Damir Boras

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr