Marić: Porezna reforma je integralna za sređivanje javnih financija

Ministar financija Zdravko Marić u srijedu je u Opatiji, na 24. znanstveno-stručnom savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista, predstavljajući elemente porezne reforme, kazao da ona ne može riješiti sve probleme gospodarstva i društva, ali da će biti integralni element sređivanja javnih financija i općenito gospodarske situacije.

Marić je istaknuo da ukupno porezno rasterećenje koje donosi ova reforma iznosi 0,6 posto BDP-a. Već u prvoj godini se time vraća između 400 i 800 milijuna kuna poreznih prihoda, zaposlenost se povećava za 6.000 do 11.000, a nominalni BDP raste za 1,5 do 2 milijarde kuna, naveo je, dodajući da se predviđa i ubrzanje stope rasta BDP-a od po pola posto sljedećih godina.

“U reformi se na području poreza na dobit smanjuje razina nelogičnosti, kompleksnosti pa i nepravedosti, što se prvenstveno odnosi na olakšice za reinvestiranu dobit”, kazao je Marić. U dijelu reforme vezanom uz porez na dobit šalje se jaka poruka domaćem i inozemnom poduzetništvu, s obzirom na to da se opća stopa poreza na dobit smanjuje s 20 na 18 posto, dodao je.

Ministar je istaknuo da se pojednostavljuje i sustav poreza na dohodak, u kojem nitko ne gubi, a svi dobivaju. “Time 1,5 milijuna građana više neće morati plaćati porez na dohodak, a prosječna stopa oporezivanja rada se smanjuje sa 7,6 na 6,3 posto”, istaknuo je.

Odgovarajući na komentare da se porezno rasterećuju najviše oni s najvećim prihodima, Marić je kazao da se porezom na dohodak ne regulira koliku će tko imati plaću nego koliko će se oporezivati. U relativnim iznosima, najviše će na biti u dobitku oni s najnižim primanjima, izjavio je.

Govoreći o izmjenama zakona o poreza na dodanu vrijednost (PDV), Marić je izrazio uvjerenje da se turističkom sektoru neće dogoditi ništa negativno. “Samo se gleda ugostiteljstvo i problem moguće nekonkurentnosti cijena s povećanim PDV-om, a zanemaruju se ostali efekti cjelokupne reforme, koji rasterećuju poslovanje te utječu na smanjenje troškova”, ustvrdio je. Istaknuo je i smanjenje PDV-a na elemente ulaznih troškova u poljoprivredi, kazavši da se time nastoji potaknuti domaća poljoprivredna proizvodnja.

Marić je poručio čelnicima lokalne i regionalne samouprave da će im se smanjenje prihoda od poreza na dohodak kompenzirati drugim mjerama. Kazao je da u lokalnim proračunima za 2017. godinu mogu računati s istim pretpostavkama poreza na prihod na razini iz 2016. te da neće imati nikakvih poremećaja u funkcioniranju jedinica lokalnih samouprava jer će dobiti izravne transfere iz državnog proračuna.

Govoreći o ciljevima fiskalne politike u 2017. godini, kazao je da se želi dalje smanjiti udjel javnog duga u BDP-u, sniziti deficit proračuna na 2 posto BDP-a, izaći iz postupka prekomjernog deficita te poboljšati kreditni rejting, čime bi se smanjili troškovi za kamate.

Navodeći odrednice fiskalne politike u sljedećoj godini, ministar je kazao da se u cilju smanjenja deficita ključna striktna i efikasna kontrola rashoda. U sljedećoj godini na naplatu dospijeva 27 milijardi kuna trezorskih zapisa i još 8 milijardi kuna za javna poduzeća sektora prometa, odnosno cesta, naveo je.

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić je, govoreći o utjecaju makroekonomskih kretanja na domaće gospodarstvo, ustvrdio da se u svijetu usporava gospodarski rast i rast trgovine, vlada visoka zaduženost i neravnomjerna raspodjela dohotka, dok su kamatne stope vrlo niske, a u tijeku su migracijske krize te jačaju političke napetosti.

Naveo je da se sporo izlazi iz krize u cijelom svijetu, a još polakše u EU. Umjesto inflacije, sad problem predstavljaju deflacija, kazao je. Iznoseći podatke o Hrvatskoj, Jurčić je rekao da je ona i dalje na stopi rasta oko nule, dok su sve ostale usporedive zemlje u plusu, dok je po visini nezaposlenosti Hrvatska treća ‘odostraga u EU’, rekao je.

No, istaknuo je, devizne rezerve su velike, javni dug stagnira te je situacija dosta dobra i može se poboljšati utjecajem vlade. “Imamo sve objektivne uvjete da imamo dvostruko veću proizvodnju, a jedini faktor koji nam je do sad nedostajao je sposobna vlada”, rekao je Jurčić, dodajući da je sadašnja vlada prva u koju ima povjerenje da može obaviti taj zadatak.

Marić zadovoljan procjenom EK, porezna reforma dat će dodatni poticaj

Ministar financija Zdravko Marić u srijedu je izjavio da je zadovoljan najnovijom procjenom Europske komisije o ovogodišnjem rastu hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,6 posto te da računa da će iduće godine porezna reforma dati dodatni doprinos gospodarskom rastu.

Europska komisija u srijedu je znatno povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini, na 2,6 posto u odnosu na proljetne projekcije, kada je prognozirala rast od 1,8 posto.

“Ta procjena može nas zadovoljiti u smislu toga da je Europska komisija na tragu projekcija Vlade, koje smo napravili uz pretpostavku ‘no policy change’. Sigurno da mi računamo za iduću godinu, obzirom na poreznu reformu koju predlažemo, a nadamo se da će proći u Hrvatskom saboru i stupiti na snagu 1. siječnja 2017., na određeni dodatni doprinos gospodarskom rastu iduće godine”, kazao je Marić novinarima na marginama savjetovanja Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji.

Odgovarajući na upit o poreznoj reformi, Marić je najavio da danas na uži kabinet Vlade, odnosno sutra na sjednicu Vlade, ide cijeli paket poreznih izmjena koji sadrži 15 zakona.

“Što se tiče ugostitelja, već sam nekoliko puta napominjao, dakle gleda se izdvojeno samo element PDV-a u ugostiteljstvu, a zanemaruju se ostali elementi. Govorimo zaista o poreznom rasterećenju, gdje praktički preko dvije milijarde kuna ostaje domaćem gospodarstvu i građanima prije svega. Dakle zanemaruje se element raspoloživog dohotka koji raste, jer je to u konačnici i potražnja za ugostiteljskim uslugama, a s druge strane neki elementi na strani ponude pojeftinjuju, od poreznog opterećenja u sustavu poreza na dobit, troškova komunalija i da ne nabrajam sve dalje”, rekao je ministar financija.

Na upit novinara može li Most zaustaviti poreznu reformu, kazao je kako misli da će se kroz usuglašavanje određenih detalja provesti ono što su zamislili.

“Ne bi na taj način to govorio. Mi smo zajednička koalicijska vlada, prezentirali smo je cijeloj Vladi, Mostovim zastupnicima i čelništvu, kao i zastupnicima nacionalnih manjina, a u isto vrijeme mislim da ćemo i kroz razgovore koje vodimo proteklih dana, kroz usuglašavanje određenih detalja, bez ugroze porezne reforme, provesti ono što smo zamislili”, odgovorio je Marić.

Osvrnuvši se na izbor Donalda Trumpa za novog američkog predsjednika i lošu reakciju burzi te moguće implikacije toga na cijenu zaduživanja Hrvatske, Marić je podsjetio da su burze loše reagirale zato što su dobrim dijelom, kao i u slučaju Brexita, kalkulirale obrnuti rezultat.

“Kada se dogodi suprotno od onoga što ste računali, onda burze reagiraju dosta burno, ali nakon prvog obraćanja javnosti novog predsjednika Trumpa, već su vidljivi dosta stabilizirajući pomaci, od dalekoistočnih burzi, tako i europskih. Vidjet ćemo kako će odgovoriti u popodnevnim satima američke burze. Mi to pratimo, kao i kod svih globalnih događanja. Vi dobro znate, kad govorimo o aktivnom upravljanju javnim dugom, to su sigurno elementi koje uzimamo u obzir”, istaknuo je.